Hrvatski Fokus
Znanost

Prilog HAZU-a kurikulnoj reformi (5)

Izbor kritičkih citata i vizija iz stručnih recenzija

 
 
Prilozi za raspravu o obrazovnoj i kurikulnoj reformi – kritike i vizije (HAZU, 2017., urednik Vladimir Paar)
U Znanstvenome vijeću za obrazovanje i školstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti više od stotinu istaknutih stručnjaka iz sveučilišta, škola, znanstvenih instituta i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti dali su stručne recenzije prijedloga Cjelovite kurikulne reforme (CKR) i prijedloge vizije buduće obrazovne reforme. Ukupan opseg recenzija iznosi preko tisuću stranica i u kompletnome obliku dostupan je preko interneta. U ovoj "Crvenoj knjizi“ i u ranijoj "Plavoj knjizi“ iznesen je djelomičan prikaz i analiza tih recenzija.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2017/07/4.bp_.blogspot.com_-knsVkOlv0ms_WJtPSYc5JTI_AAAAAAAAAVc__z2G_wL-4wQmicsODc3r2c0OeeDU_2RZACLcB_s1600_radelj_petar_marija.jpg
Petar Marija Radelj
 
Za ilustraciju ključnih stajališta u recenzijama u ovome su poglavlju prikazani neki kritički intonirani citati i konkretni prijedlozi za razvojno orijentiranu obrazovnu reformu. Cilj iznesenih citata jest dvostruk: da kritički evaluiraju predloženi CKR i da iznesu što je u njemu neprihvatljivo i potrebno temeljito promijeniti te da upute na novi kurikulni koncept – Hrvatsku srednjoeuropsku viziju kurikulne reforme obrazovanja (HSEKRO) usmjerenu na razvoj hrvatskoga gospodarstva i društva. Ovdje su uključeni odabrani citati iz recenzija, koje su prikazane po prvi put u ovoj knjizi, kao i iz ranijih recenzija prikazanih u prethodnoj "Plavoj knjizi" tako da se dobije cjelovit uvid u problem kurikulne reforme.  
     
Pedagogija i metodologija
 
Citat iz stručne recenzije: Nedeljko Begović, prof. Gimnazija Matije Antuna Reljkovića, Vinkovci
Potrebno je ostvariti takve uvjete da sve škole mogu raditi u jednoj smjeni. Tada bi učenicima i nastavnicima ostalo kudikamo više prostora za dodatne aktivnosti poput fakultativne i izborne nastave, umjetničkih i športskih aktivnosti i slično. U stručne skupine za izradu reformskih kurikula nije potrebno uključiti toliki broj ljudi jer veliki broj ljudi ne pridonosi nužno i učinkovitosti. Za pripremu dokumenata ne treba ih toliko kao kod Cjelovite kurikulne reforme. Za iznošenje svojih mišljenja ili prijedloga poslužit će javna rasprava. Protivnik sam ishoda onako kako ih definira CKR. Bilo bi potrebno dobro promisliti jesu li baš svi postojeći predmeti potrebni? Neki bi se mogli spojiti, a neki možda i ukinuti. Sljedeća stvar koja je izazvala burnu reakciju struke bila je takozvana razina usvojenosti ishoda. I ono što je zbunjujuće – nitko ne zna čemu ona služi. Ne mora biti povezana s ocjenom, ali može biti pomoć u vrednovanju. Čemu to? Ako su ishodi jasno definirani, onda za prolaznost svaki učenik mora svladati sve ishode, a primjeri na kojima će se provjeravati usvojenost odredit će ocjenu koju će dobiti.
Smatram da se CKR, barem što se Fizike tiče, ne može popraviti. Najbolje bi bilo krenuti od početka. Kvaliteta ponuđenih prijedloga jedini je kriterij po kojemu možemo suditi o CKR-u, a nje nema.
              
