Hrvatski Fokus
Kultura

Što uključuje kurikulna reforma

Predložene promjene moraju odgovoriti na stvarne potrebe obrazovnog sustava

 
 
Kurikulna reforma jedna je od prvih mjera kojom započinje realizacija Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije na kojoj će raditi velik broj stručnjaka i radnih skupina. Kako bi predložene promjene mogle odgovoriti na stvarne potrebe obrazovnog sustava, na kurikulnoj se reformi očekuje ključan doprinos učitelja, nastavnika, odgojitelja, stručnih suradnika i ravnatelja odgojno-obrazovnih ustanova. Što sve uključuje kurikulna reforma?
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2017/07/libcom.org_files_images_library_Education1.jpg
Cilj kurikulne reforme je uspostavljanje usklađenog i učinkovitog sustava odgoja i obrazovanja kroz cjelovite sadržajne i strukturne promjene, kako bi se:
– Učenicima osiguralo korisnije i smislenije obrazovanje, usklađeno njihovoj razvojnoj dobi i interesima te bliže svakodnevnom životu, obrazovanje koje će ih osposobiti za suvremeni život, svijet rada i nastavak obrazovanja.
– Roditeljima omogućilo veću uključenost u obrazovanje djece i život škole, jasno iskazana očekivanja, objektivnije ocjenjivanje i vrjednovanje, smislenije i češće povratne informacije o postignućima njihove djece.
– Učiteljima, nastavnicima i ostalim djelatnicima odgojno-obrazovnih ustanova osiguralo osnaživanje uloge i jačanje profesionalnosti, veću autonomiju u radu, kreativniji rad, smanjenje administrativnih obveza, motiviranije učenike i smanjivanje vanjskih pritisaka.
 
Ova će dugoročna i dugotrajna promjena obuhvatiti i produljenje obveznog obrazovanja na devetogodišnju osnovnu školu, no promjene će biti uvođene stupnjevito, a u prvoj fazi obuhvaćaju:
– izradu kurikuluma svih razina i vrsta odgoja i obrazovanja temeljenih na odgojno-obrazovnim ishodima;
– prijedlog novog sustava vrjednovanja, ocjenjivanja i izvještavanja o učeničkim postignućima;
– sustavno osposobljavanje učitelja za primjenu novih kurikuluma i promjene u procesu poučavanja i učenja
– prijedlog načela i smjernica za izradu priručnika, udžbenika i drugih nastavnih pomagala te digitalizaciju istih i korištenje IKT-a u obrazovanju.
 
Saznajte više o osnovnim postavkama kurikularne reforme i na koje će se sve aspekte obrazovanja odnositi. Život i rad u suvremenom društvu brzih promjena i oštre konkurencije zahtijevaju novi tip znanja, vještina, vrijednosti i stavova, tj. nove kompetencije pojedinca, koje stavljaju naglasak na razvoj inovativnosti, kreativnosti, rješavanja problema, razvoj kritičkog mišljenja, poduzetnosti, informatičke pismenosti, socijalnih i drugih kompetencija. Njih nije moguće ostvariti kroz tradicionalni odgojno-obrazovni sustav koji funkcionira kao sredstvo prenošenja i orijentacije na činjenično znanje. Pomak u kurikulskoj politici i planiranju s prijenosa znanja na razvoj kompetencija znači zaokret u pristupu i načinu programiranja odgoja i obrazovanja. Za razliku od tradicionalnog pristupa s nastavnim planovima i programima, kurikulski pristup utemeljen na razvoju učeničkih kompetencija – kao cilja odgoja i obrazovanja, omogućio je niz prednosti. Tradicionalni sustav odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi temelji se na nastavnim planovima i programima koje država donosi za osnovnu školu i za različite vrste srednjih škola. Nastavni planovi i programi predstavljaju zbir sadržaja primjeren razvojnoj dobi učenika, a u odgojno-obrazovnom i nastavnom procesu predstavljaju službene dokumente kojih se svaki učitelj i nastavnik treba pridržavati.
 
Sadržajna struktura definirana je po razredima, pa se i ciljevi odgojno-obrazovne djelatnosti odnose na razrede sastavljene od skupina učenika iste dobi. Odgojno-obrazovni rad u školi prema nastavnom planu i programu polazi od propisanih naputaka i zadanih sadržaja učiteljima i nastavnicima što će poučavati kako bi učenik razvio svoj intelektualni potencijal u razdoblju od jedne školske godine.
 
