Hrvatski Fokus
Znanost

Prilog HAZU-a kurikulnoj reformi (8)

Širi aspekti kurikula

 
 
Prilozi za raspravu o obrazovnoj i kurikulnoj reformi – kritike i vizije (HAZU, 2017., urednik Vladimir Paar)
 
Citat iz stručne recenzije: Mara Azinović, prof. Osnovna škola Miroslava Krleže, Zagreb
Glavne promjene koje uvodi CKR jesu: uvođenje Bloomove taksonomije (ishodi učenja + razine usvajanja + tablice), koja se dosad nije pokazala kao prikladna jer podcjenjuje ulogu znanja i odstupa od srednjoeuropske prakse; zatim veća izbornost na štetu podjednakoga prirodoslovnog i društveno-humanističkog obrazovanja jer se znatan postotak učenika opredjeljuje za studij tek u četvrtome razredu srednje škole ili nakon mature, a u drugome razredu nisu zreli za optimalan izbor usmjerenja te promjena obrazovnih ciklusa iz 1+4+4+4 u 3+3+3+2+2, koja nije ničim argumentirana, a kadrovski je vrlo zahtjevna.  
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2017/07/stipe-suvar.jpg
Stipe Šuvar
 
Citat iz stručne recenzije: prof. dr. sc. Josip Balabanić Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu član suradnik HAZU
Mislim da nešto kao »prirodoznanstveni svjetonazor« jednostavno ne može postojati. Može se reći da je kao odgojno-obrazovni ishod poželjna rasprava o prirodoznanstvenom pogledu na prirodu ili o prirodoznanstvenoj slici svijeta, ali nikako o „prirodoznanstvenome svjetonazoru".                             
Prirodna znanost uistinu i legitimno teži spoznaji svekolike materijalne stvarnosti, ali metodičkim isključivanjem svega što nije konstitutivni dio materije ne može ni davati neki sveobuhvatni pogled na svijet i čovjeka pa ne može biti ni prirodoznanstvenoga svjetonazora. O onome što se pojavljuje u prirodi kao sferi psihičkog, mentalnog, duhovnog, spiritualnog empirijska znanost može govoriti kao o pojavnostima (fenomenima i epifenomenima), može govoriti o mehanizmima i slično, ali ne može upletati metafizičke transcendentalne uzroke, govoriti o unaprijed zadanim svrhama, postizanju smisla i slično. Te su kategorije izvan dosega objasnidbenih obrazaca novovjekovne znanosti, među kojima su i prirodne znanosti.
 
Postoje polja u spoznaji svijeta i čovjeka, područja znanja i vjerovanja koja se međusobno ne preklapaju. Ako ostaju u okvirima predmeta svoje spoznaje i metode, uzajamno se niti moraju suprotstavljati niti se smiju apriorno isključivati, a mogu biti, komplementarno, ponuda za izgradnju obuhvatnije spoznaje svijeta i čovjeka, pa tako stvarno biti i sastavnicama različitih svjetonazora. Poželjan ishod odgoja i obrazovanja u učenju prirodoslovnih predmeta jest, dakle, osposobljenost za raspravu o znanstvenoj slici svijeta odnosno o prirodoznanstvenome pogledu na svijet u razvoju.
 
Citat iz stručne recenzije: dr. sc. Sanja Bilač Osnovna škola Spinut, Split
Može se zaključiti kako u dokumentu nije razvidno poznavanje, analiza stanja i problematika aktualne hrvatske školske prakse s obzirom na djecu s teškoćama, što se odrazilo na nedovoljno konkretiziranu i manjkavu operacionalizaciju i čime se znatno dovodi u pitanje opravdanost, primjenjivost i implementacija u školskoj praksi. U kontekstu inkluzivnoga odgoja i obrazovanja prijedlozi CKR-a za poticanje i prilagodbu iskustva učenja te vrednovanja postignuća djece i učenika s teškoćama mogu se smatrati „korakom unatrag" u odnosu na postojeću hrvatsku praksu i svjetske trendove.
 
Citat iz stručne recenzije: prof. dr. sc. Stipe BoticaFilozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Matica hrvatska, Zagreb
Bit će mi drago ako se usuglase Akademijini i Matičini stavovi oko ove maglovito zamišljene reforme školstva. Ali, kako stručne raščlambe i rasprave već sada pokazuju: nedorečene, nesustavne, formalističke i „promašene" u mnogim odredbama.
 
