NAŠ S.O.S.-ed – HMS Enterprise i luka Kopar

Slovenci se i britanskim ratnim brodom Enterprise koriste u igrama oko arbitražne odluke

Predsjednik slovenskoga Državnog zbora (Parlament) dr. Milan Brglez izjavio je kako više nije potrebno da nijedan strani vojni brod obavijesti hrvatske vlasti o uplovljavanju u koparsku luku. „Prethodnoga obavještavanja Hrvatske načelno više ne bi smjelo biti“, rekao je Brglez, prenose slovenski mediji. Po njegovim riječima, trebala bi se poštovati arbitražna odluka na području dodira između otvorenoga i slovenskoga teritorijalnog mora. Izjava slovenskoga stručnjaka za međunarodne odnose plasirana je u medijima u povodu posjeta britanskoga vojnog broda HMS Enetrprise, iz sastava NATO-a. Odmah treba jasno reći kako je ta izjava protivna međunarodnome pravu i ima izravno za svrhu potkopavanje hrvatskoga suvereniteta od strane najvišeg predstavnika zakonodavne vlasti susjedne države. Posjet britanskoga ratnog broda slovenski mediji izravno su pokušali dovesti u vezu s arbitražnom odlukom, koju Hrvatska ne priznaje, a Slovenija se zalaže za njezinu implementaciju, prije svega na moru.

Slovenski portal Dnevnik (11. kolovoza) objavio je tekst „Dolazak NATO broda kao znak provedbe arbitražne odluke“. Slovenska tiskovna agencija (STA) istoga je dana izvijestila da je ratni brod NATO-a Enterprise uplovio u koparsku luku, gdje će se zadržati do 14. kolovoza. Slovensko uvlačenje ratnoga broda u granični spor između Hrvatske i Slovenije, bez presedana je i na razini slovenskih pograničnih igara koje traju više od dva i pol desetljeća. Toliko, ustvari, traje i slovenska okupacija hrvatskoga visa Svetog Ilije (Sveta Gera), najvećega presedana u povijesti NATO saveza. Jer jedna članica tog saveza (Slovenija) bezobzirno drži okupiranim strateško područje druge članice (Hrvatska) istodobno javno priznajući kako je riječ o hrvatskome području. Slovenskim medijima nije nepoznato gledište britanskoga ministarstva vanjskih poslova o hrvatsko-slovenskome graničnom sporu koje je, nakon što je objavljena arbitražna odluka, priopćilo da London podržava legalno rješavanje graničnoga spora između Hrvatske i Slovenije te da je riječ o bilateralnome sporu koji je stvar hrvatske i slovenske vlade.

Slovenskoga stručnjaka Milana Brgleza ovom prilikom treba podsjetiti da Hrvatska ne priznaje arbitražnu odluku, jer je prije više od dvije godine istupila iz Arbitražnog sporazuma odlukom Hrvatskog sabora, nakon što je javno otkriveno da je arbitraža od strane slovenskoga arbitra i slovenske zastupnice pred Arbitražnim sudom, Jerneja Sekoleca i Simone Drenik, bivše visoke dužnosnice slovenskog ministarstva vanjskih poslova kojem je Karl Erjavec na čelu, nepovratno kompromitirana i kontaminirana. Prema tome, sve o čemu priča dr. Brglez ispada kao njegov virtualni svijet, zapravo obična zabluda. Njemački filozof Martin Heidegger u spisu „O biti istine“ tvrdio je da zabluda „seže od najobičnije omaške, zastrane i pogrješke do toga da se netko izgubi i zabludi u bitnim stavovima i odlukama!“ Kad priča o arbitražnoj odluci, slovenski stručnjak za međunarodne odnose ponaša se kao da ne postoji odluka Hrvatskog sabora. Zapravo vrlo politički pohlepno luta labirintima svojih zabluda. Jer, za razliku od presude Međunarodnog suda, koju u konačnici može nametnuti Vijeće sigurnosti UN-a, arbitražna odluka pretpostavlja povjerenje i suglasje stranaka, prepuštena je dobrovoljnoj provedbi stranaka.

Slovenskim političarima moralo bi konačno biti jasno – u Hrvatskoj je povjerenje u arbitražu nepovratno izgubljeno. Opetovane slovenske tvrdnje da je arbitražna odluka obvezna, jednostavno je smiješna, posebno nakon svega što je isplivalo iz prljave arbitražne bare. Ukratko, nema načina na koji se može prisiliti Hrvatsku da provede odluku donesenu u jednome kompromitiranom i kontaminiranom postupku, u kojemu ni elementarna ravnopravnost stranaka nije bila zajamčena. No, i tako kompromitirana arbitraža, nikada i nigdje, nije osporila hrvatsko teritorijalno more, u onome dijelu toga mora, koje slovenski „stručnjaci i političar“i nazivaju „stik“ (dodir) otvorenoga sa slovenskim teritorijalnim morem. Taj „dodir“ ostao je sastavnim dijelom hrvatskoga državnog teritorija (teritorijalnoga mora) i podložan je hrvatskoj suverenosti. Brglez bi trebao znati da je po hrvatskome Pomorskom zakoniku (članak. 22) „o namjeri neškodljivog prolaska stranoga ratnog broda teritorijalnim morem Republike Hrvatske država kojoj taj ratni brod pripada“ dužna obavijestiti diplomatskim putem hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova, najkasnije 24 sata prije uplovljavanja broda u hrvatsko teritorijalno more. Sve to u skladu je s Konvencijom o pravu mora UN-a iz 1982.

