Hrvatski Fokus
Unutarnja politika

Novi velikosrpski ratnohuškački projekt

Vučić donosi Deklaraciju o opstanku srpske nacije i Srba

 
 
Srbi ne mogu bez načertanija, mitova i memoranduma. Nakon „Načertanija“ Ilije Garašanina iz 1844. (prvi srpski nacionalni program), uslijedio je Svetosavski kongres u selu Ba kod Gornjeg Milanovca 28. siječnja 1944. (odgovor Mihailovićevog četničkog ravnogorskog pokreta na AVNOJ). Treći program u režiji vožda Slobodana Miloševića je objavljen 1986. pod nazivom Memorandum SANU-a I., četvrti 2011. bio je Memorandum SANU II., i sada nastupa peti srpski nacionalni program u režiji Aleksandra Vučića pod nazivom Deklaracija o opstanku srpske nacije i Srba. Ta će Vučićeva Deklaracija biti javno objavljena 25. ili 26. studenoga, na dan priključenja Srijema, Banata i Bačke Kraljevine Srbiji 25.-26. studenoga 1918., ili 1. prosinca, čime bi se obilježilo formiranje Kraljevine SHS iz iste 1918. godine.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2017/09/vucic-dodik.jpg
Aleksandar Vučić i Milorad Dodik
 
Najnovija Deklaracija o opstanku srpske nacije i Srba plod je dogovora između srbijanskih akademika, srpskoga političkog vrha, Srpske pravoslavne crkve na čelu s patrijarhom Irinejom, te Aleksandra Vučića i Milorada Dodika. U novom Službenom glasniku srbijanske vlade objavljeno da je izdvojeno 660 milijuna dinara jednokratne pomoći Republici srpskoj za potrebe provedbe Deklaracije.
 
Aktualni predsjednik SANU-a Vladimir Kostić tvrdi da Akademija nije autor Deklaracije i da ih nitko iz vlasti nije kontaktirao. Pritom se osvrnuo i na “hipoteku” koju Akademija sa sobom nosi po pitanju tog žanra: “Akademija ima jedno iskustvo koje je bilo relativno zloupotrebljeno i koje je kao hipoteka bilo na leđima akademije dobrih 30 godina. Ja sam prošle godine rekao da mi tu hipoteku ne ćemo nositi.” Ta hipoteka je bila osnovni motiv novinarskog upita, kao i Kostićeve sumnje u razloge zašto su naručitelji Deklaracije zaobišli SANU. Radi se, naravno, o Memorandumu SANU iz 1986. godine. Taj prilog srpske nacionalističke inteligencije silnicama raspada Jugoslavije očito i dalje Akademiji priskrbljuje nepovoljnu reputaciju za ovakav tip angažmana. Naprosto bi se sve vanjske reakcije na tu školsku zadaćnicu na temu rodnog kraja svele na analogije s Memorandumom, a time bi se ideološki ciljevi Deklaracije doveli u pitanje.
 
Činjenica je kako ova Deklaracija podsjeća na ratnohuškački Miloševićev Memorandum Srpske akademije nauka i umetnosti iz 1986. godine. Nedvojbeno je kako je Deklaracija namijenjena nacionalističkoj homogenizaciji Srba. Ona također pomaže Aleksandru Vučiću da se relativizira njegova odgovornost zbog očitoga i skorog priznanja kosovske nezavisnosti pod pritiskom međunarodne zajednice. Isto tako, ova će Deklaracija koristiti Vučiću i aktualnoj srbijanskoj vlasti u vrijeme kada je Srbija na putu u Europsku uniju i kada nastoji zadržati dobre odnose s Rusijom.
 
Zasigurno ova će Deklaracija izazvati strah i nepovjerenje u regiji. Njome se homogeniziraju „prečanski Srbi“, pozivaju pokličima „Srbi na okup“ i „Srbi svi u svuda“. Ona je nastavak velikosrpske politike drugim sredstvima, deklaracijskim. U samoj Deklaraciji je zapisano da ona ima za cilj „zajedničko ujedinjenje svih Srba zbog nacionalnog djelovanja i definiranje nacionalnih minimuma i principa za opstanak srpske nacije i srpskog naroda. Stoga je Deklaracija „stup očuvanja srpske nacionalne svijesti i nacionalnog bića“, kako kaže Vučićev ministar Nikola Selaković. Umjereniji srpski intelektualci smatraju kako će Deklaracija donijeti više štete nego koristi. Iako je njezin glavni cilj davanje potpore Srbima u BiH na putu ujedinjenja s maticom Srbijom, ipak ju treba gledati kao novi pokušaj instrumentaliziranja s hrvatskim Srbima, jer Beograd nikada nije – a zasigurno i ne će – prestati svojatati Hrvatsku.
 

Pavao Blažević

Povezani članci

Budo Lončar i diplomirani bagerist

HF

Amsterdamska koalicija – velika podvala i obmana

HF

Lažna registracija migranata

HF

Ja, Zoran, Političar i Državnik, Generalni Sekretar, Predsjednik i Car

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...