Hrvatski Fokus
Gospodarstvo

BREXIT – Pa oni uopće ne žele izaći

S tim procesom se oteže gdje god je to moguće

 
 
Ako je suditi po ponašanju britanske vlade, brexita uopće neće biti. S tim se procesom oteže gdje god je to moguće. A i novi pozicijski dokumenti za Bruxelles čitaju se poput zahtjeva za članstvo. Naznaka ima dovoljno. Već vrlo rano mnogo toga je upućivalo na jednostavnu, a ujedno šokantnu istinu: britanska vlada ne želi brexit. Čak ni njeno čelništvo. Nitko ne želi na tako besprimjeran način naštetiti zemlji: ni nesretna premijerka Theresa May, ni njen ministar za brexit David Davis, ni ponosni britanski dužnosnici. Ipak su oni za takvo što preveliki domoljubi i previše savjesni. Drugim riječima, oni nisu dovoljno beskrupulozni da bi proveli brexit. To što nam ta činjenica postaje jasna tek sada, 14 mjeseci nakon referenduma, najbolje se može objasniti na engleskom jeziku. Englezi kažu „hidden in plain sight“ kada nam nešto toliko jasno stoji ispred očiju da za to postajemo slijepi jer to svjesno ne percipiramo. Upravo se to dogodilo u slučaju Britanaca. Gledajući unatrag teško je vjerovati kako su previđene brojne i sve jasnije naznake nepostojanja volje za izlaskom iz Europske unije.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2017/08/theresa-may-pardon.jpg
Theresa May
 
Stoga se isplati još jednom prisjetiti se svega što upućuje na to da vlada nije željela vjerovati o odluku o brexitu i da je svjesno ili nesvjesno odlučila ignorirati je. Odmah na početku najavila je da tu nešto „ne štima“. Nacija je, zavedena pogrešnim činjenicama, tijesnom većinom odlučila preokrenuti naglavačke dosadašnji sustav funkcioniranja gospodarstva, trgovine, sudske prakse i zakonodavstva. A s time nije računao nitko. Velika Britanija našla se nespremna pred monumentalnom prekretnicom i nametnulo se goruće pitanje: Što će biti ako ništa ne ostane kako jest? No umjesto da se traže odgovori i započne glasna rasprava, zemlju je obavila nelagodna šutnja. Theresa May zapravo je agresivnom tautologijom „Brexit means brexit“ nametnula zabranu razmišljanja i rasprave o tom pitanju. Umjesto da se aktivira i pripremi za novu eru, Britanija je djelovala paralizirano. Desničarski žuti tisak nazivao je 'neprijateljima nacije' sve one koji su zahtijevali da u rješavanje problema bude uključen parlament. A vlada te huškače nije zaustavljala.
 
Da je vlada nakon referenduma uistinu bila paralizirana od šoka, trebala se razbuditi do ožujka, a zatim uzdrmati i ostatak nacije. Jer slanjem službenog zahtjeva za izlazak iz članstva u Bruxelles Thersa May izložila je zemlju dramatičnom vremenskom pritisku: Britancima su ostale samo dvije godine da sve pripreme. Dvije godine da čitavu zemlju potpuno preurede. Dvije godine da se pripreme za život izvan Europske unije i trgovinu izvan zajedničkog tržišta i carinske unije. To su navodno željeli May & Co. – ili?
 
No gdje su natječaji na nove granične kontrole na obali? Gdje su velika gradilišta za tisuće parkirnih mjesta za teretna vozila koja bi bila potrebna za postupak carinjenja? Gdje su građevinski strojevi? Zašto nema tečajeva o carinjenu robe za male i srednje poduzetnike? Umjesto da u tom preostalom kratkom vremenu mobilizira sve raspoložive snage za pripremu brexita, Theresa May je raspisala prijevremene izbore – kakav timing!
 
To je među prvima uvidio 'Economist' objavivši na naslovnici svog ljetnog izdanja sliku britanske vlade kako zabija glavu u pijesak. A iznad nje je stajalo: „Velika Britanija blokira brexit“. Kada je kandidatkinja za izlazak sa zakašnjenjem od tri mjeseca bila spremna započeti pregovore, šokirala je Bruxelles svojom nezabrinutošću. Kada je Bruxelles htio razgovarati o troškovima brexita, britanski ministar vanjskih poslova odgovorio je da ga 'puste na miru'. Ministar za brexit David Davis na pregovore s glavnim europskim pregovaračem Michelom Barnierom došao je bez ikakvih dokumenata. O tome svjedoči i fotografija na kojoj se on široko smješka. A na twitteru je potpuno otkrio goleme rupe u znanju. On, naime, nije znao da svi trgovinski sporazumi s trećim zemljama kojima se koristi Velika Britanija kao članica Europske unije nakon izlaska iz članstva prestaju vrijediti. Saznavši to šef njegova stožera podnio je ostavku i nazvao brexit „katastrofom“. Bruxelles se otada sve više čudio nepostojanju britanskog plana.
 
Što je činila Theresa May nakon što je prijevremenim izborima izgubila toliko vremena? Je li se konačno posvetila zadaćama izlaska? Nije. Štoviše, produljila je ljetni odmor na čak tri tjedna i tri dana. Ni nakon toga nije je zabrinjavao manjak napredaka u smjeru brexita, pa se posvetila popravcima Big Bena, koji su po njenom mišljenju trajali predugo. U Britaniji je ovo ljeto bilo posve uobičajeno, bez velikih vijesti. Na naslovnicama se danima pisalo samo o povijesti.
 
Toliko o indicijama nepostojanja volje za izlazak iz članstva. Sada dolazimo do čvrstih dokaza: nakon 14 mjeseci šutnje o planovima za brexit, britanska vlada objavila je čitav niz pozicijskih dokumenata: o carinskoj politici, trgovini, granici s Irskom, zaštiti potrošača, razmjeni informacija i brojnim drugim temama. Dakle, svijet konačno saznaje kako britanska vlada zamišlja život nakon brexita. I gle: zapravo je njena želja da sve ostane po starom. Popis želja zapravo je opredjeljenje za status quo. Odnos s Europskom unijom trebao bi po želji britanske vlade biti tijesan i tješnji, trgovina bi trebala ostati slobodna koliko god je to moguće, a granice nevidljive. Moglo bi se pomisliti da se prije radi o zahtjevu za pristup, negoli o zahtjevu za izlazak iz članstva. Nova jasnoća o tome da vlada Therese May uopće ne želi da zemlja napusti EU sada se mora obraditi. Bruxelles će s time imati najmanje problema. Donald Tusk u lipnju je izjavio da vrata Unije ostaju otvorena.
 
Brexitaški žuti tisak još uvijek se ne očituje o pozicijskim dokumentima, no ta šutnja sve više postaje zaglušna. Ipak se ono što je očito ne može ignorirati vječno. A onda će se Britanci ponovno naći pred odlukom. Ili će ostati u Uniji, ili izabrati novu vladu koja će konačno početi raditi, umjesto da negira realnost.
 

Eva Ladipo, Di Welt

Povezane objave

Radoslav Sikorski je 2006. projekt gradnje Sjevernog toka usporedio je s paktom Hitler – Staljin

HF

Plutajuća zaštita obale koja proizvodi struju

HF

LNG terminal na Krku – novi Obrovac?

HF

Događanja Energetike marketing u 2016. godini

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više