Hrvatski Fokus
Iseljeništvo

Bruji – gradišćanski rock zamijenio tamburicu

Joško Vlašić – utemeljitelj gradišćansko-hrvatske rock-glazbe

 
 
Prije 40 godina u austrijskog pokrajini Gradišću prvi se put počeo svirati tzv. „hrvatski rock“. Glazba hrvatske narodne manjine u Austriji najbolje je utjelovljena u legendarnom bendu Bruji.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2017/07/tambure.jpg
Kultura gradišćanskih Hrvata neraskidivo je vezana uz tamburicu: instrument bez kojega nema niti jedne zabave ili plesnjaka među Hrvatima u toj austrijskoj pokrajini. No malo je onih izvan Austrije, a pogotovo u Hrvatskoj, koji znaju da gradišćanski Hrvati već više od 40 godina sviraju odličan rock – i to na gradišćansko-hrvatskome jeziku! „Sve je počelo nakon one studentske 1968. godine“, kazuje nam na početku razgovora za DW Joško Vlašić, jedan od utemeljitelja gradišćansko-hrvatske rock-glazbe, u Austriji poznate još i kao „Krowodnrock“. Vlašić, inače dugogodišnji nastavnik njemačkog i ruskog jezika u gimnaziji u Gornjoj Pulji (Oberpullendorfu) u Gradišću, austrijskoj javnosti poznat je kao frontmen legendarne gradišćansko-hrvatske glazbene skupine Bruji, ali i kao dugogodišnji zastupnik Stranke zelenih u Pokrajinskome saboru Gradišća. Malo tko bolje poznaje kulturu i politički položaj manjine koje se prije pola tisućljeća nastanila uz današnju austrijsko-mađarsku granicu. Od nekadašnjih oko 100.000 naseljenih Hrvata danas ih je u Gradišću ostalo oko 30.000. Proteklih stoljeća  ovu zajednicu obilježile su migracije i asimilacije. „U mojim školskim danima stidio si se reći da si Hrvat, stidio si se govoriti hrvatskim jezikom“, kaže Vlašić i prisjeća se trenutaka iz gimnazije u Željeznom (Eisenstadt) u kojemu su on i još nekoliko školskih kolega gradišćanskih Hrvata bili vrijeđani zbog svoga porijekla. „Počesto smo se zbog toga znali i potući", govori uz smiješak. Dojmovi iz gimnazijskih dana presudno su, međutim, utjecali na Vlašića da se svjesno pozabavi i prigrli svoj gradišćanskohrvatski mentalitet. Iz prkosa prema diskriminaciji rodila se tako i ljubav prema glazbi.
 
„Moje ozbiljnije bavljenje glazbom počelo je u gimnazijskim danima, uz tamburicu. Kasnije je došla 1968. godina i studentski prosvjedi. Drugi su se počeli buniti protiv autoriteta, a mi protiv diskriminacije“, prisjeća se ovaj glazbenik koji je kao gitarist počeo svirati u skupini The Brew iz Velikog Borištofa koja je najprije skidala glazbu na engleskome jeziku, Beatlese i Stonese. No već 1970-tih godina nastaju prve pjesme na gradišćanskom hrvatskom. „Naš uzor tada je bio sarajevski bend ‚Bijelo dugme‘. Kada smo čuli prvi put njihovu glazbu, shvatili smo da bi se takav pravac mogao odlično kombinirati s gradišćanskim hrvatskim jezikom“. U 70-tim godinama tekstovi skupine The Brew poprimaju jače političke konotacije, a krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih uradcima „Rozmarija raste“ (1977.), „Gemma Krowodn schaun“ („Idemo gledati Hrvate", 1980.) te „Nema problema" (1983.)  stvorene su pjesme i ploče koje je gradišćansko-hrvatska zajednica – posebice mladi – počela prihvaćati kao neslužbene himne i glazbene izričaje prosvjeda protiv nepovoljnoga položaja zajednice gradišćanskih Hrvata u Austriji.
 
Podsjetimo, iako se Austrija 1955. obvezala da će štititi prava manjina na svom teritoriju, morala su proći desetljeća prije nego će hrvatska manjina u Gradišću te slovenska manjina u Koruškoj dobiti dvojezične ploče naseljenih mjesta. Položaj hrvatske manjine u Gradišću ni danas nije zadovoljavajući: „U Gradišću postoji samo jedna gimnazija koja ima cjelokupnu nastavu na hrvatskom jeziku, a trebalo bi ih biti barem tri“, kaže Vlašić koji se za deset godina rada kao zastupnik u Gradišćanskom saboru dosljedno kolegama zastupnicima obraćao na hrvatskom jeziku: „Uz prosvjede desničarskog FPÖ-a“, sa smiješkom dodaje glazbenik te istodobno konstatira da austrijska savezna i pokrajinska politika više gledaju na vlastite interese nego na interese hrvatske zajednice u Gradišću.
 
Nakon velikih uspjeha s pločom „Gemma Krowodn schaun“, bend The Brew mijenja ime u Bruji koristeći kao osnovicu gradišćanskohrvatski glagol „brujati“. Nakon skoro pedeset godina na sceni, te četrdeset godina promidžbe hrvatskoga rocka, skupina Bruji ne razmišlja o povlačenju sa scene. Ipak, 1990-ih nije bilo tako: „Sredinom 90-ih smo skoro prestali pjevati, da bi se deset godina kasnije opet vratili na scenu“, ističe Vlašić te nakon pet LP ploča odnosno CD-a i dvije singlice najavljuje novi album. Prošloga tjedna glazbena skupina imala je i zapažen nastup na Croatisadi – godišnjemu glazbenom festivalu gradišćanskohrvatske glazbe koji je ove godine održan u Velikom Borištofu, selu s jakim hrvatskim identitetom u srednjemu Gradišću iz kojega je i krenula priča s Brujima i hrvatskim rockom.
 
Iako danas mnogim mladim gradišćanskim Hrvatima očuvanje hrvatskoga jezika predstavlja problem, posebice zbog nedostatka viših škola te medija na njihovome materinskom jeziku, kultura i običaji gradišćanskohrvatske zajednice čine se življima nego ikada: „U cijelome Gradišću postoje tamburaški orkestri koje izvode pjesme na hrvatskom jeziku, a da taj jezik uopće više ne govore“, kaže Vlašić te dodaje da kriza hrvatskoga identiteta i stid zbog vlastitoga podrijetla koji su obilježili njegove godine djetinjstva i odrastanja danas među mladim Hrvatima u Gradišću gotovo da i ne postoje. Izgrađivanju svijesti o vlastitome identitetu gradišćanskih Hrvata svakako je doprinijela kultura uopće, a posebice glazba. Tako je danas pored Bruja aktivno još nekoliko glazbenih skupina iz sektora hrvatskoga rocka, a posebice su popularni i Coffeeshock Company te Turbokrowodn. Iako je tzv. „Krowodnrock“ u Gradišću i Austriji već poprimio kultni status, u Hrvatskoj za njega nitko i ne zna. „U Hrvatskoj su Bruji gostovali jednom davno, još za vrijeme Jugoslavije. Nakon toga smo bili u Neumu 1998., no danas nas u Hrvatsku nitko ne zove“, kaže nam na kraju razgovora Joško Vlašić.
 

Nedad Memić, Deutsche Welle

Povezani članci

Hrvati protjerani i obespravljeni

HF

Izvor krivnje je u Zagrebu

HF

Sjećanje na Jakova Buratovića

HF

Povezivanje s iseljenim medijima

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...