Citat iz stručne recenzije: prof. dr. sc. Ante Bežen, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Kurikulna reforma nije u Hrvatskoj ni znanstveno dobro pripremljena. Znanstvena priprema znači prethodnu  izradu jasne projekcije promjena, potkrijepljenu vrjednovanjem dobrih i loših strana dosadašnjeg razvoja obrazovanja i projekcijom obrazovnih ciljeva koji se reformom žele postići. Takve studije nisu u nas napravljene. Nema ni jasne i potkrijepljene vizije dugoročnih obrazovnih ciljeva iz kojih bi se mogle izvoditi smjernice za nacionalni i predmetne kurikule te realno vremenovanje promjena.
Svakako je sporno posve globalističko usmjerenje tih kurikula, koje gotovo uopće ne vodi računa o našoj obrazovnoj prošlosti i sadašnjosti, kao ni o stupovima hrvatskoga nacionalnog identiteta, a to su hrvatski jezik, književnost, kultura i povijest. Po tome je hrvatski kurikul u sadašnjem obliku i sadržaju zapravo hrvatski put u vlastiti nestanak.
 
Nestandardizirani ishodi učenja pretvaraju školu u zabavište. Nastava i učenje trebaju biti zahtjevni strukturirani procesi koji podrazumijevaju znatan napor učitelja i učenika. Ako se nastava ravna po nejasnim i nestandardiziranim ishodima, ako je metodički neoblikovana i u neskladu sa sadržajem učenja, lako se pretvara u površan rad, zabavu i igru bez cilja. Prepuštanje škole ovako postavljenim obrazovnim ishodima njezin je siguran put u ekstremni obrazovni liberalizam čiji je krajnji rezultat srozavanje znanja i kompetencija novih naraštaja.  
 
Citat iz stručne recenzije: Žarko Bošnjak, prof., Agencija za odgoj i obrazovanje, Zagreb
Metodologija za izradu i kreiranje odgojno-obrazovnih ishoda unutar predmetnoga kurikula je nedostatna. Svaka pogrješka može izazvati nesagledivu štetu. Nažalost, pogrješke su i napravljene. Mišljenja sam da javni poziv nije polučio potpuni uspjeh i da je nužno u svaku skupinu uključiti najveća imena za pojedini predmet kako bismo u konačnici imali najkvalitetnije rješenje.
 
Citat iz stručne recenzije: prof. dr. sc. Josip Burušić, Institut Ivo Pilar, Zagreb
Ovaj je prijedlog u cijelosti neutemeljen i već je sada jasno da može imati štetne posljedice za ukupni razvoj učenika.

 

Citat iz stručne recenzije: Josip Ćulumović, mag. prim. educ., Osnovna škola Ivana Gorana Kovačića, Zagreb
Komparativni prikazi usmjereni na promicanje odgojnih vrijednosti i odgoja u školi sugeriraju na ignoriranje i nezainteresiranost tvoraca kurikula za prvenstvo odgoja u školi. Nova kurikulska usmjerenja i pokušaji sinteze ne progovaraju o vrijednostima i vrednotama potrebnima za strukturiranje čina poučavanja, čina učenja i uspostavljanja ravnoteže u europskome obrazovnom kontekstu, koji hodajući školom, hoda i činom učenja i činom odgajanja. Stoga bi sadržaji poučavanja trebali nuditi mogućnost za otvaranje estetskih i etičkih vrijednosti tijekom cijeloga obrazovanja u svim predmetnim područjima. Uvidom u cjelovit tekst prijedloga CKR-a s aspekta učitelja nedostaju sastavnice kojima će se učenici upoznati s pojmom hrvatskoga identiteta.
 
Izuzetno je važno u djetinjstvu i školi biti okružen dobrim, moralnim, humanim i dobronamjernim ljudima jer nam epigenetika otkriva kako se dobro i zlo mogu naslijediti od okoline. Naslijeđeno zlo ukorjenjuje se kao trauma i kao navika te dalje razara čovjekove životne sposobnosti. Stoga odlučujuće za buduće društvo jest kakvi su prosvjetni djelatnici i odgojitelji. U školi se mnogo negativnih trauma može izliječiti sućutnim i inteligentnim djelovanjem učitelja. U današnje vrijeme pitanje vrijednosti i vrlina postaje prvorazredno pitanje.
 
