Plakat je dobar kad skreće pozornost na neku opasnost. Opasnost nije George Soros kao on sam, nego ono što predstavlja u smislu imigracije. Naš problem s Georgeom Sorosom nije to što je on židovskog podrijetla, to kategorički odbijam i poričem. Vlada nikad nije imala takvu namjeru ni misli i nikad ih neće imati, ustvrdio je Janos Lazar, šef kabineta mađarskog premijera Viktora Orbana, na konferenciji za novinare koju je sredinom ovoga mjeseca prenijela novinska agencija Reuters. Lazar je odgovarao na optužbe za antisemitizam koje su se sručile na mađarsku Vladu nakon što je oblijepila ulice plakatima s velikom slikom nasmijanog Sorosa, Židova rođenog u Mađarskoj, uz popratni tekst Ne dopustite da se Soros posljednji smije i 99 posto odbija ilegalnu imigraciju. Mnogi plakati naknadno su išarani antisemitskim porukama kao što je Smrdljivi Židov, a na ulicama su trebali biti do 15. srpnja. Navodno su ostali i dulje, prenose mediji, a Vlada se pravdala da ih je trebala skinuti tvrtka koja je bila zadužena za njihovo postavljanje. Na reakciju se nije dugo čekalo i bila je nadasve zanimljiva.
Yossi Amrani, izraelski veleposlanik u Mađarskoj, reagirao je promptno, upozoravajući na nelagodu koju mađarska židovska zajednica osjeća zbog postavljenih plakata. Kampanja priziva tužna sjećanja, ali i sije mržnju i strah. Naša je moralna odgovornost podići glas i pozvati vlasti da iskoriste svoju moć i prekinu ovaj krug, napisao je u priopćenju. No, ubrzo nakon veleposlanikova stiglo je još jedno priopćenje izraelskoga Ministarstva vanjskih poslova kojemu je cilj bio, kako prenose mediji, objasniti veleposlanikov istup. U objašnjenju Ministarstva – koje je mnoge iznenadilo jer odstupa od uobičajenog načina na koji Izrael osuđuje antisemitske ispade diljem svijeta – stajalo je da je Soros legitimna meta kritike. Pojašnjenje je navodno objavljeno na nagovor izraelskog premijera Benjamina Netanjahua i u njemu se naglašava da iako i dalje ustraju u osudi antisemitizma, priopćenje ni na koji način nije mislilo delegitimirati kritike protiv Georgea Sorosa, koji neprestano podriva izraelske demokratski izabrane vlade tako što financira organizacije koje kleveću židovsku državu i pokušavaju joj uskratiti pravo da se brani.
Tajming objave pojašnjenja priopćenja bio je zanimljiv i nimalo slučajan. Naime, pušteno je u javnost samo nekoliko dana prije nego što je Netanjahu trebao doći u dvodnevni posjet Mađarskoj, a riječ je o prvom posjetu šefa izraelske Vlade toj državi od pada komunizma. Boravak u Mađarskoj trebao je biti rutinski, svaka strana imala je što dobiti: Mađarska, primjerice, osigurati kupnju sigurnosne ograde od Izraelaca, a Izrael podršku od buntovnog Orbana u slučaju diskusija Europske unije u kojima bi se spominjao Izrael.
No, Orban je na taj posjet svojim postupcima, i to ne samo plakatima, bacio određenu sjenu. Židovska zajednica u Mađarskoj uznemirila se još i prije te kampanje, prošli mjesec kada se Orban otisnuo u riskantno koketiranje s prošlošću. Naime, Orban je u lipnju hvalio nekadašnjeg mađarskog lidera Miklosa Horthyja, kojega je nazvao izvanrednim vođom. Horthy je bio saveznik Adolfa Hitlera koji je 1920-ih i 1930-ih godina odobrio antižidovsko zakonodavstvo te surađivao s Nijemcima u deportaciji mađarskih Židova tijekom holokausta. U Izraelu su se nakon tih Orbanovih istupa čuli pozivi da bi Netanjahu trebao odgoditi odlazak u Mađarsku, ali to se nije dogodilo.
Ključni saveznici
Upravo suprotno, dvojica su lidera na zajedničkoj konferenciji za novinare u Budimpešti ustvrdili da su njihove zemlje ključni saveznici. Dužnost je svake mađarske vlade braniti svoje državljane, bez obzira na njihovo naslijeđe. Tijekom Drugoga svjetskog rata Mađarska se nije držala te moralne i političke obveze, izjavio je Orban.
Netanjahu je, čini se, bio zadovoljan. Orban me uvjerio. Cijenim to. To su važne riječi. Postoji novi antisemitizam koji se izražava u anticionizmu. To je delegitimizacija jedne i jedine židovske države. Mađarska na mnogo načina stoji na čelu država koje se protive toj antižidovskoj politici i ja to pozdravljam i izražavam zahvalnost svoje vlade, rekao je Netanjahu, a Europska unija je zazujala gledajući kako se pred njezinim očima odmata to, kako mnogi pišu, neobično prijateljstvo. No, pokazalo se da ispod površine Orban i Netanjahu imaju mnogo više zajedničkih tema od sigurnosne ograde. Među ostalim, i Georgea Sorosa, prema procjenama Forbesa jednog od najbogatijih ljudi na svijetu, čije se bogatstvo lani procjenjivalo na više od 25 milijardi dolara.
