Devedeset milijardi dolara uništa!

Na Željavu i slične vojne aerodrome utrošeno 20 milijardi dolara

Na aerodromu Željava u Lici 16. lipnja 1992. zločinačka JNA izazvala je eksploziju od 60 tona eksploziva čime je razorena čuvena podzemna zrakoplovna baza u masivu hrvatske planine Plješevice. Eksplozija se čula čak do 15 kilometara udaljenog Bihaća.

»Ovaj aerodrom je bio jedan od najtajanstvenijih vojnih objekata u bivšoj Jugoslaviji. Aerodrom je mogao izdržati, bez ikakvih šteta, eksploziju nuklearne bombe jačine one koja je bačena na japanski Nagasaki. Baza sa kodnom oznakom "objekt 505" počela se gradi ti 1948., a prvi avioni (ruski migovi 21) su tamo smješteni 20 godina kasnije i odmah su bili u stanju borbene spremnosti zbog napetosti izazvane invazijom snaga Varšavskog pakta na tadašnju Čehoslovačku. Gradnja i aktivacija su dugo trajali zbog velikih problema s prašinom u podzemnom objektu, koja je uklonjena tek u drugoj polovini 60-ih godina kada je ovaj ogroman bunker u ukupnoj dužini od 3,5 kilometara bio konačno dovršen«, piše Milan Lazarević na portalu Balkan magazin (http://www.balkanmagazin.net/istorija/cid170-160347/cetvrt-veka-od-likvidacije-cuvenog-aerodroma-kod-bihaca) i nastavlja:

»Projekt je, kako piše češki list Mlada fronta dnes, koštao ukupno šest milijardi dolara. Unutra je bilo mjesta za oko tisuću vojnika, prije svega pilota i drugog letačkog i tehničkog osoblja, kao i oružanog osiguranja. U hodnicima dužine 350, 400 i 500 metara bilo je mjesta za oko 100 aviona mig-21, u redovno vrijeme tamo ih je bilo oko 50. Za izviđačko zrakoplovstvo nije bilo mjesta u tunelima, već su morali biti vani. Tijekom 80-ih i 90-ih, migovi 21 su zamijenjeni migovima 29. Ovaj nekadašnji vojni kompleks je danas potpuno napušten i zapušten  i, prema Dnesu, ugrožava okolnu životnu sredinu. Okolina je puna mina, za čije uklanjanje, kao i obnovu pristupa aerodromu nema sredstava. Izvjesno vrijeme vlasti Hrvatske, kojoj je pripao ovaj teren (verojatno zato što su vlasti BiH pokazale manje interesa za to) bavile su se idejom da tu naprave centar za azilante ali se od toga, izgleda,  odustalo.«

U nastavku teksta Lazarević kako je »…ovakvih, odnosno sličnih objekata bilo u bivšoj našoj zemlji ukupno 20 (pet u Hrvatskoj, tri u Sloveniji, sedam u Srbiji, tri u Crnoj Gori i dva u Makedoniji) kao i da je njihova izgradnja koštala našu eks-državu ukupno basnoslovnih 20 milijardi dolara. Autor (nepoznat) članka u Vikipediji iznosi procjenu da su četrdesetak strateških vojnih objekata građenih u eks-Jugoslaviji koštali ukupno oko 90 milijardi dolara a da njih nije bilo, Jugoslavija je već odmah poslije 1970. mogla dostići standard tada susjedne Austrije.«

Zrinko Horvat