Citat iz stručne recenzije: mr. sc. Sanja Canjek Androić, učiteljica     Osnovna škola Pavleka Miškine, Zagreb
U prvi mah čini se kontradiktornim da se ljudi ne slažu s poslom koji su sami obavili, čak vjerojatno za to primili i neku naknadu. Dakle već u začetku, u prijedlogu predmetnih kurikula neki naši stručnjaci i kolege izrazili su svoju zabrinutost pojedinim aspektima nacionalnoga kurikula koje smatraju problematičnima.
 
Citat iz stručne recenzije: prof. emer. Igor Čatić Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu
Pitanje je želimo li zaista školu pretvoriti u lunapark. I kome je to u interesu? Valja zaključiti: škola nije lunapark ili plesna dvorana. Ona je jednako težak rad kao i kasnije tijekom života. A konkurencija je sve nemilosrdnija. Nažalost, kurikulna reforma ne obećava ništa dobro hrvatskome narodu.
 
Ne samo da Hrvatska nije zrela za e-školu, nego i u Njemačkoj misle da ona još nije zrela (Die digitale Schule muss reifen, VDI-N, 10. studenoga 2016.) Profesoru Budaku nije bio dostupan tekst Zašto pametna djeca ne bi trebala upotrebljavati laptop (ili tablet) u školi (Washington Post, 16. svibnja 2016.). Meni je to bio okidač da se upozori na štetnost pretjerane dječje uporabe računala. Tekstovi koji su upozoravali na tu pojavu počeli su se množiti. Jasno stajalište zauzeo je neuroznanstvenik Goran Šimić u članku Računala ne mogu nadomjestiti kvalitetne nastavnike i profesore (Zg-magazin, 4. listopada 2016.). Slične su opomene sve učestalije, posebno iz Sjedinjenih Američkih Država. Računalo je ipak samo alat s još uvijek nedovoljno proučenim posljedicama na cjelokupnu osobnost učenika. Neke su već sada vidljivo teške. Prvo, nikada nijedan naraštaj u povijesti čovječanstva nije bio u tako lošoj tjelesnoj kondiciji. Drugo, pretjerano druženje na društvenim mrežama potiče osamljenost i nedruštvenost, osobito mladih ljudi. Na neke probleme ukazuje i članak Pet poremećaja i fobija za koje nitko nije čuo prije pojave interneta (T-portal, 11. ožujka 2017.) 
 
Odgoj i naobrazba za izazove budućnosti onih čiji će radni vijek završiti u zadnjoj četvrtini ovoga stoljeća ne može se ostvariti strategijama koje promišljaju razdoblje od kojih desetak ili dvadeset godina. Trajno obrazovanje koje će se morati protegnuti i na treću dob bit će zaduženo da izobrazi za radno mjesto ili da uči nova znanja potrebna i u trećoj dobi. To predformalno obrazovanje postavlja potpuno nove zahtjeve. Zbog „praska" informacija tijekom formalnoga odgoja i obrazovanja treba stvoriti osnovu za kritičko prihvaćanje novih informacija. To je moguće postići npr. maksimalnim poopćavanjem pojedinih područja znanja. I to moraju usvojiti svi. Međutim, temeljito se izmijenila okolina u kojoj učenici odrastaju tijekom procesa formalne naobrazbe. Nažalost, ove misli potpuna su nepoznanica onima koji su osmislili CKR. 
 
Citat iz stručne recenzije: akademik Andrej Dujella HAZU i Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Smatram da je vremenski slijed aktivnosti vezanih uz ovu reformu pogrešan. Mislim da najprije treba raspraviti prijedloge Ekspertne radne skupine, a tek nakon što se ti prijedlozi rasprave (i eventualno u nekoj formi usvoje), trebalo bi pristupiti pisanju detaljnih predmetnih kurikula za pojedine nastavne predmete
Očekivao sam da će predloženom reformom biti ponuđena rješenja za neke od glavnih problema školstva, prvenstveno za preopterećenost učenika. Nažalost, u prijedlogu reforme ne vidim nikakva pomaka u rješavanju toga problema. Bez pokušaja rješavanja glavnih problema mislim da reforma nema smisla i da je bolje sačekati da se pojavi skupina stručnjaka koja će biti spremna uhvatiti se s tim u koštac.
 
