Hrvatski Fokus
Vanjska politika

Katar broji najteže dane u povijesti

Al Jazeera – trn u oku mnogima

 
 
Popis zahtjeva čelnicima Katara zaista bi mogao prouzročiti velike glavobolje. On se sastoji od 13 točaka koje bi ta mala zaljevska država trebala ispuniti ukoliko želi živjeti u miru sa susjedima. Katar bi recimo trebao ograničiti diplomatske veze s Iranom, protjerati pripadnike iranske Revolucionarne garde i okonča vojnu i suradnju tajnih službi s Teheranom. Katar bi isto tako, trebao zatvoriti tursku vojnu bazu koja se trenutno nalazi u fazi izgradnje, i općenito okončati svaku vojnu suradnju s Ankarom. Katar bi morao zatvoriti i TV-stanicu Al Jazeeru čije izvještavanje je drugim vlastodršcima već dugo trn u oku, između ostalog i zato što tamo redovno riječ dobivaju predstavnici Muslimanskog bratstva i čije je izvještavanje o tzv. „Arapskom proljeću" bilo uglavnom pozitivno.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2017/07/www.aljazeera.com_mritems_imagecache_mbdxxlarge_mritems_Images_2017_1_5_1d4a5316de3b4bfab42e1821c1da5413_18.jpg
Popis sadrži i dodatne zahtjeve. Katar bi tako trebao prekinuti veze s terorističkim organizacijama kao što su Al Kaida i „Islamska država", a uz to i s libanonskim Hezbolahom i egipatskim Muslimanskim bratstvom, koje Saudijska Arabija i njeni partneri – među njima i Egipat – također smatraju terorističkom organizacijom. Pored toga, Katar bi trebao da isporučiti brojne poimence navedene teroriste, kao i prekinuti sve kontakte s oporbom u četiri države.
 
Za Saudijsku Arabiju glavni rival u regiji je Iran – kako politički, tako i konfesionalno. U Jemenu, ali i u Siriji te dvije države vode zamjenski rat. U oba slučaja riječ je o tome da se proširi trenutna hegemonijska moć i u toj trci – Iran trenutno vodi. Prijeko sudjelovanja njegovih elitnih trupa tj. Revolucionarne garde, Iran je proširio svoj utjecaj u Iraku i Siriji, a prijeko Hezbolaha i u Libanonu. Iran je i jedan od suosnivača i financijaša Hezbolaha, a utjecaj Teherana tako dopire sve do granice s Izraelom. Saudijska Arabija i njeni saveznici ljuti su zbog toga što Katar održava bliske veze s Iranom: ekonomski – u formi zajedničkog upravljanja naftnim poljima u Perzijskom zaljevu, diplomatski i to redovnim i institucionalnim razmjenama.
 
Katar se predstavlja kao čimbenik koji može razgovarati sa svima i koji je, za razliku od Saudijske Arabije, mnogo otvoreniji, mnogo susretljiviji i mnogo spremniji na dijalog. Ta spremnost da se razgovara važi i kada je riječ o Hamasu ili talibanima, kaže Sons. Katar je uvjeren da se i s takvim grupama mora razgovarati. „Katar ih želi uključiti (u dijalog) kako bi time konflikt već unaprijed ublažio. Na taj način se želi spriječiti da se te grupe dodatno radikaliziraju." S Muslimanskim bratstvom Katar odavno njeguje bliske veze. One su počele u prvim godinama nakon arapske revolucije 2011. godine. Kada je Muslimansko bratstvo na predsjedničkim izborima 2012. godine u Egiptu osvojilo većinu glasova, Katar se približio s nadom da će moći izgraditi političke veze između Kaira i Dohe.
 
Pad Muslimanskog bratstva 2013. taj pristup je preokrenuo. Veze s novom vladom Abdel Fataha al-Sisija, odlučnim protivnikom Muslimanskog bratstva, pogoršale su se. S druge strane, Saudijska Arabija odbacuje socijalno-revolucionarno-religijski svjetonazor Muslimanskog bratstva. Kraljevska kuća u tome vidi prijetnju po društveni i politički poredak na arapskom poluotoku, odnosno prijetnju po ultrakonzervativni vehabijski islam koji vlada u Saudijskoj Arabiji. „Katar je temeljno pogriješio kada se upustio u odnos sa Muslimanskim bratstvo"
 
Katar bi se mogao distancirati od Irana. Također, vlada u Dohi mogla bi jače nego do sada naglasiti kako želi imati dobar odnos s arapskom braćom". U osnovi je riječ o tome da svi sudionici u konfliktu iziđu iz njega sačuvanog obraza, smatra Sons. „Ali smatram da je isključeno da bi svi zahtjevi mogli biti ispunjeni". Pitanje je hoće li Saudijska Arabija, i prije svega prošlog tjedna ponovo imenovani prestolonasljednik Mohamed bin Salman, upuštati u takve kompromise. On se do sada pokazao kao beskompromisni političar.
 
Iran je Kataru već ponudio svoju podršku. Teheran je „na strani naroda i vlade Katara", priopćio je predsjednik Hasan Rohani. Izjave solidarnosti iz Teherana, u Rijadu bi također mogle biti shvaćene kao provokacija, baš kao i procjena turskog predsjednika Reçepa Tayyipa Erdoğana koji je izjavio da popis zahtjeva Kataru predstavlja kršenje međunarodnog prava. Otvoreno je pitanje koliko daleko su spremni otići Saudijska Arabija i njezini saveznici. Teško je zamislivo da oni zaista teže oružanom konfliktu s dobro naoružanim Katarom, posebno ako se uzme u obzir notorna neefikasnost koju koalicija predvođena Saudijskom Arabijom pokazuje u Jemenu.
 

Tomislav Pavelić

Povezani članci

Turska ide na “Balkan”!

HF

Smrt Francesca Saverija Borrellija

HF

Fašizam i njegovi nasljednici

hrvatski-fokus

Uči li Moldavija iz grješaka susjeda?

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...