Godine 1714. "Izbacite Burbonca!", 2017. "Izbacite Španjolce!"
Prvoga listopada trebao bi se održati referendum o neovisnosti Katalonije. „Ne će se održati“, izjavio je premijer Galicijac Mariano Rajoy u Madridu. Katalonski parlament u petak ujutro donio je zakon o osamostaljenju koji je trebao stupiti na snagu nakon referenduma o neovisnosti 1. listopada. To je pravna osnova za jednostrano planirano odcjepljenje Katalonije od Španjolske; zakon sadrži privremeni ustav koji Kataloniju definira kao neovisnu državu i republiku. Žestoka rasprava o ovom pitanju održavala se u srijedu i četvrtak, i to u vrlo napetom ozračju. Glasovalo se tek u petak nakon ponoći. 71 zastupnik podržao je zakon o odcjepljenju, 10 ih je bilo protiv, a značajna manjina zastupnika nije sudjelovala na glasovanju kao ni na glasovanju o zakonu o referendumu.
Vrhovni sud Španjolske već je i ranije planirani referendum proglasio protuzakonitim, a u četvrtak je i zakon o referendumu proglasio nevažećim. Središnja vlada također planira pravnim putem spriječiti sporni zakon o odcjepljenju, ali i sve buduće zakone i propise o tom pitanju. Glavni državni odvjetnik čak je najavio podizanje optužnice protiv svih članova katalonske vlade i predsjedništva katalonskog parlamenta. Već i ranije institucije u Madridu i Barceloni su se u prijeporu oko postupka neovisnosti pokušavale uzajamno kočiti svim mogućim pravnim koracima. Novi konflikti posljedica su toga što su Katalonci odluke o referendumu i sporni zakon o odcjepljenju progurali kroz regionalni parlament u žurnoj proceduri, ali to je tek sporedno poprište pravnog prijepora.
Španjolski premijer Mariano Rajoy u Madridu je izjavio još u vrijeme dok su se u Barceloni vodile rasprave: „Ilegalni referendum neće se održati. Vlada i sudovi ni u kojem slučaju ne bi mogli prihvatiti protuustavne i ucjenjivačke postupke katalonskih separatista.“ Rajoy je predstavnike katalonske vlasti optužio za autoritarizam te ih pozvao da odustanu od puta u protuzakonitost. Istovremeno, ukazao je na to da se ustav može promijeniti: „Dopušteno je tražiti osamostaljenje od Španjolske, ali je nužno poštivati važeće propise.“ Međutim, do sada je Rajoy pokazivao malo spremnosti za vođenje rasprava o izmjenama ustava.
Španjolski mediji pišu naveliko protiv Katalonaca i njihovih predvodnika, i to ne samo u Madridu. Čak je i prošpanjolska „La Vanguardia“ u Barceloni konstatirala da je nastupila teška državna kriza. „Separatisti svojim postupku posebno štete katalonskoj autonomiji. Unatoč većini u parlamentu, katalonske separatiste zapravo ne podržava sigurna većina građana. „Separatistička pustolovina dovodi do podjele katalonskog društva.“ „El Periódico” žestoko napada katalonskog premijera koji pozivajući se na ljudska prava i pravo na samoopredjeljenje španjolske zakone proglašava nevažećima.
Zbog zakona o osamostaljenju i referenduma mnogi dužnosnici i službenici u Kataloniji naći će se u nezgodnom položaju jer će dobivati proturječne naputke iz Barcelone i Madrida. Tako je regionalna vlada u Barceloni pozvala načelnike svih općina da u roku od 48 sati odrede izborne jedinice. No prema odluci Vrhovnog suda svatko tko pomaže u pripremi i provedbi referenduma – dakle bilo koji ravnatelj škole koji dopusti glasovanje u svojoj školi – čini kazneno djelo. Prvoga listopada s nemogućom odlukom suočit će se i službenici regionalne policije: Zaštititi ili spriječiti izlazak na birališta?
Što su mnogi Katalonci očekivali od ovogodišnje proslave „nacionalnog praznika“? Ovogodišnja Diada trebala je biti posljednja. Već godinama najava uoči 11. rujna smatra se političkim ritualom: „Sljedeći nacionalni praznik slavit ćemo u neovisnoj Kataloniji.“ Tako glasi obećanje. Za tri tjedna mogao bi doći taj trenutak. Katalonski parlament proteklih je dana stvorio zakonske osnove za referendum o neovisnosti koji bi se trebao održati 1. listopada. Ovaj ponedjeljak Katalonci bi Španjolcima i ostatku svijeta trebali demonstrirati da ih ništa neće zaustaviti, a katalonski predsjednik Carles Puidgemont poziva na „masovan odaziv“. „Ova Diada je ključni korak na našem putu prema vlastitoj državi. Ona će ojačati referendum“, izjavio je Jordi Sánchez, predsjednik Katalonske nacionalne skupštine koja organizira to veliko okupljanje.