Citat iz stručne recenzije: prof. dr. sc. Miroslav Furić Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu                             
Ekspertna radna skupina ne samo da je ideološki neuravnoteženoga sastava, nego je definitivno i nekompetentna za goruća pitanja hrvatskoga proizvodno-ekonomskog razvoja. Dakle, u onim aktivnostima o kojima direktno ovisi budućnost Republike Hrvatske. Istina je da među nekim edukatorima ishodi obrazovanja jesu u modi, no zanemarivanje cjeline širih sadržaja u obrazovnome sustavu umanjuje izglede za dugoročno preživljavanje u bilo kojoj profesiji. Prividni izlaz jest cjeloživotno učenje, ali kako će se doškolovati osoba s velikim prazninama u generičkome znanju?
 
Citat iz stručne recenzije: akademik Mislav Ježić HAZU i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Treba uključiti u reformu školstva s jedne strane najbolje znalce i stručnjake za pojedina područja (ili predmete), koji ih izvrsno razumiju i mogu napraviti takvu novu sintezu, a s druge strane djelatnike iz prakse, učitelje i profesore, koji imaju iskustva u radu s učenicima i studentima i znaju kako im treba prenositi znanje i razvijati vještine. U radu na prijedlogu CKR-a (za razliku od rada na HNOS-u prije desetak godina, a koji nije valjano iskorišten) ovdje ne vidim da su sudjelovali takvi vrhunski znalci i stručnjaci pa se ne čini vjerojatnim da će se izraditi potrebne sinteze znanja s programom razvoja. 
 
Čini se da je upravo izostanak najboljih znanstvenika i stručnjaka doveo u CKR-u do pretege psihološko-pedagoške brige da se djeca ne preopterete, što je samo jedna od dviju posudica na tezulji dobroga sustava naobrazbe. Bez druge posudice u koju mora stati potrebno znanje, ova će poslužiti samo urušavanju vrsnoće naobrazbe, stvaranju poluobrazovanih ljudi, koji su veća opasnost za napredak društva i kulture od posve neobrazovanih jer ne znaju što sve ne znaju i ne razumiju. Takvi i sada već sudjeluju u urušavanju naobrazbe na svim razinama i u Hrvatskoj. Bilo bi mnogo svrhovitije upotrijebiti, pa ako treba u čemu i opet osuvremeniti, izvrsne rezultate prethodnoga velikoga rada na HNOS-u za reformu naobrazbe u zemlji.
 
Posebno treba upozoriti da u predloženoj CKR reformi, čini se, nitko nije vodio ni psihološki dio brige za naobrazbu na odgovoran i stručan način. I obični roditelji odlično znaju da djeci u pubertetu treba pokloniti veliku pozornost i imati mnogo razumijevanja za njih, ali im se baš tada manje nego ikada smije sve dati na izbor, bilo u odgoju, bilo u obrazovanju, ako ne želimo imati neodgojene i neobrazovane ljude. Stoga je slobodan izbor između različitih ponuda nepotpune naobrazbe upravo u vrijeme puberteta, osobito velik psihološki i pedagoški propust u zamisli ove reforme. To bi svaki psiholog morao dobro znati.      
Napokon, takva bi izbornost mogla značiti ukidanje općih gimnazija (uključujući tu i klasične i matematičke gimnazije), koje su veliko civilizacijsko dobro i iz kojih su se uvijek regrutirali najbolji studenti i poslije najkorisniji članovi društva. Tko je voljan preuzeti na sebe političku i društvenu odgovornost za takvu destrukciju? Dobra opća naobrazba i u humanističkim i društvenim područjima, i u matematici i jezicima, i u prirodoslovnim i tehničkim područjima, najsigurnije je jamstvo za budućnost mlada čovjeka u dinamičnome svijetu, kao i za budućnost zemlje koja takav ljudski potencijal želi i umije upotrijebiti za opće dobro. Za dobru naobrazbu u javnim školama i učilištima država nosi odgovornost.
 