Nacionalni kurikul polazi od drukčijeg pitanja: što učenik određene dobi treba znati i može znati, koje vještine, sposobnosti i stavove treba i može razviti u razdoblju jednoga razvojnog ciklusa koji nije strogo vremenski određen razdobljem od jedne školske godine. Kurikulski pristup koji zamjenjuje prenošenje znanja razvojem kompetencija, standardiziran je na nacionalnoj razini, omogućuje mjerenje odgojno-obrazovnih postignuća na nacionalnoj razini, omogućuje vrjednovanje stvarno postignutih rezultata, a odgojno-obrazovnu politiku usmjerava na stalno unaprjeđivanje i poboljšanje sustava. Usmjerenost na učenička postignuća omogućuje učinkovitije vrjednovanje i kontrolu stvarne ostvarenosti postavljenih ciljeva na nacionalnoj razini (vanjsko vrjednovanje) i školskoj razini (unutarnje vrjednovanje i samovrjednovanje). Nacionalni okvirni kurikulum pretpostavlja vanjsko vrjednovanje i samovrjednovanje kao relevantne sastavnice.
 
Razvoj nacionalnoga kurikula orijentiranog na učeničke kompetencije predstavlja jedan od glavnih trendova kurikulumske politike u europskim zemljama i šire u svijetu. Da bi uspješno odgovorila izazovima razvoja društva znanja i svjetskog tržišta, Europska unija definirala je osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje:
– sporazumijevanje na materinskom jeziku
– sporazumijevanje na stranim jezicima
– matematička kompetencija i osnovne kompetencije u znanosti i tehnologiji
– digitalna kompetencija
– učiti kako učiti
– socijalna i građanska kompetencija
– inicijativnost i poduzetnost
– kulturna svijest i izražavanje.
 
Stjecanje znanja u smislu usvajanja brojnih činjenica i generalizacija samo po sebi nije dostatno čovjeku za život, pa opće obrazovanje podrazumijeva primjenu najdjelotvornijih načina poučavanja onim odgojno-obrazovnim sadržajima koji su temelj za razvijanje intelektualnih, društvenih, estetskih, stvaralačkih, moralnih, duhovnih, tjelesnih i drugih znanja, vrijednosti, sposobnosti, praktičnih vještina i odlika osobnosti, prilagođenih razvojnoj dobi učenika i primjerenih učenikovim predznanjima i životnim iskustvima.
 
Nacionalni okvirni kurikul promiče nastavu usmjerenu na učenika. Ona podrazumijeva:
– prilagođivanje nastavnih oblika, metoda i sredstava rada pojedinačnim potrebama i mogućnostima učenika, kako bi se osigurao odgojno-obrazovni uspjeh svakog pojedinca odabir i primjenu nastavnih oblika, metoda i sredstava koji će poticajno djelovati na razvoj svih područja učenikove osobnosti
– planiranje i pripremu školskoga i nastavnoga rada prema sposobnostima učenika, stvarajući razlikovne sadržaje i djelatnosti, diferencijalno ustrojstvo i tempo nastave uzimanje u obzir različitih stilova učenja učenika, kao i razvojnih razlika između dječaka i djevojčica te između pojedinih učenika općenito
– uvođenje primjerenih oblika i metoda poućavanja i učenja koji će omogućiti aktivno, samostalno učenje i praktično djelovanje učenika
– uporabu primarnih izvora znanja, nastavnih sredstava i drugih izvora koji potiču sudjelovanje, promatranje, samostalno istraživanje, otkrivanje, zaključivanje, znatiželju te učenje kako učiti stvaranje ugodnoga razrednoga i školskog ozračja koje će održavati interes i motivaciju učenika za učenje te će učeniku pružiti osjećaj sigurnosti i međusobnog poštivanja
– prepoznavanje i praćenje darovitih učenika i učenika s teškoćama u učenju i ponašanju
– pružanje pomoći učenicima s teškoćama i senzibiliziranje ostalih učenika za njihove potrebe, pomoć i suradnju.
 
Pomak u kurikulskom pristupu s prijenosa znanja na razvoj kompetencija znači zaokret u metodama i oblicima rada. Napuštaju se isključivo tradicionalni načini učenja koji još uvijek prevladavaju u hrvatskim školama. U skladu s Hrvatskim nacionalnim obrazovnim standardom (HNOS) predlažu se otvoreni didaktičko-metodički sustavi koji učenicima, ali i učiteljima i nastavnicima pružaju mogućnosti izbora sadržaja, metoda, oblika i uvjeta za ostvarivanje programskih ciljeva. Radi se o sustavima koji su otvoreni prema dijalogu, izboru i odlučivanju te omogućuju samostalno učenje i učenje na temelju suodlučivanja. Uvode se novi i aktualiziraju tradicionalni načini i oblici učenja. Riječ je o ovim metodama, oblicima i načinima rada: istraživačka nastava, iskustvena nastava, projektna nastava, multimedijska nastava, bonus nastava, interdisciplinarni pristup, tj. povezivanje programskih sadržaja prema načelima međupredmente korelacije, problemsko učenje, učenje u parovima (tandemsko učenje), učenje u skupinama.
 

Laslo Torma, dipl. el. ing., Zagreb

Povezani članci

Grafička umjetnost Mladena Žunjića

HF

Izazovni su mi novi mediji

HF

Sklad kao temelj života

HF

Trzaji nade

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...