Hrvatski Fokus
Vanjska politika

Njemački mediji lagali o migrantima

Potvrđeno istraživanjem Hamburg Media School i Sveučilišta Leipzig četiriju glavnih tiskanih medija

 
 
„Dobro došli u Njemačku“, pisalo se dok su migranti masovno stizale u zemlju. To je bila i službena politika. A mediji su poučavali o "kulturi dobrodošlice" umjesto da izvješćuju, kaže jedna ozbiljna analiza. Zaključak je nedvosmislen: mediji su pogriješili. Za vrijeme krize 2015. i neposredno nakon toga kad se radilo dolasku migranata/izbjeglica, uporno su htjeli "poučavati narod" u smislu politike Angele Merkel. A time nisu činili ono što je njihova temeljna zadaća: distancirano objašnjavati složene pojave i događanja. Umjesto toga poslušno su slijedili politiku vlade i može se reći da su upravo naređivali građanima da slijede "politiku dobrodošlice" kakva se tražila.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2017/07/18706181_304.jpg
Te kritike nisu nove, ali do sada su uglavnom stizale iz krugova bliskih ekstremnoj desnici. Ali novost je sada to da je i ozbiljna i znanstvena studije njemačkog tiska došla do takvog rezultata i da je oštro kritiziran način kako se izvještavalo o izbjeglicama. Sadržaj elektronskih medija nije se analizirao jer bi to bilo još skuplje i složenije istraživanje, ali u to vrijeme što drugo jedva se čulo. Analizirane su tisuće novinskih članaka, prije svega četiri najveća lista: Süddeutsche Zeitung (SZ), Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ), Die Welt i tabloida Bild. Autori studije debele skoro 200 stranica došli su do zaključka da su se gospođa ili gospodin urednik bavili obrazovanjem puka umjesto da izvještavaju o onome što se događa.
 
S obzirom na to da je u golemom istraživanju Hamburg Media School i Sveučilišta Leipzig obuhvaćena i analiza 85 lokalnih i regionalnih listova, to istraživanje  doista se može nazvati reprezentativnim. Istraživanje je financirala zaklada Otto Brenner bliska sindikatima. Ne samo da se po medijima diktiralo što se treba misliti: ako se tko se od veljače 2015. do ožujka 2016. i odvažio dati neke kritične izjave o dolasku izbjeglica, smjesta je bio obilježen kao ksenofob i optužen za netrpeljivost prema strancima, kaže analiza.
 
Moraliziranje u medijima
 
Ni mišljenja dijela građana koji su "iz različitih razloga skeptično do kritično promatrali politiku useljavanja", pišu autori, "nisu se ozbiljno uvrštavala u raspravu". Ta "kultura dobrodošlice" koju je tražila njemačka vlada  u tiskovnim medijima pretvorena je "u neku vrstu čarobne riječi". Upada u oči i koliko se često izvještavalo s moralnih gledišta. Cijela tema o izbjeglicama pratila se s "previše sentimentalnosti o 'dobrim ljudima' i s premalo kritičkih pitanja nadležnim tijelima".
 
Osim toga, masovno se prepisivalo i ponavljalo što je već rečeno: od oko 35 tisuća objavljenih članaka bilo je samo 6 posto izvještaja ili reportaža koje su doista pisali novinari koji su bili na licu mjesta. To se osobito odnosi na tri najvažnija lista, SZ, FAZ i Welt. Svaki peti tekst koji su objavili o toj temi uopće nije bio izvještaj nego komentar, što je "neuobičajeno visoki udio" – kako svojevrsnom znanstvenom umanjenicom konstatira vodeći autor tog istraživanja, novinar i sveučilišni profesor Michael Haller.
 
Najvažniji na svijetu su – političari?
 