Mi nemamo prava, pod bilo kakvim izgovorima i floskulama, u svojemu obrazovnome sustavu ne dati svim učenicima najbolju naobrazbu i odgoj koje možemo, a prema njihovim mogućnostima – i iz matematike i iz jezika, i iz prirodnih i iz humanističkih područja, i iz tehničkih znanja i iz umjetnosti, i iz sportova. Samo u tome slučaju osposobit ćemo mlade ljude da se nose s kompetitivnošću dinamičnoga i nesigurnoga svijeta u kojemu živimo, samo u tome slučaju možemo i Hrvatsku učiniti kompetitivnom koliko je nužno da bi se nosila s tim svijetom i u njem očuvala potrebnu mjeru samostalnosti i slobode svojih građana. Oni koji se time bave, za to moraju nositi i punu odgovornost.
 
Citat iz stručne recenzije: dr. sc. Verica Jovanovski Agencija za odgoj i obrazovanje, Podružnica Osijek                            
Treba modernizirati infrastrukturu i opremiti škole jer bez kvalitetnih uvjeta rada i mogućnosti praktičnoga rada u obrazovanju neće se moći postići znatne promjene. Govorimo o STEM području i njegovoj važnosti za dalji razvoj gospodarstva i ekonomije, a zaboravljamo da su upravo specijalizirani kabineti (fizike, kemije, biologije, informatike) ključni za njihovo kvalitetno poučavanje i učenje. Za produktivnost uloženoga znanja važne su vještine (top deset vještina u 2020. – World Economic Forum): rješavanje kompleksnih problema, kritičko razmišljanje, kreativnost, upravljanje ljudima, koordiniranje timovima, emocionalna inteligencija, donošenje odluka, orijentacija na usluge, pregovaranje, fleksibilnost. Ako Hrvatska želi ići u korak s razvijenim zemljama, mora u najvećoj mogućoj mjeri afirmirati znanje kao najvažniji resurs stabilnoga i dinamičnoga gospodarskog razvoja.
 
Citat iz stručne recenzije: doc. dr. sc. Nenad Judaš Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Što se tiče rane izbornosti – tomu sam trajni protivnik (tako sam i konzultirao). Potrebno je što dulje i kvalitetnije opće obrazovanje jer je jedino ono dobar temelj za kasnije brze promjene zanimanja i dinamiku kojom se mijenja svijet, a to je neminovnost naše današnjice i brzo dolazeće budućnosti.
 
Citat iz stručne recenzije: Damir Kliček, dipl. inž., prof. Elektrostrojarska škola, Varaždin
Umjesto da se gradivo rasteretilo, ono se dodatno opteretilo s novim pojmovima i sadržajima.
 
Citat iz stručne recenzije: akademik Ivica Kostović HAZU i Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Hrvatski institut za istraživanje mozga, Zagreb
U vezi s predloženom Cjelovitom kurikularnom reformom (CKR) postavlja se niz otvorenih pitanja i primjedbi o društvenome značenju te političkim i pravnim aspektima. Nema analize stanja, ključnih pokazatelja i stvarnih projekcija potreba razvoja. Negativno je iskustvo ranijega Bolonjskog procesa: početak nagao i bez priprema – rezultat neuspješan. Reforma nije cjelovita jer ne obuhvaća i edukaciju nastavnika (što je stroga preporuka HAZU-a). Gdje su roditelji u predškolskom i osnovnoškolskom obrazovanju? Obveza je osnovnoga obrazovanja po Ustavu – prava roditelja da sudjeluju u odgoju i izgradnji svjetonazora.
 
Rezultati reforme bit će vidljivi za dvadeset godina! Gdje je jamstvo uspješnosti i tko ga daje? Tko procjenjuje rezultate stručne i javne rasprave, tko recenzira Cjelovitu kurikularnu reformu? Na koji se način nadzire provođenje reforme? Pogrešno je shvaćanje da se to provodi samo na razini Ministarstva. Hrvatski sabor treba odrediti kako će se nadzirati reforma. Za pilot-program provođenja reforme ključan je nepristran izbor eksperimentalnih škola (potreban slučajni odabir) s reprezentativnim uzorkom. Neprilagođenost kurikula dobi učenika: neki sadržaji ulaze prerano za kognitivne sposobnosti djece. Opasna je prerana izbornost kao i prevelike mogućnosti izbornosti.
 