Citat iz stručne recenzije: Nela Dželalija, prof., III. gimnazija, Split
Opis razina usvojenosti dio je u kurikulu za koji mislim da je – nelogičan, nepotreban, nepopravljiv i zbunjujući. Nelogičan jer na osnovi ovako zapisanih ishoda po svim predmetima nije moguće procijeniti razinu za pojedine slučajeve. Nelogičan jer se u razinama usvojenosti ne mogu pronaći dobro napisani ishodi kojih nema ni u popisu ishoda učenja. Nepotreban jer je dovoljno ako se ishodi učenja dobro napišu. To je tako jer bilo koji dobro napisan ishod učenja pripada već točno određenoj razini. Razina se postiže odabirom odgovarajuće aktivnosti – aktivni glagoli (npr. navodi, mjeri, opisuje, primjenjuje, analizira…), dubinom/dosegom sadržaja (mjeri duljinu, mjeri volumen i tako dalje) te uvjeta u kojima se provodi (npr. samostalno, uz pomoć literature, uz pomoć voditelja…). Mislim da se ključne izmjene u ovome dokumentu moraju dogoditi. Ovaj dokument nije spreman za javno objavljivanje. Treba na njemu još dosta raditi.
 
Citat iz stručne recenzije: mr. sc. Ivica Đaković, prof., Osnovna škola Petra Zrinskog, Zagreb
O odgojnoj funkciji škole nije se poduzelo ništa, štoviše, CKR uvelike pridonosi njezinu atrofiranju. Prepustiti praktičarima – bez sudionika cjelokupne znanstvene vertikale – da vode projekt, zapravo je nestručno i unaprijed osuđeno na neuspjeh. CKR nije izvršio analizu postojećega stanja i nije utvrdio što je dobro, a što loše te što treba mijenjati, ali zato ad hoc improvizira i nameće diskutabilne i štetne prijedloge promjena. Nasuprot CKR-u, koji  u Hrvatskoj namjerava 12-godišnje školovanje produljiti na 13-godišnje, u Njemačkoj se s 13-godišnjega vraćaju na 12-godišnje školovanje!
 
Citat iz stručne recenzije: akademik Stjepan Gamulin, HAZU i Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Kada se analiziraju ishodi učenja, teško je sagledati kakve su razine i opseg znanja u pozadini navedenih ishoda. Stoga nije moguće ni zaključiti u kojoj će mjeri reforma obrazovanja zaista pružiti učenicima relevantna znanja za postizanje zadanih kompetencija, bez opterećenja suvišnim enciklopedijskim podatcima. Ako utvrdimo da je znanje u temeljima svih razina i odgoja i obrazovanja, u dokumentima CKR-a valjalo bi definirati i znanja koja učenici stječu na svim razinama. Stoga bi se u dokumentima CKR-a morao prikazati katalog znanja koji integralno pokazuje taksativno navedena znanja koje učenici stječu na pojedinim razinama školovanja. U njegovoj izradi trebaju sudjelovati vrhunski stručnjaci i on mora biti izložen kritici šire javnosti te trajno podložan izmjenama i dopunama, kojima će se unaprjeđivati i trajno osuvremenjivati nastavni sadržaji. (Prema dokumentu: Deklaracija o znanjuHrvatska temeljena na znanju i primjeni znanja, HAZU, 2004.)
 