Upravo boli način na koji su zapravo glavni sudionici tog događaja gurnuti u stranu. Redakcijskih izvještaja o organizacijama i različitim institucijama koje su pomagale izbjeglicama i koje su s njima bile čitave dane bilo je samo 3,5 posto. Nitko se nije sjetio ni pitati stručnjake koji bi nešto znali reći o, na primjer, etničkim osobnostima ljudi koji dolaze: na tu temu je samo jedan od 100 objavljenih članaka. Umjesto toga i o temi tako važnoj za cijelo društvo naveliko se raspravljalo apstraktno i samo pitajući službujuće političare.
 
Četrdeset tri posto onih čije se mišljenje redovito objavljivalo bili su predstavnici vlade u Berlinu, ministri ili političke stranke. I tu se najprije pitalo one koji će reći pozitivno: političari stranke Zeleni  u novinama su bili dvostruko češće zastupljeni nego političari stranke Die Linke. Radikalno desna stranka Alternativa za Njemačku (AfD) koja je, što god o njoj mislili, ipak politička stranka koja je zastupljena i u čitavom nizu pokrajinskih parlamenata, o toj temi gotovo uopće nije mogla doći do riječi – njihovo mišljenje zabilježeno je u 0,1 posato izvješća.
 
Politika i novine "pod istom kapom"
 
Autori studije zato govore o "izuzetnoj dominaciji političke elite" koja je uz pomoć medija suvereno vladala tom temom. I to posve u smislu onoga što je odlučio politički vrh vladajuće koalicije kršćanskih demokrata Angele Merkel i socijaldemokrata. U pola izvješća koja su analizirana nije bilo baš nikakve kritične distancije prema mišljenju vlade. Još gore od toga: politika i mediji u mnogim temama o izbjeglicama nalazili su se u "zatvorenom prostoru komunikacije koju mnogi u svojim komentarima zovu mainstream i sistemski mediji". Ukupno uzevši, 83 posto napisa izričito su se ili uglavnom pozitivno izjašnjavali o dolasku izbjeglica i time uvelike pridonijeli stvaranju politički željene "kulture dobrodošlice." Argumenti onih koji su izražavali sumnju u tisku su se pojavljivali tek kao usputna primjedba.
 
Čitanje studije stvara dojam kako su "znanstvenici, nakon svega, imali želju istražiti čitavo novinarstvo, zatim ga zgrabiti za ovratnik i žestoko prodrmati", piše na internetskoj stranici lista Die Zeit koji također izvještava o studiji. Taj dojam još je jači kada autori analiziraju reakcije medija nakon novogodišnje noći u Kölnu i napada mladih muških izbjeglica na djevojke i žene koje su se ondje nalazile. Ta povrjeda "kulture dobrodošlice" tada je u mnogo slučajeva dovela do korekcije u izvještavanju o izbjeglicama.
 
Jer kritika je bila sve glasnija, i u medijima. "Stječe se dojam da su mnogi novinari sada željeli nadmašiti ono što su prije uporno propuštali", piše u toj analizi. Doduše i ona je donekle nedorečena – kao kad na primjer za list Frankfurter Allgemeine Zeitung piše kako se u "mnogo" komentara ipak izjašnjavao protiv neograničenog dolaska izbjeglica. Ali ukupan rezultat potpuno je jasan: to je argumentirana i veoma glasna pljuska njemačkim medijima. Ta "državna poslušnost" možda je u mnogim slučajevima bila iz moralnih načela, ali čak i ako je bilo tako – to nije posao novinara.
 

Volker Wagener, Deutsche Welle

Povezane objave

Turska u BRIKS-u? – Izazovi i posljedice

HF

Komunistički totalitarizam u Kini višestruko pojačan u doba korone 

hrvatski-fokus

Putin istrijebio “ludog” znanstvenika zbog cjepiva protiv Covid-19

hrvatski-fokus

REGULIRANJE UMJETNE INTELIGENCIJE: Eurozastupnici postigli dogovor o prvom zakonskom okviru za AI na svijetu

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više