Otvoreno društvo
Soros se rodio 1930. godine u židovskoj obitelji u Budimpešti kao Gyorgy Schwartz. Kada su nacisti 1944. okupirali Mađarsku, obitelj je promijenila ime i, predstavljajući se kao kršćani, ishodila lažne papire. Nakon rata je George Soros otišao u Veliku Britaniju pa u Sjedinjene Države i s godinama se prometnuo u jednog od najuspješnijih svjetskih investitora, ali i poznatog filantropa, među ostalim putem svoje fondacije Otvoreno društvo, financirajući, među ostalim, i nevladine organizacije.
Izraelski Haaretz u svojoj ga analizi opisuje kao osobu koju ljevica hvali, a desnica prezire. Jedna strana političke karte njegov rad gleda kao napredak prema slobodnijem i pravednijem društvu, a druga, pogotovo ekstremna, smatra da poduzima nepošten, čak sotonski napor kako bi stvorio novi svjetski poredak, navodi list. I Orban i Netanjahu obrušili su se na sektor nevladinih organizacija, među ostalim na one koje podržava Soros: Orban vodeći svoj rat protiv imigracije, a Netanjahu ne želeći da se Izrael proziva zbog gradnje židovskih naselja. I jedna i druga zemlja usvojile su zakone – Izrael još prošle godine, a Mađarska nedavno – koji ciljaju organizacije civilnog društva, i to one koje dio sredstava primaju iz inozemstva.
U Mađarskoj novi zakon usmjeren na nevladine organizacije traži od svih onih koje godišnje dobivaju više od 26.000 eura iz inozemstva da se registriraju kod vlasti. Usvojen je i zakon koji pojačava kontrolu nad stranim sveučilištima u Mađarskoj, a za koji kritičari tvrde da je usmjeren protiv Srednjoeuropskog sveučilišta koje je 1991. godine osnovao Soros. Od vitalnog je interesa da društvo i građani jasno vide koje interese te organizacije predstavljaju. Strane interesne skupine pokušavaju iskoristiti organizacije civilnog društva, ustvrdili su kreatori mađarskog zakona, dok je sam Orban ustvrdio da nevladine organizacije koje financira Soros čine mrežu nalik na mafijašku s plaćenim političkim aktivistima koji prijete nacionalnom suverenitetu. Cilj je zakona, objašnjavaju mađarske vlasti, osigurati veću transparentnost i zaštititi Mađarsku od stranog utjecaja. Ista se premisa spominjala i u Izraelu.
Cilj je zakona spriječiti apsurdnu situaciju u kojoj se strane države miješaju u unutarnja pitanja Izraela tako što financiraju nevladine organizacije, a da izraelska javnost toga nije svjesna, izjavio je Netanjahu uoči glasanja, a zatim, nakon izglasavanja koje je uslijedilo nakon žustre rasprave, zaključio na Facebooku da će zakon poboljšati transparentnost, pridonijeti razvoju diskursa koji reflektira mišljenje izraelske javnosti i ojačati demokraciju.
Prijetnja demokraciji
Prema izraelskom zakonu, nevladine organizacije koje dobivaju novac izvana trebat će se registrirati u registar nevladinih udruga i objavljivati izvješća o tome te obznaniti da su ovisne o stranom financiranju u svim odnosima s dužnosnicima, televizijom, novinama i slično. Ranije verzije zakona čak su predviđale da bi predstavnici nevladinih organizacija trebali nositi identifikacijske bedževe i objavljivati svoje izvore financiranja kada govore pred parlamentarnim odborima. Zakon je komentirala i Europska komisija koja je ustvrdila da on predstavlja prijetnju izraelskoj demokraciji.
Zahtjevi koje nameće novi zakon idu dalje od legitimne potrebe za transparentnošću i čine se usmjereni na obuzdavanje aktivnosti organizacija civilnog društva. Izrael uživa vibrantnu demokraciju, slobodu govora i civilno društvo obilježeno raznolikošću. Ovaj novi zakon riskira podrivanje tih vrijednosti, ustvrdili su u Bruxellesu, a šef izraelske opozicije Isaac Herzog prije samoga je glasanja novinarima rekao da zakon o nevladinim organizacijama ukazuje na fašizam koji se šulja u izraelsko društvo. Žestoke kritike iz EU-a stizale su i na račun Mađarske kojoj se čak prijeti uskraćivanjem prava glasa.
Oba zakona mnoge podsjećaju na onaj koji je Rusija usvojila 2012. godine, koji traži od nevladinih organizacija što primaju sredstva izvana da se registriraju kao strani agenti. Osim u te tri zemlje, Sorosa se u posljednje vrijeme proziva i drugdje. Rumunjski lider Liviu Dragnea u siječnju je u televizijskom intervjuu rekao da su Soros te zaklade i strukture koje je financirao od 1990. godine financirale zlo u Rumunjskoj. Sorosa su kritizirali i pripadnici Prava i pravde (PiS), vladajuće stranke u Poljskoj koja se također nalazi na udaru zbog nepoštovanja vladavine prava, ali i u Makedoniji i Albaniji.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više