Citat iz stručne recenzije: prof. dr. sc. Dubravka Hranilović, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Velika autonomija nastavnika u sadržajnoj i metodološkoj interpretaciji zadanih ishoda učenja mogla bi dovesti do posvemašnje neujednačenosti u usvojenim znanjima između učenika pojedinih razreda/škola. Predloženi kurikulni pristup putem orijentacijskih modula pomiče vrijeme odluke na kraj drugoga razreda srednje škole. Tendencija mlađih učenika izbjegavanju – u pojedinim aspektima zahtjevnijih, prirodoslovnih predmeta, uz ograničenje od najmanje deset učenika da bi se modul održavao – lako može dovesti do "gašenja" prirodoslovnih modula, osobito u školama s manjim brojem učenika. To bi za posljedicu imalo slabiju obrazovanost populacije iz prirodoslovnih predmeta, znatno smanjenje upisne baze za prirodoslovne (i srodne) struke (što je u suprotnosti s deklariranom potrebom razvoja STEM područja) i dodatan pad (ionako nedovoljnoga) interesa za nastavničke studije iz područja prirodoslovlja.
 
Citat iz stručne recenzije: mr. sc. Ljiljana Klinger, dipl. učiteljica, Osnovna škola Matije Gupca, Zagreb
Je li ovaj dokument na tragu rasterećenja ili je u pitanju opasan populistički pamflet koji podrazumijeva improvizaciju, a ne metodički oblikovanu nastavu? Opisane razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda u predmetnome kurikulu Prirode i društva vrlo su nejasne i često neusklađene s opisanom razradom ishoda. Očekivani ishodi pisani su nevjerojatno površno. Pisani su koristeći opciju copy–paste, uz promjenu samo jedne riječi (npr. opisati, objasniti, obrazložiti…).Učitelja iz osnovne škole ima u tragovima u povjerenstvima predmetnih kurikula. Koordinacija kojoj je na čelu dr. Jokić započinje cjelovitu reformu od osnovne škole, a u tome tijelu nema niti jednoga predstavnika učitelja koji zna kako se organizira rad u osnovnoj školi.
 
Citat iz stručne recenzije: prof. dr. sc. Stipe Kutleša, Institut za filozofiju, Zagreb
Predložena Cjelovita kurikulna reforma nestručno je i površno napravljena i uz to je ideološki motivirana pa ju treba potpuno odbaciti. U Ekspertnoj radnoj skupini nema ni akademika, znanstvenika prepoznatljivih u svijetu ni iz jednoga područja, kako prirodnih, tako ni društvenih ni humanističkih znanosti. Ekspertna skupina krenula je u izradu novoga CKR-a kao da prije toga ništa nije postojalo. Nisu napravljene analize i usporedbe prijašnjih postojećih prijedloga programa. Ne vidi se što se mijenja i zašto te čime se to dopunjuje.
 
CKR obiluje brojnim znanstvenim, stručnim, pedagoškim, didaktičkim, metodičkim i drugim nedostatcima. Ishodi učenja opisani su izrazima takozvane Bloomove taksonomije kao što su: prepoznati, opisati, objasniti, navesti, istražiti, analizirati, usporediti, vrednovati i slično, a izrazi poput zapamtiti, naučiti ili znati kao da su zabranjeni. Može li se uspješnost obrazovanja (pr)ocijeniti pomoću ishoda učenja ili je primjerenije uzeti u obzir usvojene sadržaje? Model "ishoda učenja" nije naišao na dobar prihvat kod sveučilišnih nastavnika, a on se sada nameće cijelome obrazovnom sustavu u Hrvatskoj bez prethodne rasprave o tome.
 
Citat iz stručne recenzije: prof. dr. sc. Renata Marinković, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za pedagogiju
Sintagma koja je u posljednje vrijeme previše rabljena jest fraza „ishodi učenja“. Znanje je lako provjeriti konkretnim pitanjima, a ishode je teže „vrednovati“ jer su dani široko i deskriptivno pa ih treba „frizirati“, dopuniti, pojasniti, konkretizirati. I pritom ne bismo bili sigurni da smo postigli cilj jer je sve apstrakcija. Primjena tabličnoga prikazivanja i evidentiranja ishoda ne pridonosi ničemu osim što odgojno-obrazovni proces i nastavnikov rad komplicira i čini ga birokratskim.   
 
