Hrvatski Fokus
Znanost

Prijete li nam potopi?

Hoće li nam voda doći do grla?

 
 
Završava vremensko razdoblje u kojemu je bilo moguće spriječiti dramatične posljedice klimatskih promjena. Krilaticu  „Après nous le déluge!" – „Poslije nas potop!“ obično pripisuju markizi de Pompadour koja nije željela da joj loše vijesti pokvare raskošnu zabavu i izrekla legendarnu rečenicu. Do danas je to omiljena formula kojom se izražava ravnodušnost i neodgovornost prema budućnosti.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2017/08/9fga3zMzRjSAU2i37jAo_rg12.jpg
Stanovnici nekih austrijskih mjesta takve potope upravo su ostavili za sobom: poplave i klizanje zemljišta ovoga su ljeta već nanijeli goleme štete.  Skoro istovremeno jedan međunarodni istraživački tim u jednoj je epohalnoj studiji prvi put pokazao da je promjena klime koje je prouzročio čovjek znatno utjecala  na poplave po Europi – iako „samo“ na  vrijeme kada se one događaju. Mnogo je neposrednija veza globalnog zagrijavanja s jednim drugim velikim  „potopom“: razina mora prošlih je godina sve brže rasla, što već ima posljedice za otoke i obale. Nejasno je samo koliko će more narasti sljedećih desetljeća – prognoze za godinu 2100. kreću se od 50 centimetara do dva metra.
 
Kad voda bude do grla, bit će prekasno
 
Da bi se te i druge dramatične posljedice promjene klime barem donekle održalo u granicama, 2015. u Pariškom sporazumu  postavljen je ambiciozan cilj da se globalno zatopljenje do kraja stoljeća u idealnom slučaju mora ograničiti na 1,5 stupnjeva, a u svakom slučaju na dva stupnja Celzijusa. Time bi se brojne posljedice globalnog zatopljenja u najboljem slučaju ublažile, ali ne i otklonile: rast razine mora nastavit će se stoljećima. Ali da bi se za XXI. stoljeće postigla granica od dva stupnja, u sljedećih nekoliko godina i desetljeća potrebne su dramatične mjere, što je jasno barem  istraživačima klime koji su sudjelovali u sklapanju Pariškog sporazuma: tako bi po cijelom svijetu emisija stakleničkih plinova do 2050. morala pasti barem za polovinu, u industrijskim zemljama za 80 do 95 posto. Da bi se to postiglo, moralo bi se početi ovdje i sada, jer razdoblje u kojemu je još moguće pokrenuti vrlo duboke reforme vrlo je kratko. Ne dođe li do tih promjena na vrijeme, posljedice za planet bit će nepovratne, upozoravaju istraživači.
 
Prema tim dramatičnim apelima i znanstvenim prognozama mnogi dijelovi politike, gospodarstva, a i stanovništva ponašaju se kao markiza de Pompadour prije 260 godina. Ne žele sebi pokvariti zabavu – dakle profit, gospodarski rast i blagostanje – lošim vijestima i neugodnim istinama. Američki predsjednik Donald Trump možda nije samo u tom pogledu osobito neuk predstavnik naroda. Ali i u našoj predizbornoj kampanji taj najvažniji globalni problem budućnosti igra iznenađujuće malu ulogu. Nezgodno je samo to da kad čovječanstvu zbog promjene klime sljedećih desetljeća voda – doslovno ili u prenesenom smislu – dođe do grla, bit će definitivno kasno da se protiv toga što učini.
 

Klaus Taschwer, Der Standard

Povezani članci

Čovjek koji je obogatio hrvatski jezik

HF

Virtualna nastava u Republici Hrvatskoj

HF

Šokantno upozorenje nobelovca Luca Montagniera

hrvatski-fokus

Međunarodni znanstveni kongres 11. ISABS

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...