Ruska agresija na Ukrajinu vratila nas je u realnost
Raimundas Karoblis, litvanski ministar obrane: „Moramo se boriti protiv ruske propagande. Ne želimo mijenjati mišljenja ljudi, već želimo da imaju jasniju sliku.“ Dvadeseto stoljeće Litvancima je ostavilo ožiljke koji su tipični za malu zemlju, s malim brojem saveznika, smještenu između dviju vojski koje pokazuju strašnu moć: nacističke i sovjetske. 1990. Litvanci su ponovno stekli neovisnost koju su izgubili četiri desetljeća ranije kada su Staljin i Hitler međusobno podijelili istočnu Europu. Ruska aneksija Krima 2014. i pobune u nekim rusofonim područjima na istoku Ukrajine organizirane uz potporu Kremlja uznemirile su ovu zemlju koja doduše ima manju rusku manjinu nego Ukrajina, ali zato graniči s ruskom enklavom Kalinjingrad gdje je Moskva pojačala svoju vojnu nazočnost.
• Rusi tvrde da jačanje zapadne vojne nazočnosti u blizini njihovih granica za njih predstavlja opasnost.
– To nije istina. Naša vojska broji svega 15.000 vojnika, sada je u zemlji i taj bataljun od 1000 vojnika, i ako tome pridodamo dodatne postrojbe koje sudjeluju u vježbama, brojka ne može prijeći 17.000. Naspram 300.000 vojnika, to nije ništa.
• Što mislile, koliko se ruskih postrojbi nalazi u Kalinjingradu?
– Između 25.000 i 30.000. Tamo su postavljeni defenzivni raketni sustavi, no oni se lako mogu pretvoriti u ofenzivne. Također su izgradili baze za tenkove i pješaštvo. Imaju rakete tipa Iskander koje mogu nositi nuklearne glave. S druge strane, već je na sjeveroistoku Rusije pojačana nazočnost vojnih snaga čiji bi cilj bio takozvani koridor Suvalkija. Toliko jačanje kapaciteta otkriva moguće ambicije Rusije.
• Prije stupanja na dužnost američki predsjednik Donald Trump je doveo u pitanje pomoć Natoa za zemlje koje ne budu ispunjavale svoje obveze.
– Europa bi se trebala više brinuti za svoju sigurnost. Istina je da doprinos SAD-a NATO-u i europskoj sigurnosti nije proporcionalan. Što se tiče Litve, istina je da smo dugo gledali stvari kroz ružičaste naočale, ali nas je ruska agresija na Ukrajinu vratila u realnost. Od 2014. udvostručili smo naš proračun za obranu. Ove godine za obranu ćemo izdvojiti 1,8 % BDP-a, dogodine 2 %, a možda i više. Nadam se da će biti više.
• Što činite na granici s Kalinjingradom kako biste pridonijeli europskoj obrani?
– Nije posrijedi klasična obrana. Ne mogu se graditi zidovi protiv tenkova. Imamo drugi najvažniju granicu Europske unije i naša je zadaća zaštititi je i spriječiti krijumčarenje i imigraciju, posebno iz Bjelorusije. Također moramo poduzimati mjere kako bismo izbjegli hibridni rat. Zato moramo znati tko prelazi granicu.
• Ne možete izbjeći poruke koje Rusija upućuje rusofonom stanovništvu.
– Moramo se boriti proti ruske propagande, koja širi laži. Sve to uključuje kulturne aspekte, zbog toga radimo na raznim područjima. Na rusku propagandu ne možemo odgovoriti propagandom, nego istinom.
• Što činite kako biste izbjegli da rusofono stanovništvo padne u zamke ruske propagande?
– Održavamo odnose s novinarima koji žele pružati ispravne informacije. Također organiziramo seminare i kulturne manifestacije. Mi ne želimo promijeniti ideje ljudi, već im omogućiti da imaju jasniju sliku.
• Navedite nam jedan primjer ruske propagande o Litvi.
– O našoj povijesti. 13. siječnja 1990. ruska je strana ubila 13 Litvanaca. Iz Rusije se s vremena na vrijeme može čuti da su te osobe stradale u međusobnoj paljbi, a zapravo su svih trinaest žrtava pregazili ruski tenkovi. Također se šire laži o našim političarima i govori se da zatvaramo ruske i poljske škole, što nije istina. 90 posto poljskih škola izvan Poljske nalazi se u Litvi. Isto je i s ruskim školama. Iako Rusi čine manji dio stanovništva, te se škole ne zatvaraju.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više