Citat iz stručne recenzije: dr. sc. Irena Mišurac, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu
Iako sam bila članica dviju stručnih radnih skupina u okviru Cjelovite kurikularne reforme (za izradu prijedloga kurikuluma matematičkoga područja i predmeta Matematika), nalazim važnim i nužnim upozoriti na neke elemente koje smatram neophodnim doraditi, popraviti ili čak ponovno napisati. U formulacijama ishoda postoje brojne pogrješke, neujednačenosti među razredima (terminološki i sadržajno), nejasnoće što ih čini teško ili nedovoljno jasnima za primjenu u praksi. Dio o povezanosti Matematike s drugim odgojno-obrazovnim područjima, međupredmetnim temama i ostalim predmetima napisan je nejasno i nepovezano. Neke rečenice nisu razumljive niti je jasna njihova veza s ostatkom teksta ili čak s naslovom.
 
Na kraju moram dodati da, čitajući dokumente u cjelini, uopće nije jasno gdje bi se osuvremenjivanje, reformiranje i poboljšavanje u nastavi Matematike trebalo vidjeti? Što bi to (prema kurikulnim dokumentima) u školi sada bilo drugačije nego do sada i na koji bi način ovako napisan dokument unaprijedio školsku praksu ili učeničke rezultate? Smatram da napisani dokumenti nisu spremni za provedbu, ali i da sami dokumenti ne mogu i neće poboljšati našu školsku svakodnevnicu.
 
Citat iz stručne recenzije: akademik Krešimir Nemec, HAZU i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Posrijedi je teško prohodan tekst, pisan zamornim metodičko-didaktičkim metajezikom prepunim birokratskih fraza i mutnih sintagmi kojima kao da je cilj prikriti pedagoške, znanstvene i stručne nedostatke projekta. Odmah treba konstatirati da smo dobili slab, nedorađen i manjkav tekst iza kojeg se krije ne samo nekompetencija nego i opasni voluntarizam.
 
Citat iz stručne recenzije: prof. dr. sc. Marko Palekčić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Cjelovita kurikulna reforma – višestruko dvojben koncept i dokument – Koncept kurikula koji je orijentiran na ishode, odnosno standarde i kompetencije, već je odavno primijenjen i provjeren – primjerice u Sjedinjenim Američkim Državama (npr. KERA, 1991. godine) i u Njemačkoj (npr. Bildungsreform als Revision des Curriculums, 1967. godine). Obje kurikulne reforme, a i mnoge reforme koje su implementirane kasnije (primjerice zasnovane na takozvanim standardima obrazovanja u Njemačkoj i Austriji), proglašene su neuspješnima ili su im upućene masovne kritike kako znanstvenika, tako i nastavnika svih razina školskoga sustava. Neuspješnost kurikulnih reformi s obzirom na postavljene ciljeve pokazuju i sva ozbiljna znanstvena empirijska istraživanja u obje navedene zemlje.
 
Citat iz stručne recenzije: mr. sc. Petar Marija Radelj, teolog i prevoditelj Zagreb
U svim prijedlozima Cjelovite kurikulne reforme ističu se ishodi učenja. U ovome tekstu umjesto termina ishod koristi se kao adekvatniji prijevod na hrvatski jezik termin učinak. Osnovna zamjerka protiv termina naobrazba temeljena na ishodima (engl. Outcome-Based Education) jest da ona reducira odgoj i naobrazbu (engl. education), nastavu (engl. teaching) i učenje (engl. learning) na obrasce i „nadriznanstveno" planiranje postupaka, koji naobrazbu smatraju sredstvom namijenjenome određenim ciljevima. Znanje i razumijevanje nikada se ne mogu svesti na ponašanje, popis umijeća i uočljivih manifestacija. Društvo nema budućnosti ako ne bude imalo nultu stopu snošljivosti prema pedofiliji. Izostavimo (iz lektire) takvu Ferićevu knjigu, a osigurajmo učenicima štivo prikladno potpunu i skladnu razvoju njihove osobnosti i izgradnji odgovornosti.              
 
