Nastavlja se snažan rast izvoza i njegov znatan utjecaj na rast BDP-a
Kao što su podaci o kretanju BDP-a za šest mjeseci već pokazali, robni izvoz je u tom razdoblju bio kategorija potražnje, koja je uz osobnu potrošnju najviše utjecala na rast gospodarstva. Prema danas objavljenim podacima DZS-a, nominalni rast izvoza u kunama iznosio je 14,5 %, daleko više nego u prvih šest prošlogodišnjih mjeseci kada je na godišnjoj razini povećan za 3,6 %. Najveći utjecaj na rast izvoza u ovoj godini ima naftna industrija koja je znatno povećala i proizvodnju i izvoz. Proizvodnju za 20,2 %, a vrijednost izvoza za čak 74,3 %. Pri tome treba uzeti u obzir da je prosječna Brent cijena sirove nafte na globalnom tržištu u prvih šest mjeseci povećana za 28,0%, što je dovelo i do rasta cijena izvezenih naftnih derivata.
Otvorena su nova tržišta za izvoz naftnih derivata, Maroko i Gibraltar, a znatno je povećan i izvoz na stara, točnije Italiju i BiH. Pored toga, vrlo dobre izvozne rezultate bilježi i farmaceutska industrija, proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava u kojoj najveći dio čini brodogradnja te proizvodnja metala. Za razliku od toga, proizvodnja gotovih metalnih proizvoda i prehrambena industrija trpe posljedice svojih dobrih ostvarenja u prošloj godini te bilježe značajniji pad vrijednosti izvoza, a i proizvodnja namještaja ne uspijeva iskoristiti prednosti pristupanja na zahtjevnom i zasićenom tržištu EU. Stoga, ove tri djelatnosti padom vrijednosti svog izvoza najviše usporavaju njegov rast. Oživljena domaća potražnja i rast izvoza roba i usluga istodobno znatno potiču rast uvoza čija je vrijednost na godišnjoj razini povećana 11,2%. Pri tome najveći utjecaj na ukupan rast uvoza imaju uvoz sirove nafte, u skladu s njezinom povećanom preradom, uvoz motornih vozila, koji je dobar pokazatelj oporavka potražnje, te uvoz naftnih derivata.
Kao rezultat navedenih kretanja izvoza i uvoza, u prvih šest mjeseci ove godine zabilježen je rast robnog deficita od 6,2% u odnosu na prošlogodišnji. Tako se i u ovoj godini potvrđuju očekivanja da će oporavak gospodarstva zbog njegove relativno visoke uvozne ovisnosti vratiti pretkrizni trend rasta robnog deficita.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više