Uvođenje eura znači samo gubitak monetarne suverenosti
Guverner HNB-a Boris Vujčić zalaže se za uvođenje eura, a podršku ima u predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, bivšem europarlamentarcu, pa je to platforma na kojoj zajednički rade Vlada i središnja banka. I to u vrijeme kada je budućnost eurozone sve neizvjesnija, a monetarna suverenost pokazala se djelotvornim oružjem u borbi s krizom. U najboljem slučaju Hrvatska bi euro uvela 2022., što je rok koji je guverner Vujčić već više puta apostrofirao, a analitičari drže da je i on poprilično optimističan.
Domoljubi se ne će tako lako odreći kune, valute koja je od svog uvođenja prvo bila gotovo fiksirana za njemačku marku, a onda za euro. Uvođenje eura naravno znači gubitak monetarne suverenosti, a i nastupit će porast cijena. Drugi negativni efekti uvođenja eura su gubitak suvereniteta monetarne politike na korist snažnijih članica eurozone, odnosno gubitak nacionalne valute kao najjače poluge nacionalnog razvoja. Uvođenjem eura Hrvatska će morati uplatiti kapital u Europsku središnju banku te upisati kapital mehanizma stabilnosti, odnosno jamčiti za eventualne gubitke zajedničkih institucija.
Među članicama EU-a euro još nemaju Bugarska, Češka, Hrvatska, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Švedska i Danska. Eurozona je u trima državama EU-a popularna: po ispitivanju Eurobarometra u travnju 2017. većina ispitanih u Rumunjskoj (64 posto), Hrvatskoj (52 posto) i Bugarskoj (50 posto) podržava usvajanje eura.„Eurozona je ideja za bogatije zemlje“, rekao je Ryszard Czarnecki, zastupnik u Europskom parlamentu iz poljske vladajuće stranke Pravo i pravda. „Poljska je još uvijek jedna od sedam najsiromašnijih zemalja EU-a mjereno BDP-om po stanovniku. Zato ne namjeravamo u eurozonu u doglednoj budućnosti.“
Vladajući Fidesz u Mađarskoj više voli zadržati kontrolu nad monetarnom politikom. Za vladu premijera Viktora Orbána EU je forum za suradnju samo u odabranim stvarima. Češki glasači vrlo su sumnjičavi kad je riječ o integraciji EU-a. Podaci Eurobarometra u proljeće 2017. pokazuju da je samo 29 posto Čeha za uvođenje eura, a samo 30 posto ima povjerenja u EU. „Eurozona mora ostati što inkluzivnija, a rasprava o njezinu daljnjem produbljivanju mora se voditi u formatu EU27“, kazao je Aleš Chmelař, češki državni tajnik za europske poslove. „Sudjelovanje nečlanica eurozone u raspravama i puna transparentnost i otvorenost inicijativa trebaju biti zajamčeni“, kazao je Chmelař i dodao da Prag predlaže otvaranje Euroskupine nečlanicama eurozone, na primjer tako da se zemljama poput Češke odobri status promatrača.
Češki političari priznaju da, unatoč nadi da će jednoga dana ući u eurozonu, domaća razmišljanja integraciju čine udaljenom mogućnošću. „Političari su uglavnom sretni što mogu uzeti od EU-a ono što je dobro i distanciraju se od nepopularnih elemenata“, kazao je Petr Ježek, češki zastupnik u Europskom parlamentu iz redova ANO 2011., pokreta iza Andreja Babiša koji će na izborima u listopadu 2012. vjerojatno postati premijer. Babiš vjeruje da bi se Češka trebala čvrsto vezati za Zapad i usvojiti euro, ali protivljenje javnosti znači da su izgledi „tanki“. Poljska, Mađarska, Češka, Bugarska, Rumunjska i Hrvatska bore se s pitanjem kako odgovoriti na rasprave o budućnosti EU-a. „Eurozona ne može ostati u stanju kakvo je sada i jasno je da ćemo, želimo li da euro ostane naša valuta, morati ići dublje“, kazao je Peter Susko, glasnogovornik slovačkog ministarstva vanjskih poslova. Njegova država ušla je u eurozonu 2009.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više