Uloga sveučilišta – gdje, kada i kako započinje edukacija nastavnika za novu reformu? Dosadašnji stavovi HAZU – kako ih „uvažiti" (npr. za STEM područje)? Emocionalni razvitak, razvitak identiteta, razvitak nacionalnoga identiteta. Uvažavanje dosadašnje javne rasprave: ističe se analiza doc. dr. Matka Glunčića za gimnazijsko obrazovanje sa stajališta potreba ključnoga STEM područja. Bitne primjedbe na školsku lektiru i na zanemarivanje predškolskoga odgoja i obrazovanja. Općenito, iz CKR-a proizlazi da je odgoj manje važan od obrazovanja. Mnogi aspekti (na primjer održivi razvoj, donošenje odluka, preuzimanje rizika, rodnost, metakognicija, evolucija i tako dalje) uče se prerano i s neutemeljenim „odraslim" shvaćanjem mozga djeteta. Nepotpuni su i nedorečeni sadržaji o glavnome regulatornom sustavu organizma čovjeka – živčanome sustavu i mozgu.
 
Predškolski razvoj i osnovnoškolsko obrazovanje – nema potrebne prilagođenosti dobi i kognitivnome razvitku. Postoji potreba da se sačuva gimnazija sa širokim temeljnim obrazovanjem. Zanemarena je uloga sveučilišta u izradi kurikula. Gdje se u CKR-u izgubilo gospodarstvo? Zanemareni su mnogi dosadašnji stavovi HAZU-a.
 
Citat iz stručne recenzije: mr. sc. Nenad Marković Nacionalni centar za vanjsko vrjednovanje obrazovanja, Zagreb
Prijedlog CKR-a u svim predmetima ima evidentno naglašenu prenormiranost ishoda učenja. Nastavnici će imati velikih problema jer se neće moći snaći u tolikim ishodima učenja i okrenut će se „starome" načinu rada bez ishoda učenja. U razvijenim zemljama obrazovanje se zasniva na nacionalnome kurikulu koji jasno postavlja načela, vrijednosti, ciljeve i ishode kojima teži određeni obrazovni sustav. Glavno obilježje nacionalnoga kurikula jest stjecanje kompetencija u obrazovanju. Polazište za planiranje obrazovnoga programa jest utvrđivanje kompetencija završenih učenika (competence based curriculum). Razvoj kompetencija cilj je svakoga obrazovnog programa. Kompetencije predstavljaju kombinaciju znanja i njegove primjene (vještina), stavova i odgovornosti koje opisuju ishodi učenja obrazovnoga programa.
 
Takozvana „kasna izbornost" u sustavu općih gimnazija, koja je bit CKR-kurikula za gimnazije, velika je prijetnja našemu obrazovnom sustavu jer se time želi na mala vrata vratiti takozvana „Šuvarova reforma". A neuroznanost kaže da "prerano odlučivanje o budućnosti nije sukladno kognitivnom stupnju razvitka mozga djeteta koje je u pubertetu". Dakle, u CKR-u ta zamjena teza o izbornosti zapravo kaže da je takozvana „kasna izbornost" u CKR-u ustvari „rana izbornost". U predloženome kurikulu nije definiran kurikulski orijentir. Orijentir bi trebao biti poboljšanje školskoga sustava uz što manje organizacijskih promjena, a kao mogući predlošci mogu biti kurikuli srednjoeuropskih zemalja uz prilagodbu našim konkretnim uvjetima, okolnostima i obrazovnoj tradiciji. Za definiranje ciljnih ishoda poučavanja i učeničkih kompetencija temeljna je odrednica da kompetencije hrvatskoga učenika ne smiju biti ispod razine kompetencije učenika u uspješnim srednjoeuropskim zemljama. Ovakav prijedlog CKR-a neprovediv je u stvarnoj školskoj praksi.
     
Citat iz stručne recenzije: akademik Ranko Matasović HAZU i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Autori reforme odabrali su model u kojemu se uspješnost obrazovanja ocjenjuje pomoću takozvanih „ishoda učenja", a ne pomoću usvojenih (naučenih) sadržaja i primijenili su taj model na sve predmete u svim obrazovnim ciklusima. Valja odmah napomenuti da je riječ o teoriji koja je u velikoj mjeri kontroverzna i za koju ne postoje znanstveni dokazi da je smisleno primjenljiva na sva područja obrazovanja i korisna za sve uzraste učenika.
Uvođenje tablica s „ishodima učenja" na društveno-humanističke fakultete, kojemu sam svjedočio, dočekano je s posvemašnjim podsmijehom i do sada nije pokazalo nikakve mjerljive pozitivne rezultate, a sada se upravo taj model želi protegnuti na čitav hrvatski obrazovni sustav!
 
