Hrvatski Fokus
Gospodarstvo

Njemačka ima korist od migracije radnika

Najgore stanje u Bugarskoj, Irskoj, Grčkoj, Španjolskoj, Hrvatskoj, Cipru, Poljskoj, Portugalu, Sloveniji, Litvi, Letoniji…

 
 
Od eskaliranja migracijske krize malo se govori o migracijama radne snage među državama članicama EU-a, iako i dalje konstantno jača utjecaj kojim sve starije, ali bogate zapadne zemlje isisavaju radnu snagu. U državama jezgre EU-a podjednako su traženi i kvalificirani radnici i oni s diplomom, ali rado zapošljavaju radnike i na sezonske radove. Istina, ovi potonji se ne prikazuju u statistikama, dijelom jer se oni poslije sezone branja voća ili turističke sezone vraćaju svojim domovima, a dijelom stoga što se većinu njih zapošljava na crno.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2017/08/19260133_304.jpg
Prema podacima Eurostata, godišnje oko 2,5-3 milijuna građana pojedinih država članica EU-a krene kako bi sreću i prosperitet pronašlo u nekoj drugoj državi članici. Najprivlačnije odredište i dalje je Njemačka koja u prvom redu treba visokokvalificirane stručnjake. Od diplomiranih najtraženiji su inženjeri, informatičari, od onih sa srednjom stručnom spremom medicinske sestre, fizioterapeutske sestre koje su spremne njegovati stare ljude. Osim toga, njemačke tvornice upijaju sve one kvalificirane radnike koji su zadovoljni plaćom koja je doduše znatno veća od one koju primaju u svojoj zemlji, ali zaostaje od prosječnih plaća u Njemačkoj, i koji naravno prihvaćaju veliki tempo rada. Sveukupno, njemačko gospodarstvo godišnje privuče oko 900 tisuća stručnjaka većinom iz istočnih članica EU-a.
 
Među odredišnim zemljama prije brexita drugo mjesto zauzimalo je Ujedinjeno Kraljevstvo gdje se desetljećima najveći manjak pokazuje na području kvalificiranih radnika, ugostitelja i liječnika. Francuska je također na postolju, tamo poslodavci godišnje zapošljavaju više stotina tisuća europskih radnika. Na neki čudan način, i Španjolska i Italija su među odredištima, iako je u tim zemljama, prema mjerilima EU-a, velika nezaposlenost – a posebno nezaposlenost mladih. Te države europske radnike primaju raširenih ruku ne samo zbog velikog manjka radne snage. Od njih se očekuje i da pomlade društvo država primateljica. Čini se kako se njihova računica potvrđuje: prosječna starost imigranata je 28 godina, 53 % njih su muškarci a 47 posto je mladih žena.
 
Čak i na vrata sićušnoga Luksemburga, koji nema spomena vrijedno gospodarstvo, mnogi kucaju u odnosu na brojnost starosjedilaca. Luksemburžani na svakih tisuću stanovnika godišnje primaju oko 40 novih građana. No razlog tomu nije manjak radne snage. Veliko zanimanje vjerojatno se može zahvaliti Jean-Claudeu Junckeru koji je tijekom dugoga boravka u fotelji ministra financija državu pretvorio u porezni raj.
 
Međutim, bogate zemlje jezgre ne prednjače samo u primanju onih koji dolaze, nego i mnogi njihovi građani također se laćaju putničkoga štapa. Godišnje više od 400 tisuća Španjolaca zapošljava se u inozemstvu, vjerojatno upravo zbog visoke razine nezaposlenosti. Iznenađuje, međutim, kako je i Njemačka prisiljena odreći se godišnje oko 300 tisuća radnika, a samo je nešto manji broj onih koji odlaze iz Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske. Istina, u slučaju potonjih država članica obično je više onih koji dolaze od onih koji izvan granica traže novi dom za sebe.
 
Podatci Bugarske, Irske, Grčke, Španjolske, Hrvatske, Cipra, Poljske, Portugala, Slovenije i tri baltičke države međutim obično pokazuju kako broj emigranata premašuje broj imigranata. U tom su krugu zanimljive rumunjske statistike: danas uočavamo zanimljivu situaciju da, iako je općenito mali broj novorođenih, u pojedinim regijama ponovno su se u većini našli Mađari zbog iseljavanja rumunjskoga stanovništva.
 
No, negativna migracijska bilanca naravno nema jednake posljedice. Državama na periferiji danas već zadaje ozbiljnu glavobolju depopulacija pojedinih regija. Npr. Portugal i baltičke zemlje sada već razmišljaju o izradi krizne strategije za revitalizaciju ispražnjenih područja. Taj problem dijelom se pojavljuje i u Njemačkoj: rubni dijelovi njenih istočnih pokrajina našli su se u sličnoj situaciji. Stoga se i mogla pojaviti ideja pri vrhuncu migrantskoga vala da se muslimane koji dolaze nastani u definitivno zastarjela ili ispražnjena naselja negdašnjega DDR-a. Ideja je odbačena samo zato što bi preskupo bilo izgraditi infrastrukturu u stvoriti dovoljan broj radnih mjesta. Njemačka je ukupno gledano profitirala iz migracije radne snage, njeno je stanovništvo povećano za oko deset posto, što zaostaje od 13-postotnog rasta Švedske, 10,5 -postotnog rasta Norveške, 10,7-postotnog rasta Austrije i 10-postotnog rasta Španjolske.
 
Gubitnici otvaranja granice su apsolutno države bivšega sovjetskog bloka. Srbija, iz koje tradicionalno odlazi stanovništvo, može proknjižiti najveći gubitak, rata iseljavanja je oko 40 posto. Na drugom mjestu je Rumunjska odakle je 16 % stanovništva iselilo – iako se iz Moldavije također u visokom postotku useljavaju ljudi koji govore rumunjski. Slično veliki broj otišao je privremeno ili definitivno iz Bugarske, te iako se tu doseljavaju ljudi iz Ukrajine i Rusije, migracijski gubitak zajedno s tim premašuje 15 posto. Jedva manjim gubitkom – 14,2 % – treba računati Portugal koji kao država na periferiji također spada među gubitnike. Tu možemo spomenuti i Poljsku koja je izgubila 10 posto svoga stanovništva. Poljaci danas već poduzimaju ozbiljne napore i vode ogromne kampanje kako bi mlade privukli da se vrate svojim domovima.
 
Česi sa svojih 5 posto spadaju među one koji su manje izgubili. A Mađarska odskače od država u regiji: na račun migracijskog gubitka može se pripisati svega 1,5 postotno smanjenje stanovništva. To bi moglo biti i umirujuće. No ne smijemo gajiti iluzije. Relativno povoljnu brojku mogu zahvaliti činjenici da su brojni Mađari koji su živjeli izvan granica doselili u Mađarsku nakon što su granice otvorene. I mladi koji su doselili iz Slovačke i Podkarpatja pridonijeli su povoljnoj migracijskoj rati. No danas je već jasno kako poboljšanje demografskih pokazatelja i stabilan uravnotežen gospodarski rast koji usporava iseljavanje može biti uvjet da Mađarsla svoje mlade zadrži u zemlji i da migracijska rata i u europskoj usporedbi ostane povoljna.
 

Vid Hinković

Povezane objave

Strategija kao proces otkrivanja

HF

Značajan napredak u području rasplinjavanja

HF

Pjenušci u Maksimiru

hrvatski-fokus

Kina se umiljava Amerikancima

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više