Letvica je postavljena visoko. Očekivalo se dolazak najmanje milijun ljudi, jer toliko Katalonaca od 2010. sudjeluje na Diadi, 2013. i 2014. okupilo se čak dva milijuna ljudi. Politička simbolika uvijek ima veliku ulogu. Ove je godine Diada trebala biti uvertira za osamostaljenje. Uzor za katalonski 400 km dugi ljudski lanac kroz čitavu Kataloniju u rujnu 2013. bila je borba za slobodu baltičkih država. Stanovnici jedne od triju sovjetskih republika su 1998. u jednom sličnom prosvjedu uzeli jedni druge za ruke. Godinu dana kasnije Litva, Letonija i Estonija bile su neovisne.
Godinu kasnije katalonske nacionaliste inspirirao je referendum u Škotskoj: većina Katalonaca bila bi najsretnija kada bi se Barcelona mogla dogovoriti s Madridom oko referenduma, kao što su se dogovorile britanska vlada i Škoti. Tjedan dana nakon Diade, 18. rujna 2014., Škotska je glasovala. Kampanja za „ne“, koje u Kataloniji nikada nije bilo, pobijedila je. U Kataloniji tada za 9. studenog zakazala je referendum s vrlo ambicioznim vremenskim okvirom. Da je većina bila za odcjepljenje, neovisnost bi se bila proglasila 23. travnja 2015. na dan katalonskog zaštitnika sv. Juraja (San Jordi), a na nacionalni praznik birači bi na referendumu potvrdili ustav nove „Republike Katalonije“.
U Kataloniji je mase mobilizirala prvo presuda španjolskog Ustavnog suda. U srpnju 2010. suci u Madridu su novi Statut o autonomiji koji je Kataloncima davao više prava proglasili ništavim. Tada je milijun ljudi na masovnim demonstracijama u Barceloni dalo oduška svom bijesu i razočaranju. Broj zagovornika vlastite države povećao se s dvadeset na oko pedeset posto; prema najnovijim ispitivanjima javnog mnijenja njihov je udio nešto niži. U Barceloni se uzdaju u to da će impresivne slike s Diade od ponedjeljka potaknuti i neodlučne birače da se podrže osamostaljenje, kako bi se izbjegao neuspjeh na biralištima.
Jer zapravo obilježavanjem Diade ne slavi se nikakva pobjeda, već se prisjeća na jedan od najtežih poraza koji većina Katalonaca ne može zaboraviti: 11. rujna 1714. burbonski kralj Filip V. osvojio je Barcelonu. Katalonci, koji su se u Ratu za španjolsko naslijede borili na strani austrijskih Habsburgovaca i Engleske, sami su branili opkoljeni grad. U uličnim borbama stradalo je na tisuće ljude. Unuk francuskog kralja Sunca Luj XIV. žestoko je kaznio Katalonce ukinuvši im stoljetna prava na autonomiju. Katalonskim nacionalistima Diada je postala simbolom očajničke borbe za vlastitu državu.
Kasnije je to poprimilo mazokističke obrise. Nacionalni praznik ne održava se samo na dan poraza. Najava počinje točno u 17:14 sati – u znak sjećanja na godinu kapitulacije Barcelone. Na svim domaćim utakmicama Nogometnog kluba Barcelona navijači u 17. minuti (nakon 14 sekundi) skandiraju „Independencia“ kako bi podsjetili na svoj san o neovisnoj državi. Navodno je jarbol službene katalonske zastave dug 1714 cm. Koliko je sjećanje na pobjedu Burbonaca prije 303 godine žive, moglo se vidjeti u još jednoj prigodi prije dva tjedna. Nakon napada u Barceloni španjolski kralj Filip VI., koji je i sam Burbonac, sudjelovao je u povorci protiv terorizma. No svako toliko odjeknulo bi: „Forá el Borbó!“ što na katalonskom znači „Izbacite Burbonca!“. A zviždalo se i španjolskom premijeru Marianu Rajoyu.
Katalonci smatraju da ih Madrid tretira nepravedno i da ih kulturološki ugrožava. Oni optužuju središnju vladu da im otima njihove kulturne posebnosti i zbog toga podsjećaju na najavu bivšeg ministra obrazovanja Josea Ignacija Werta da će hispanizirati katalonsku djecu. No to ne znači da se katalonski narod u prvom redu osjeća žrtvom. Većina Katalonaca ponosi se svojim 'katalonstvom', ekonomskim uspjesima svoje regije, nogometnim klubom FC Barcelona i svjetskoj popularnosti njihova glavnog grada.
Veliki prosvjedi povodom Diade stoga nisu tužne povorke, već izraz samopouzdanja. Ove godine organizatori žele da Diada bude početak kampanje za odcjepljenje za referendum 1. listopada. Radikalno lijeva stranka CUP odlazi još korak dalje i zahtijeva „trajnu mobilizaciju“ na ulicama Katalonije. Tijekom vikenda već su stotine aktivista marširali pred vijećnicama gradova čiji su gradonačelnici odbili gradske lokale staviti na raspolaganje za potrebe održavanja referenduma. Katalonci neće ostaviti na cjedilu ni svoje političare u slučaju da ih španjolsko pravosuđe bude gonilo. To se već moglo vidjeli u veljači ove godine kada je 40.000 ljudi ispratilo Puigdemonteova prethodnika Artura Masa na suđenje pred Vrhovnim sudom.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više