Citat iz stručne recenzije: prof. dr. sc. Goran Nuić Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Moj je dojam da se u prijedlogu Cjelovite kurikularne reforme previše odmaknulo od postojeće prakse i to ne smatram dobrim. Svaka reforma trebala bi krenuti od detaljne i korektne procjene postojećega stanja te predlagati poboljšanja u manjim koracima (od korjenitih promjena) da bi imala šanse za uspjeh. Vrednovanje na osnovi ishoda učenja nije po mome mišljenju primjenljivo na Matematiku, a vjerojatno niti na Prirodoslovlje. Na Matematičkome odsjeku PMF-a u Zagrebu pisali smo ishode učenja za kolegije koje predajemo, ali ništa s time nismo radili. Sastavljeni ishodi učenja bili su arhivirani, a mi smo nastavili i dalje provjeravati znanje studenata na uobičajen način. 
          
Citat iz stručne recenzije: akademik Mladen Obad Šćitaroci HAZU i Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Teško je zamisliti da su učenici osnovne škole u stanju savladati tako zahtjevan i sveobuhvatan program.
 
Citat iz stručne recenzije: akademik Vladimir Paar HAZU i Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
U reformu školstva kao kontinuirani proces treba ići i dalje unaprjeđivati kvalitetu školstva. Odmah se može krenuti s „korak po korak“ poboljšanjima kao što su: rasterećenje gradiva i udžbenika suvišnih enciklopedijskih podataka, postupno intenziviranje projektne nastave i posebno intenziviranje stalnoga stručnog osposobljavanja nastavnika – a što je već godinama predlagala Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i što je 2005. godine predlagala kurikulna HNOS reforma. Istodobno treba pripremati cjelokupnu obrazovnu reformu, od vrtića do doktorata i cjeloživotnoga obrazovanja u uvjetima brzih promjena, a s ciljem stalnoga približavanja srednjoeuropskome obrazovnom sustavu, prilagođenome našim konkretnim uvjetima i tradiciji.
 
Sadašnji prijedlog CKR-a ne može poslužiti kao temelj za kurikulnu reformu nego ga najprije treba bitno revidirati, promijeniti i mnoge dijelove sasvim iznova pisati iz sljedećih razloga. CKR obiluje pogreškama, krivim koncepcijama, nejasnim formulacijama i dubinskim nerazumijevanjem nastavnih sadržaja i metoda. Metodologija izrade kurikula (ishodi učenja + razine + tablice) neprovjerena je u praksi i neprikladna za nastavu temeljnih znanja (društveno-humanistička, umjetnička i prirodoslovno-matematička). Kao orijentir treba koristiti metodologiju srednjoeuropskih zemalja.
 
Potrebna je orijentacija na dualno strukovno obrazovanje da učenika osposobi za rad u uvjetima postojeće znanstveno-tehnološke razine, uz adekvatno stjecanje praktičnih vještina za trenutne potrebe gospodarstva, ali i da pruži dovoljno temeljnih znanja za nastavak obrazovanja i cjeloživotno obrazovanje vezano uz predvidivi i nepredvidivi razvoj znanstveno-tehnološke razine u budućnosti. Dobar orijentir je njemački model (osobito bavarski) dualnoga strukovnog obrazovanja. Ukratko, potrebna je Hrvatska srednjoeuropska kurikulna reforma obrazovanja (HSEKRO).
 
Citat iz stručne recenzije: akademik Marko Pećina HAZU i Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Promijenjena je paradigma nastave. Učenik uči tjelesno vježbanje primjenjivati u svrhu zdravlja i kvalitete života, a ne radi postizanja vrhunskih sportskih dosega. Naglasak je na edukaciji i usvajanju vrijednosti cjeloživotnoga tjelesnog vježbanja.
Neusklađena strana dokumenta Cjelovite kurikularne reforme:
– neusklađenost naziva domena između područja predmeta
– odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja predmeta
– domene/koncepti u organizaciji predmetnoga kurikula.
Prva domena je Tjelovježba, igra, sport i ples, dok prva riječ tjelovježbamože biti nadređen pojamigri, sportu i plesu. Naziv ove domene nije prihvatljiv. U prvim razredima važno je da s djecom rade stručnjaci, to jest magistri (profesori) kineziologije.
 