U hrvatskome Ministarstvu obrane rekli su da plovidba Jadranskim morem, unutar granica Republike Hrvatske teče „po procedurama koje su uobičajene u zemljama članicama NATO saveza“. Stoga, potpuno su nepotrebna slovenska naklapanja i povezivanje britanskoga ratnog broda Enterprise s arbitražnom odlukom koja je ništavna za Hrvatsku. Isto tako, nepotrebno je njegovo uvlačenje u slovensku zaigranost oko provedbe arbitražne odluke jer će taj brod iz sastava NATO-a, kako se doznaje od lokalnih vlasti, uploviti 18. kolovoza u splitsku luku.

Izjave slovenskoga predsjednika Državnog zbora dr. Milana Brgleza, kao i konstrukcije slovenskih medija, na crti su dugogodišnjega dobro osmišljenoga psihološkog rata koji se vodi protiv Hrvatske u svezi s arbitražnom odlukom. U nekritičkome prenošenju slovenskih gledišta često sudjeluju i neki hrvatski mediji. Nacionalna agencija Hina prošloga je mjeseca prenijela nerazmjerno više informacija o arbitražnoj odluci slovenske, negoli hrvatske provenijencije, iako tu odluku Hrvatska ne priznaje. Slovenski mediji i političari, na razne načine, na Hrvatsku će pojačavati pritisak kako se bude približavao datum sastanka hrvatskoga i slovenskog premijera, Plenkovića i Cerara.

Istodobno s uvlačenjem britanskoga ratnog broda Enterprise u arbitražnu odluku, naročito njegove plovidbene rute, slovenska komercijalna televizijska postaja POP TV u svojoj središnjoj informativno-političkoj emisiji (10. kolovoza) pokušala je dodatno alarmirati slovensku javnost izvješćem o navodnim incidentima i napetostima u Savudrijskoj vali. U prilogu je navedeno kako je samo u posljednjem tjednu bilo 16 incidenata te da je hrvatska policija od odluke Arbitražnoga suda preko njome određene granične crte uplovila 136 puta. Hrvatska policija trima patrolnim brodovima, kako je rečeno, cijelo vrijeme kontrolira zaljev i zabranjuje slovenskim ribarima loviti preko crte sredine. U prilogu se špekulira da će slovenska Vlada po povratku s ljetnoga odmora poduzeti „čvrste korake i mjere“. Hrvatske regionalne novine Glas Istre, međutim, gotovo čitav tjedan ranije izvijestile su o nasrtajima slovenskih ribara i slovenske policije na hrvatske ribare.

Danijel Kolec svjedočio je o stalnome legitimiranju hrvatskih ribara te upadanju slovenskih ribara u pratnji njihove policije u hrvatski dio akvatorija te izguravanju hrvatskih ribarica do dvije milje prema hrvatskoj obali. Navodi da je slovenska koćarica Deklica uništila hrvatskom ribaru mrežu vrijednu nekoliko tisuća kuna. Slovenski ribari i policija, kako tvrdi, ponašaju se jednako kao i 2000. godine, kad su Račan i Drnovšek dogovarali granicu na moru. Nakon sve arogantnijega ponašanja slovenskih ribara i policije, koji na svoj način očigledno provode arbitražnu odluku, hrvatski ribari iz Istre traže pojačanu nazočnost hrvatske pomorske policije u hrvatskome teritorijalnom moru, na području Tršćanskoga zaljeva, te predlažu otvaranje punkta hrvatske pomorske policije u Savudrijskoj vali, u području Crvenoga vrha, gdje su slovenski vikendaši sagradili ilegalno na desetke obalnih pristaništa – mulića.

MUP: Za nas je crta sredine granica i tako se ponašamo u Savudrijskoj vali

Na upit što policija poduzima kako bi zaštitila hrvatske ribare, Služba za odnose s javnošću Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske odgovorila je: „Hrvatska pomorska policija na propisan način provodi aktivnosti zaštite i osiguranja državne granice na moru. Na crti razgraničenja ili prilikom povrede crte razgraničenja plovilo naše policije prilazi drugom brodu, izdaje mu upozorenje da se nalazi u teritorijalnom moru Republike Hrvatske, nakon čega se drugo plovilo povlači. O svim povredama crte razgraničenja te njihovom, eventualnom povećanom intenzitetu, Ministarstvo unutarnjih poslova vodi preciznu evidenciju i o tome stalno obavješćuje Ministarstvo vanjskih i europskih poslova. Ministarstvo unutarnjih poslova u okviru svoje nadležnosti u potpunosti provodi stajalište Republike Hrvatske po kojem je za Republiku Hrvatsku Arbitražni sporazum s Republikom Slovenijom nepovratno kontaminiran, korumpiran i neobvezujući, što u praksi znači da hrvatska policija provodi važeće zakone Republike Hrvatske i postupa po protezanju crte razgraničenja na sredini Savudrijske vale.“

Marko Curać, Hrvatski tjednik