Hrvatski Fokus
Vanjska politika

Krim – gradi se ogromna radarska postaja

Rusija ima radarske postaje i u Kazahstanu, Bjelorusiji i Armeniji

 
 
Na poluotoku Krimu koji je anektirala Rusija planira se izgradnja grandiozne radarske postaje kako bi se s juga osigurala zaštita ruskoga zračnog prostora. Ta se ideja proširila u javnosti upravo kada je Vladimir Putin najavio da će sljedeće godine u cilju proračunske uštede smanjiti obrambene troškove. Po svemu sudeći to se ne odnosi na Krim. Već i stoga što je radarska postaja „Dnjepr“ u Sevastopolju koja je ostala u rukama Rusije u katastrofalnom stanju. Kako je to agenciji RIA Novosti rekao glavni konstruktor Sergej Bojov, umjesto radarske postaje „Dnjepr“ izgrađene još pedesetih godina prošlog stojeća instalirat će se najnovija generacija radara, „Voronjež-SM), kako bi s velikom preciznošću mogli detektirati eventualni raketni napad. Kompleks toga tipa raspolaže najjačim performansama. „SM“ u nazivu znači da je sposoban cilj detektirati s centimetarskom točnošću, kao i pružiti informaciju o putanji eventualne rakete i o vremenu koji je raketi potreban kako bi doletjela do cilja. Prednost je i da, dok je za izgradnju radara staroga tipa bilo potrebno cijelo desetljeće, novi se može instalirati već za 2-3 godine.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2017/09/573ae072c461888b318b459d.jpg
Ruski vojni stručnjaci obraćaju pozornost koliko se osjetljivo reagira u Washingtonu na mogućnost da će do 2020. godine Rusija raspolagati s nekoliko takvih radara visoke preciznosti. A razlog tomu je što će time dosada nevidljiva američka vojna sredstva postati vidljivima za ruske vojne obavještajce. Radarska čvorišta postoje diljem Rusije, u Murmansku kod Ledenoga mora, u Pečori ili u sibirskom Irkutsku. Rusija ima radarske stanice i u Kazahstanu, Bjelorusiji i Armeniji. Odatle dolaze informacije u središnjicu. Osim toga, veliku ulogu imaju i kozmički sustavi koji prate daleka lansiranja raketa. Postaje različite vrste dobro nadopunjuju jedna drugu. Ima onih koji na kratkoj udaljenosti mjere centimetarskom točnošću, kao i onih koji „vide“ puno dalje ali samo s metarskom točnošću. Usklađivanjem tih podataka dobiva se realna slika.
 
U obrani veliku ulogu ima i raketni štit Moskve i središnje industrijske regije. Piramidalni objekt kakvoga prema Rusima nigdje drugdje nema, obavlja i lociranje proturaketa. Taj je sustav moderniziran. U stanju mirovanja je sve dok s udaljenih postaja ne primi signale alarma. Zastarjele se radare kontinuirano zamjenjuje, moderniziran je radar u Bjelorusiji, a posebna postaja koja nadzire sjevernu i južnu Europu „vidi“ na udaljenost od čak 3000 km. Nedavno je ministar obrane obišao i raketni sustav tipa „Voronjež-DM“ koji radi s decimetarskom točnošću i koji je instaliran u Sibiru, te će se uskoro uključiti u borbeno dežurstvo. Prema ruskim stručnjacima, danas ako se neka raketa u svijetu lansira odmah je lociraju i fokusiraju se na nju sustavi praćenja. „Samo budale mogu smatrati da se danas neočekivano može pokrenuti nuklearni rat“ – izjavio je general Ajteč Bižev.
 

Péter Barabás, Nepszava

Povezani članci

Rađa li se Kurdistan?

HF

Veći dio Junckerova plana problematičan

HF

Čovjek koji vraća izgubljeni sjaj

HF

Trumpov odvjetnik uzvraća udarac

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...