Citat iz stručne recenzije: mr. sc. Roko Pešić Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Nazivlje u Fizici treba uskladiti u udžbenicima i nastavi. U tome smislu trebali bi se dogovoriti stručnjaci koji rade na Cjelovitoj kurikularnoj reformi s fizičarima i jezikoslovcima da se ujednače nazivi i definiraju normativni nazivi. Zdravstveni odgoj treba biti integralni dio predmeta Biologija. Spolni odgoj u Biologiji ne smije sadržavati elemente pedofilije koji su ranije nametnuti Kinseyjevim učenjem.
 
Citat iz stručne recenzije: Sonja Prelovšek Peroš, učiteljica Osnovna škola Vladimira Nazora, Pazin
Webinari zamišljeni kao dio stručnoga osposobljavanja učitelja svode se na prepričavanje sadržaja kurikulskih dokumenata objavljenih na webu. Suštinski sve podsjeća na izlagačko- pokazivačku nastavu s dodatkom frazeologije u stilu političke kampanje. Komentar sudionika webinara: "Uzimamo ralicu, tu će biti više štrebanja nego do sada."
 
Citat iz stručne recenzije: prof. dr. sc. Ivan Prskalo Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Činjenice pokazuju kako je predloženi materijal s tolikom razinom manjkavosti i ignoriranja već etablirane kineziologijske znanosti nepopravljiv s istim sastavom stručnih skupina.
 
Citat iz stručne recenzije: dr. sc. Tihomir Rajčić, prof. Osnovna škola Kneza Mislava, Kaštel Sućurac
U današnjim okolnostima veliku težinu ima njegovanje hrvatskoga jezika, kako u smislu njegove pravilne uporabe, tako i u smislu očuvanja njegove individualnosti kao jednoga od službenih jezika Europske unije, na čemu se, na žalost, nedovoljno inzistira u Cjelovitoj kurikularnoj reformi.
Umjesto žurbe treba nastaviti otvorenu i široku raspravu u koju bi se uključile i institucije koje su do sada bile izostavljene iz rasprave, kao što je to npr.Hrvatski institut za povijest ili Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskoga rata. Uz to, u raspravama treba u obzir više uzeti nasljeđe HNOS-a i NOK-a te tako obnoviti i učvrstiti profesionalni, društveni i materijalni ugled obrazovanja. Također, nastavak rasprave trebao bi otkloniti dvojbene svjetonazorske sadržaje, koji su posebno prisutni i u kurikulu za nastavu Povijesti.
 
Citat iz stručne recenzije: prof. dr. sc. Marija Rosandić Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
U okviru ranijega HNOS kurikula iz 2005. godine posebna pozornost bila je usmjerena na ciljano uključivanje odgoja i socijalizaciju učenika u sve predmetne kurikule. Ti sadržaji nisu bili izdvojeni kao posebni predmet nego usklađeno uključeni kao integralni dio svakoga školskog predmeta. Nasuprot tome, u sadašnjemu prijedlogu kurikulne reforme prema CKR-u tih važnih odgojnih i socijalizirajućih sadržaja unutar predmetnih kurikula nažalost nema. Smatram da se taj aspekt edukacije mora uključiti u predmetne kurikule kao integralna i integrativna komponenta.
 
Citat iz stručne recenzije: prof. dr. sc. Denis Sunko Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu   
Formalizacija razina ishoda u funkciji praćenja učeničkih kohorti u suprotnosti je s ishodišnom metodičkom idejom stručnoga opisa individualnoga razvoja i s unutarnjom logikom samih struka, koja dopušta da se razne stvari mogu shvaćati na raznim razinama i unutar iste kohorte.
 
Citat iz stručne recenzije: prof. dr. sc. Nevio Šetić Sveučilište Jurja Dobrile u Puli i Hrvatski pedagoško-književni zbor, Zagreb
Prijedlog Cjelovite kurikularne reforme u ponuđenoj formi nije spreman za primjenu u praksi. Ima previše metodoloških i drugih pogrešaka. Preporučam nastaviti ga razvijati prije svega u skladu s hrvatskom i srednjoeuropskom školskom tradicijom.
 
