Gerhard Schröder na čelu NO-a Rosnjefta!

Sporni ruski angažman bivšega njemačkog kancelara

Bivši kancelar Gerhard Schröder postao je predsjednik Nadzornog odbora naftnog giganta Rosnjefta u suvlasništvu ruske države, koji je pod europskim sankcijama. Njemački političari nisu oduševljeni tim angažmanom.

Bivši kancelar Gerhard Schröder stigao je do Olimpa ruskog energetskog gospodarstva. Danas je postao predsjednik Nadzornog odbora naftnog giganta Rosnjefta, u kojem ruska država ima 70 posto vlasništva. To je u Njemačkoj izazvalo veliko nerazumijevanje. Kancelarka Angela Merkel (CDU) rekla je da Schröderov angažman u energetskom koncernu Kremlja „nije u redu“. Rosnjeft spada u tvrtke koje su pogođene europskim sankcijama zbog ruske okupacije Krima.

Smije li bivši kancelar tako nešto? Drugi su bili mnogo oštriji od kancelarke. Glavni tajnik CDU-ove sestrinske stranke CSU Andreas Scheuer nazvao je Schröder „ruskim plaćenikom“. Zastupnik stranke Zeleni u Europskom parlamentu Reinhard Bütikofer ga je proglasio „plaćenim slugom Putinove politike". Priča se da Gerhard Schröder ima posebno blizak odnos s ruskim predsjednikom. Schröder je po završetku svoje političke karijere postao predsjednik Odbora dioničara plinovoda Sjeverni tok. Ruski državni koncern Gazprom ima većinu u njegovom konzorciju.

I prije nego što je izabran na ovu novu dužnost 73-godišnji Schröder se oštro branio od kritika: „Radi se o mom životu, a njime upravljam ja – a ne njemački mediji." Njegova stranka SPD, međutim, to ne vidi tako. Šef stranke Martin Schulz se u intervjuima distancirao od Schrödera. Schulz, doduše, nije htio potpuni raskid – Schröder je bio jedan od govornika u predizbornoj kampanji SPD-a. Dok bivši kancelar svoj angažman u Rusiji proglašava „privatnom stvari“, Martin Schulz naglašava da je „kancelar koji više nije na dužnosti samo uvjetno privatna osoba“, posebno onda kada se i dalje miješa u njemačku dnevnu politiku – a baš to Schröder rado čini. Ubrzo nakon što je Martin Schulz poslije poraza na izborima za Bundestag isključio mogućnost stupanja u veliku koaliciju s demokršćanima, bivši kancelar se javio za riječ i tu odluku komentirao: „Ne znam je li to bilo pametno.“  Istodobno se založio i za ukidanje sankcija Rusiji. Ta zemlja „ne smije zauvijek ostati pod sankcijama“, smatra Schröder.

Izjave kao što je ta ljute Stefana Meistera. Stručnjak za Rusiju iz Njemačkog društva za vanjsku politiku (DGAP) smatra da Schröder odavno nije iskren – u intervjuu za DW on kaže: „Ako je plaćen, onda on ne može biti čovjek u Kremlju koji će popraviti odnose, već on zastupa interese ruskih poduzeća.“ Umjesto da bude graditelj mostova, Schröder će postati problem za svoju stranku, smatra ovaj stručnjak. Sukob interesa je očigledan, kaže Meister: „Za SPD je problem to što se nije pravovremeno distancirao od njega i još uvijek ga smatra osobom koja ima kontakt s Putinom, a istovremeno gubi iz vida da je on plaćen.“ Uz to, ni povjerljivi razgovori u četiri oka između Schrödera i njegovog prijatelja Putina ne mogu jednom potezom pera riješiti sukobe kao što je onaj u Istočnoj Ukrajini.

Ruski dužnosnici koji okružuju predsjednika drukčije misle. Ministar za energetiku Aleksander Novak rekao je za njemački list „Die Welt“ da je Schröderovo imenovanje na novu dužnost „vrlo značajan događaj". Novak smatra da će to imati pozitivan učinak na povjerenje na tržištu i impuls za „ponovnu uspostavu i razvoj odnosa između Rusije i Europe". Novak je najavio da bi Schröder trebao biti „neovisan član Nadzornog odbora“, što je, smatra on, okolnost od koje bi mogla profitirati i Njemačka. „Kada takve osobe dođu u tvrtku, to znači da tvrtka postaje otvorenija i razumljivija“. S tom izjavom se u Njemačkoj većina neće složiti.

Inače, Schröder koristi i svoje pravo da kao bivši kancelar ima ured u Berlinu, koji će njemačku državu samo u ovoj godini koštati 561.000 eura. To proizlazi iz odgovora Kancelarskog ureda na jedan upit stranke Ljevica. Osim toga, Schröder dobiva i mirovinu koja za njegovih sedam godina na čelu vlade (1998. do 2005.) iznosi 35 posto od plaće Angele Merkel, dakle 6.446 eura mjesečno. A tome treba pridodati i primanja koja ima kao bivši član pokrajinske Vlade Donje Saske i kao bivši parlamentarni zastupnik. 

Richard Fuchs, Deutsche Welle