Hrvatski Fokus
Znanost

Jokićev prijedlog reforme je neprovediv

Što je sporno s kurikul(ar)nom reformom!

 
 
Pitanje kurikulne reforme obrazovanja kao da je postalo prvorazredno političko pitanje, u žarištu sukoba u hrvatskom društvu. A o čemu se zapravo radi? I tko je tu " borac" za osuvremenjivanje hrvatskog školstva, a tko "kočničar napretka"?
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2017/07/static.addmylearning.com_blog_wp-content_uploads_2016_08_problem-solving.png
S ubrzanim razvojem gospodarstva i društva u svijetu stalna modernizacija i poboljšanje obrazovanja sve su aktualniji pa se danas opravdano svi slažu da je potrebna reforma školstva kao kontinuirani proces koji mora slijediti sve brži znanstveno-tehnološki razvoj. Ali kakva reforma? Je li prijedlog Cjelovite kurikularne reforme (CKR), izrađen pod vodstvom bivše Ekspertne radne skupine na čelu s dr. sc. Jokićem sukladan potrebama razvoja Hrvatske? Je li uopće provediv? Na opsežnim stručnim raspravama u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, u Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu, u Hrvatskome pedagoško-književnom zboru, u Matici hrvatskoj, na školama i fakultetima upućene su ozbiljne stručne kritike, koje dovode u pitanje provedivost CKR-a i usklađenost s potrebama razvoja Hrvatske.
 
U Znanstvenom vijeću za obrazovanje i školstvo HAZU razmatrano preko stotinu stručnih recenzija CKR-a. Autori recenzija izrađenih volonterski, istaknuti su stručnjaci sa sveučilišta, iz školske prakse, iz HAZU-a i iz znanstvenih instituta. Recenzije ukazuju na znatne nedostatke prijedloga CKR-a i predmetnih kurikula: neprovedivost metodologije CKR-a, nerazumijevanje i nedovoljno uvažavanje STEM područja kao važnoga čimbenika za gospodarski i društveni razvoj, odsutnost postupne orijentacije na srednjoeuropski model kurikula, osobito njemački i austrijski, odsutnost orijentacije strukovnoga školstva na dualni sustav obrazovanja afirmiran u Njemačkoj i Austriji, nedovoljan naglasak na temeljna znanja koja su preduvjet za promjenjive i nepredvidive buduće potrebe razvoja gospodarstva i društva te budućeg cjeloživotnog obrazovanja, zanemarivanje novih neuroznanstvenih spoznaja važnih za proces obrazovanja, zanemarivanje odgojne funkcije škole i nedovoljno uvažavanje nacionalnog identiteta.
 
Iz stručnih recenzija slijedi da prijedlog CKR-a nije primjenjiv. Prije uvođenja u škole trebalo bi ga temeljito promijeniti pri čemu bi, zbog pogrešne metodologije, znatne dijelove kurikula trebalo pisati iznova, uz razvojno orijentiranu metodologiju. Iskusni recenzenti na području kurikula upozoravaju da se metodologija slična kao u CKR-u još prije četrdesetak godina pokušala primijeniti u SAD-u i u Njemačkoj, ali s negativnim rezultatom te su na temelju toga iskustva odustali od takve metodologije.
 
S druge strane, sukladno recenzijama i srednjoeuropskoj praksi predložena je nova vizija kurikulne reforme pod radnim nazivom Hrvatska srednjoeuropska kurikulna reforma obrazovanja (HSEKRO), usmjerena na razvoj u uvjetima XXI. stoljeća.
Ona uključuje:
– postupno približavanje hrvatskoga školstva srednjoeuropskim kurikulima, posebice njemačkom i austrijskom kao orijentiru, uz prilagodbu našim uvjetima i našoj obrazovnoj tradiciji;
– usklađeno usvajanje temeljnih znanja i prirodoslovno-matematičko- tehničko-informatičko (“STEM područje”) i društveno-humanističko (“post-STEM područje”), što je temelj za cjeloživotno obrazovanje i nepredvidive promjene radnih mjesta u budućnosti;
– orijentaciju na svjetske trendove razvoja: sposobnosti za rješavanje problema (problem solving capabilities) i inovativne aktivnosti učenika; postupnu orijentaciju strukovnoga obrazovanja na uspješan srednjoeuropski model dualnoga obrazovanja po uzoru na njemačko i austrijsko obrazovanje;
– suvremene spoznaje neuroznanosti koje ističu važnu ulogu emocionalne inteligencije, argumente protiv rane izbornosti u obrazovanju kao i protiv pretjerane uporabe digitalne tehnologije u nastavi; te kao u drugim zemljama EU-a adekvatni tretman nacionalnog identiteta i odgojne funkcije obrazovanja.
 
U središtu pozornosti HSEKRO-a treba biti nastavni kadar u školstvu, u skladu s prioritetima u razvijenim zemljama. Najvažniji čimbenik kvalitete obrazovanja jest intenzivno stalno stručno usavršavanje nastavnoga kadra, materijalno stimuliranje učitelja i nastavnika, privlačenje talentiranih mladih ljudi u nastavnički poziv i poboljšavanje metoda poučavanja. Bez toga preduvjeta, u praksi nije moguće osuvremenjivanje kurikula u školskoj praksi.
 
Polazište HSEKRO-a je jasno: ako bi znanje hrvatskoga učenika bilo ispod razine znanja učenika u drugim srednjoeuropskim zemljama, tada bi naša domovina i životni standard naših građana bili osuđeni na daljnje zaostajanje u odnosu na razvojno orijentiranu Srednju Europu.
Neke pozitivne strane koje su prisutne u prijedlogu CKR-a, nalazile su se i u nekim ranijim prijedlozima – u Deklaraciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti o znanju i primjeni znanja (2004.), kurikula Hrvatskoga nacionalnog obrazovnog standarda (HNOS) i Nacionalnoga okvirnog kurikuluma (NOK). To se osobito odnosi na rasterećivanje učenika pretjeranoga enciklopedijskoga gradiva, poticanje učenika na rješavanje problema i razmišljanje, razvoj kreativnosti učenika i tako dalje.
 
Kurikulna reforma predstavlja kontinuirani proces stalnog razvoja i usavršavanja. Već u sljedećoj školskoj godini mogu početi prvi koraci
1) znatno intenziviranje horizontalnog i vertikalnog stručnog osposobljavanja učitelja i nastavnika i
2) rasterećivanje gradiva površnih enciklopedijskih sadržaja jednostavnom procedurom predloženom u prvom prijedlogu kurikulne reforme za osnovnu školu 2005. godine.
Taj je prijedlog 2005.godine izradila stručna skupina od 448 stručnjaka (iz škola, sveučilišta, znanstvenih instituta i HAZU-a) pod operativnim vodstvom tadašnjega državnog tajnika za osnovno školstvo prof. dr. sc. Nevija Šetića i pomoćnika ministra mr. sc. Nenada Markovića (Vodič kroz HNOS, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Zagreb, 2005.). Boris Vilić (dekan na College of Continuing Studies, Rider University, New Jersey, SAD) u svojoj recenziji o prijedlogu CKR-a kaže: “Hrvatska djeca zaslužuju bolje!”.
 

Vladimir Paar, http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/akademik-paar-evo-sto-je-sporno-s-kurikularnom-reformom-1040880/

Povezani članci

Porez i na novorođenčad

HF

Prvi dio citata matematički je netočan

HF

Podsjećanje na akademika

HF

Na djelu komercijalizacija svemira

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...