Citat iz stručne recenzije: prof. dr. sc. Zvonimir Šipuš, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu
Proučio sam dokumente predložene reforme i mislim da reforma u suštini kreće u krivome smjeru. Sljedeći su razlozi za to. Predložena kurikulna reforma ogroman je dokument bez jasno izraženih ciljeva. Na Fakultet elektrotehnike i računarstva, kao i na ostale sastavnice (fakultete) Sveučilišta u Zagrebu,dolaze studenti koji su „ubijeni“ u sadašnjemu srednjoškolskom obrazovanju – u te četiri godine morali su memorirati ogromnu količinu podataka i imali su ogroman broj predmeta. Nije dovoljno smanjivati gradivo po pojedinim predmetima i implementirati nove načine ocjenjivanja jer to neće ništa promijeniti. Predložena reforma ne ide prema smanjenju broja predmeta, što smatram izuzetno krivim! Samo smanjenje satnice pojedinih predmeta i zadržavanje istoga broja predmeta neće polučiti nikakav učinak! Glavni dio stručnjaka koji je napravio predloženu kurikulnu reformu dolazi iz srednjih škola odnosno gimnazija. Oni ne mogu tražiti smanjenje broja predmeta. Potpuno je pogrešno o tome raspravljati po načelu „samoupravljanja“ srednjoškolskih profesora.
 
Na primjer, apsurdno je učiti Zemljopis osam godina, a Fiziku šest. Kada će konačno netko reći da te predmete (poput Zemljopisa) treba smanjiti na npr. dvije (maksimalno četiri) godine? Uostalom, većina podataka koja se uči u Zemljopisu brzo zastarijeva. (Industrijske grane po pojedinim gradovima, koje sam ja učio između 1976. i 1982. godine, u potpunosti su promijenjene i mogu se pronaći na internetu.) Zemljopis ne spada u STEM područje (iako se tako prikazuje)! Također, predmeti Politika i gospodarstvo te Sociologija ne trebaju biti dva predmeta. Nadalje, predmet Logika apsolutno ničemu ne služi. (Iako se nalazim u STEM-u, nisam još sreo srednjoškolca koji je išta korisno naučio u tome predmetu.)
 
Izbornost predmeta – na prvi pogled to izgleda sjajno. Međutim, praksa (na FER-u) pokazala je da učenici često idu načelom „minimuma energije“ i biraju predmete koje će lagano položiti. To sigurno ne će doprinijeti boljitku Hrvatske. Naime, nedostatke znanja iz temeljnih predmeta u praksi nije moguće nadoknaditi na fakultetu (iskustva velikoga broja sveučilišnih profesora u STEM području). Nadalje, u malenim sredinama sigurno neće biti pretjerane izbornosti i pitanje je hoće li učenici u manjim gradovima biti zakinuti za kvalitetno obrazovanje (upravo zbog te izbornosti). Drugim riječima, bit će narušeno načelo jednakih uvjeta obrazovanja za sve građane Hrvatske. Sve to ukazuje da ne treba žuriti u reformu i potrebno je dobro razmisliti što reforma stvarno donosi.
 
Na kraju bih napomenuo da ne pripadam niti jednoj političkoj opciji te da je ovaj osvrt prvenstveno namijenjen želji da mladi imaju budućnost u Hrvatskoj i da sukladno tome ne moraju napuštati svoju domovinu.
 
Citat iz stručne recenzije: Boris Vilić, dekan, College of Continuing Studies, Rider University Lawrenceville and Princeton, New Jersey, SAD
Moram reći da me prijedlog programa Cjelovite kurikulne reforme razočarao. Ovakvi prijedlozi složenih i sveobuhvatnih kurikulnih reforma, koji se više posvećuju sadržaju (koji zastarijeva sutra), a manje pedagoškoj metodologiji kontinuiranoga poboljšanja obrazovanja, davno su propali i u razvijenim državama pa će tako i u Hrvatskoj. Na primjer, američki „No Child Left Behind“ (koji je po metodici sličan CKR-u) u svojoj je konačnici ujedinio i ljevicu i desnicu, i struku, i roditelje i djecu – samo da se ukine.
 
