Povećavši istovremeno naknadu za inspekcijski nadzor s 90 na dvije tisuće kuna po vrsti voća i povrća, Hrvatska je ušla uz trgovinski rat s nekim svojim jugo susjedima. Ustvari ušla je u sukob samo sa Srbijom, jer bosanski Srbin Mirko Šarović ne predstavlja BiH, dok Crna Gora i Makedonija igraju samo epizodnu ulogu u napadima na Hrvatsku. Albanija i Kosovo nisu ni prihvatili ratničku ruku Beograda. I još nešto, Aleksandar Vučić nije u rat protiv Hrvatske uključio Srbina, nego Muslimana iz Sandžaka, lakopotkupljivog Rasima Ljajića, čime je zbrka potpuna.
Tomislav Tolušić
Nu, vratimo se početku, izvoru… Je li trebalo povećati pristojbe za 22,2 puta? I jest i nije. Jest jer nam iz Srbije dolazi svašta što ne bi nigdje drugdje u svijetu moglo proći. Ima tu „robe“ koja nije ni nastala (rasla) u Srbiji. Je li pristojba prevelika? Jest. A, sada zašto je do toga onda došlo? E, to nitko ne će reći. Tomislav Tolušić je time izvisio. Pretvoren je u Pedra koji visi, a svi znamo da je odluku o poskupljenju nadzora učinio po naredbi šefa ili šefova. Netko bi iz ovoga izvukao jednostavan zaključak kako je iza svega hrvatski uvozni lobi koji se želi riješiti Tolušića s dužnosti ministra poljodjelstva. I to nije isključeno.
Ipak, dajmo riječ Tomislavu Tolušiću. On kaže, a mediji ga uglavnom prešućuju, kako je za povećanje pristojbi za fitosanitarni nadzor voća i povrća bila intencija novog Pravilnika isključivo zbog briga o kakvoći hrane, jer puno te robe dolazi u Hrvatsku a da nije dobra. „Žao mi je ako se to ispolitiziralo, to definitivno nije trebalo biti tako. Po meni, ne postoje razlozi za protumjere koje je uvela Srbija, ali dobro. Očekujem da ćemo sjesti s ministrima iz susjednih zemalja", rekao je Tolušić. U međuvremenu javio se Tolušićev šef, predsjednik Hrvatske vlade Andrej Plenković, i na sanaderovski način popljuvao svoga ministra i rekao kako će se stvar još malo razmotriti. Time otvorenim ostaje i dalje ona tvrdnja kako iza svega ipak stoji uvozni lobi koji je jači i od ministra i od Vlade.
Da je Tolušić u pravu tvrdi Darinko Bago iz Hrvatskih izvoznika. Bago upozorava kako povika iz susjednih zemalja na poskupljenje naknade za nadzor voća i povrća pokazuje da je sama mjera pogodila bit. „Ako se radi o velikim pošiljkama, tegljačima s robom vrijednom između 200 i 300 tisuća kuna, 2000 kuna i nije velik izdatak. Očito se radi o malim dobavljačima i kontroli robe koja na dnevnoj bazi prelazi granicu. Mjera je svakako dobro osmišljena, no očito je treba snažnije objasniti“, kaže Bago.
Činjenica je da Hrvatska 77 posto robe uvozi iz EU-a, šest posto iz susjedstva, a osam posto iz svih azijskih država…, što znači kako joj ova roba iz Srbije i nije jako bitna. Prema podatcima Državnoga zavoda za statistiku Hrvatska je u prvih šest mjeseci ove godine u Srbiju izvezla robe u vrijednosti od 202,3 milijuna eura, a uvezla za 166 milijuna eura. U BiH je izvezeno robe za oko 405 milijuna eura, a uvezena je roba u vrijednosti od 242 milijuna. Iz Makedonije je uvezeno robe u vrijednosti od 24 milijuna eura, a izvezeno u vrijednosti od 34,5 milijuna eura.
Hrvatska smatra da mora provjeriti kvalitetu robe u smislu smjernica zaštite potrošača. Hrvatska tvrdi i kako nova pravila vrijede za sve države koje nisu članice EU-a. Članice EU-a, time i Hrvatska, povezane su s državama Balkana tzv. Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju. Sporazum sa Srbijom, kao kandidatkinjom za članstvo, između ostalog predviđa i slobodan promet robe između EU-a i Srbije. Carine se u načelu više ne mogu određivati, a i pristojbe i druge necarinske prepreke u slobodnoj trgovini treba ograničiti na minimum u duhu tog Sporazuma. Hrvatska ovako primjenjuje na ove susjedne zemlje ista pravila kao i prema bilo kojoj državi u svijetu. To ipak proturječi odredbi Sporazuma o pridruživanju koji kandidatima određuje povlašten status. Ali i Hrvatska se može pozvati da slijedi Sporazum, jer on u određenim slučajevima dopušta intervenciju ako je tržište za određene proizvode uvelike poremećeno ili se provodi damping.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više