Citat iz stručne recenzije: prof. dr. sc. Goran Šimić Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatski institut za istraživanje mozga, Zagreb
Mogu li se računalo, odnosno tableti i slično, koristiti za veći dio nastavnih programa u školama i na fakultetima ili bi bilo bolje da se njihova uporaba ograniči samo ne neke segmente nastave? U svemu treba naći neku mjeru, a tu mjeru treba prepustiti nastavnicima koji rade s učenicima. Nastavnike treba podupirati, adekvatno cijeniti i ulagati u njihovo usavršavanje. Nikakva tehnologija za sada ne može u potpunosti dokinuti presudan utjecaj nastavnika jer ni video isječci ni online predavanja ni ostali dostupni materijali ne mogu u potpunosti zamijeniti živoga učitelja, baš zbog toga jer su nedovoljno životni, pa stoga i nedovoljno emocionalni. A činjenice koje su emocionalno jače nabijene bolje se pamte.
Važnije od tehnologije (Što su pametni telefoni „pametniji“, mi se sve više oslanjamo na njih i postajemo sve „gluplji“.) jest poticajno okruženje za razvitak sposobnosti izražavanja, komunikacije i kritičkoga razmišljanja te iskustveno učenje.
 
Citat iz stručne recenzije: Šime Šuljić, prof. Gimnazija i strukovna škola Jurja Dobrile, Pazin
Ako mi u ovome trenutku nemamo osposobljene učitelje po školama da dobro obave svoj posao, nisam sklon vjerovanju da će se oni lako „popraviti” u nekoliko „vikend-edukacija za ključne kompetencije”. U tome slučaju nema drugoga puta nego krenuti od fakulteta koji „isporučuju" nastavnike. Šangajski primjer pokazuje da se naobrazba učitelja mora dogoditi unutar struke. I doista, ako je potrebno, radije ću kao nastavnik odslušati još koji semestar na matičnome fakultetu nego slušati „stručnjake opće prakse“ koji misle da znaju kako treba u razredu, a nakon što odslušaš izlaganje ili radionicu, jasno ti je da s takvim stilom oni ne bi „preživjeli" ni prvih deset minuta u razredu, na satu na kojemu treba izlagati sadržaje nastavnoga predmeta. Posebno su ispod svake razine bile masovne i skupe edukacije za uporabu informacijsko-komunikacijske tehnologije u nastavi.
 
Citat iz stručne recenzije: Goran Vranić, prof. II. gimnazija, Zagreb
Reforma hrvatskoga školstva, koja je započela u mandatu prošle Vlade, pokušava u hrvatsko školstvo uvesti novitete u nastavi za koje nema nikakvih dokaza da će biti uspješniji od sadašnjega modela školovanja. Najslabija karika CKR-a jest uvođenje razina usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda za koje uopće ne vidim čemu služe.
U ovome prijedlogu CKR-a razvidno je da su članovi Ekspertne radne skupine većinom zaposleni na Institutu za društvena istraživanja, dok je znakovito da nema niti jednoga člana iz Instituta Ivo Pilar čime se vidi i politički, to jest svjetonazorski atak na hrvatsko školstvo u službi jedne ideologije koja promiče neke neprihvatljive stavove. Ovom reformom želi se na brzinu uvesti nešto što nam ničim ne daje jamstvo da će rezultati biti uspješni. Učenici koji bi pohađali eksperimentalni program našli bi se nakon četiri godine školovanja u vakuumskoj situaciji jer državna matura nije usklađena s takvim eksperimentalnim programom, a veliko je pitanje kako će to valorizirati fakulteti s obzirom da sveučilišta imaju određenu autonomiju.
Treba imati na umu da se u Njemačkoj sada prelazi s 13-godišnje na 12-godišnju školu, dok nasuprot tome u Hrvatskoj prijedlog CKR-a planira prijelaz s 12-godišnje na 13-godišnju školu. Potrebna je široka rasprava kompetentnih stručnjaka koji sudjeluju u odgojno-obrazovnome procesu i odgađanje ovakvoga tipa reforme jer bi posljedice mogle biti katastrofalne za generacije učenika. 
 
(Nastavak slijedi)
 

Vladimir Paar, urednik, Zagreb, 7. svibnja 2017.

Povezani članci

Aronija

HF

Prilog HAZU-a kurikulnoj reformi (49)

HF

Prilog HAZU-a kurikulnoj reformi (58)

HF

Neočekivane zdravstvene posljedice epidemije ASK

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...