Iako čitam dokumente poput CKR-a svaki dan i već dugi niz godina (i to na višoj sveučilišnoj razini), bilo mi je jako teško pratiti pojedine dokumente CKR-a zbog vrste uporabljenoga jezika (ali i pogrješaka) i često sam se morao pitati: što je pisac time zapravo htio reći? Nije problem što je meni CKR u dijelovima bio teško prohodan, ali je problem što vjerujem da će isto tako biti teško shvatljiv onima koji će ga trebati provesti: prvenstveno učiteljima, ali i roditeljima koji bi u školama trebali biti partneri u obrazovanju djece.
 
Nastavni plan gimnazijskih programa jednostavno nije usklađen sa zahtjevima modernoga društva. Ako nastavni plan nije u skladu s društvenim potrebama, poslodavci ne će moći zaposliti kvalificirani kadar i sveučilišta će primati nepripremljene studente, a posljedica toga bit će smanjen društveni i gospodarski razvoj (i veća nezaposlenost i manje plaće i manje mirovine i tako dalje). Reforma školstva isto bi tako trebala biti usklađena sa strateškim gospodarskim ciljevima Hrvatske. Na primjer, ako je energetski sektor važan dio budućnosti Republike Hrvatske, onda bi i nacionalni kurikul trebao biti usklađen pripremama za studije i poslove koji doprinose tome sektoru (što bi značio kudikamo veći naglasak na STEM području). Isto tako, ako postoji utvrđeni manjak liječnika, onda bi kurikul isto tako trebao staviti veći naglasak na STEM područje.
 
Davanjem učiteljima cjelovite autonomije pri izboru knjiga otvaraju se vrata mogućnosti da hrvatska književnost sasvim nestane iz pojedinih učionica u Hrvatskoj. Pitam se (i vas) kome je to u interesu i zašto? Kako može postojati obrazovan čovjek bilo koje zemlje, a da ne zna temeljna književna djela te zemlje i naroda? Mi smo Hrvati maleni narod, ali s vrlo bogatom kulturom koju bismo trebali čuvati. U Americi bi bilo nezamislivo da učenici ne čitaju Salingera, Hemingwaya, Fitzgeralda, Twaina, Whitmana, Angeloua i druge autore.
 
Čitajući prijedlog nastavnoga plana stječe se dojam da su subjektivne vrednote pojedinaca iz takozvane „ekspertne” skupine prevladale nad objektivnim potrebama društva. Ne bih htio ostaviti dojam kako mislim da je američko školstvo bez mana. Međutim, znamo koji dijelovi školstva dobro rade i to su upravo oni koji nisu naglašeni u CKR-u.
 
Svi su znanstvenici, i u Hrvatskoj i u svijetu, naviknuli na proces recenzija pri objavi znanstvenih radova. Upravo me zato začuđuje pristup kurikulnoj reformi koji ju tretira kao fait accompli te omalovažava i politizira sve kritike programa CKR-a. Rekao bih čak da takav pristup neuvažavanja recenzija pokazuje i manjak intelektualizma, ali i da je opasan za budućnost Hrvatske. CKR-ovi planovi za usavršavanje učitelja (preko webinara i internetskih stranica) pokazuju određenu dozu amaterizma prema pristupima usavršavanja učitelja i nije mi poznat niti jedan uspješni model koji ima takav pristup.
Očigledno je da Hrvatska ima mnogo stručnjaka i zato podržavam zahtjev HAZU-a za proširenjem Ekspertne radne skupine, za proširenjem stručnih radnih skupina i revizijom CKR-a. Hrvatska djeca zaslužuju bolje!
 
(Nastavak slijedi)
 

Vladimir Paar, urednik, Zagreb, 7. svibnja 2017.

Povezani članci

Priznanje Zaklade Jadranko Crnić

HF

5G zračenje povezano s koronavirusnom infekcijom?

HF

Digitalna građa o znamenitim ličnostima

HF

Neujednačeni kriteriji za procjenu autizma

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...