Hrvatski Fokus
Aktualno

Poziv vladajućima na obnovu dijaloga

Izjava za javnost Znanstvenoga vijeća za obrazovanje i školstvo HAZU-a

 
 
Na sedmoj sjednici Znanstvenoga vijeća za obrazovanje i školstvo HAZU-a 9. listopada 2017., kojoj je predsjedavao Predsjednik ZV-HAZU-a, akademik Vladimir Paar, usvojena je izjava koju su redigirali Ante Bežen, Petar Marija Radelj, Tihomir Rajčić i Marija Rosandić.
 
Izjava za javnost Znanstvenoga vijeća za obrazovanje i školstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 9. listopada 2017.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2017/10/HAZU_76_17_lipnja_2008.jpg
Znanstveno vijeće za obrazovanje i školstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti na 7. redovitoj sjednici održanoj 9. listopada 2017. u Zagrebu raspravljalo je o kretanjima i otvorenim pitanjima reforme odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj te zaključilo da je nužno javnosti uputiti sljedeću izjavu:
 
Kronologija reforme odgoja i obrazovanja

 

1. Znanstveno vijeće podsjeća na niz činjenica koje pokazuju izostanak sustavne skrbi i društvenoga suglasja u prevažnoj stvari odgoja i obrazovanja.
Promjena nastavnih planova i programa iz 2006., započeta Hrvatskim nacionalnim obrazovnim standardom, nije dovršena i od nje se prešutno odustalo unatoč utrošenu vremenu i novcu.
Izrada Nacionalnoga kurikula stala je s donošenjem Nacionalnoga okvirnoga kurikula 2011.
Smjernice za strategiju odgoja, obrazovanja, znanosti i tehnologijeiz 2012., koje je pripremio HAZU u suradnji s Vladom, nisu implementirane u Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije iz 2014.
Znanstveno vijeće za obrazovanje i školstvo zabrinuto je sustavnim kršenjem odgojno-obrazovnih propisa, politizacijom reforme školstva, a sve nauštrb sustavne brige za odgoj i obrazovanje.
 
2. Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije, koju je Hrvatski sabor donio prije tri godine, nije plod nacionalnoga suglasja, nema jasnoga polazišta u vrjednovanju aktualnoga stanja odgoja i obrazovanja, a nema ni ciljeve ni rokove. Donesena je bez zakonske podloge, a njome je zaobiđena uloga koju, sukladno članku 89. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, ima Nacionalno vijeće za odgoj i obrazovanje. Naime, predlaganje sadržajno preklapajuće Strategije razvoja i unaprjeđenja predškolskoga, osnovnoškolskoga i srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja zakonom je povjereno Nacionalnomu vijeću za odgoj i obrazovanje, koje, pak, već mjesecima nije popunjeno.
Uspostava 62 radne skupine tijekom 2015. i izrada triju metodoloških priručnika i 58 kurikulnih isprava tijekom 2016. provedena je uz odstupanja od Strategije iz 2014. Savjetovanje s javnošću o tim prijedlozima nije dovršeno, a o njihovu pravnom utemeljenju nije ni započelo.
O provedbi Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije i njezinim potrebnim promjenama već tri godine nisu raspravljali ni Vlada ni Sabor.
Istodobno, najavljena je politizacija Posebnoga stručnoga povjerenstva kooptiranjem u nju čelnih ljudi izvršne i zakonodavne vlasti.
Prijedlog akcijskoga plana za provedbu Strategijeutvrđen ovoga ljeta još nije ponuđen u javnu raspravu.
 
Opasnost od "cyber-ovisnosti"
 
3. Suprotno Vladinu programu iz lipnja 2017., u kojem se izričito kaže kako je „potrebno nastaviti s cjelovitom reformom obrazovanja, uključujući kurikulnu reformu“, u ovom se trenutku provodi reforma koja se svodi na opremanje škola informatičkom opremom i uvođenje informatike kao obvezatnoga predmeta u V. i VI. razred osnovne škole, što je protivno dobroj praksi zemalja EU.
To se čini bez cjelovitoga plana digitalnoga opismenjavanja i sprječavanja loših posljedica pretjerane uporabe informacijsko-telekomunikacijske tehnologije na psihičku, fizičku i socijalnu dobrobit djece, osobito ovisnosti o internetu.
 
Zakonitost reforme je upitna
 
4. Parcijalna promjena nastavnoga plana i programa narušava sve koncepcije reforme odgoja i obrazovanja i cjelovitost zahvata u sustav. Uvođenje informatike kao novoga obvezatnoga predmeta u dva razreda dodatno je opterećenje učenika, povećanje broja predmeta i satnice, a nije usklađeno ni s najnovijim spoznajama neuroznanosti.
Uvođenje tzv. „pilot-projekta“ kurikulne reforme nema uporište ni u zakonima ni u Strategiji, pa je nejasno na što se oslanja.
Eksperimentalna provedba kurikula nad maloljetnicima, bez informiranoga pristanka roditelja i djece, može, kao neovlašteno istraživanje izazvati etičke i pravne prijepore.
 
5. Prijedlog kurikula informatike iz 2016. nema recenziranu i verificiranu metodologiju. Javna rasprava o njem, kao ni o ostala 54 kurikulna prijedloga nije dovršena, a Carnet i agencije iz sustava Ministarstva znanosti i obrazovanja već pripremaju digitalne obrazovne sadržaje prema neraspravljenom i neusvojenom prijedlogu kurikula informatike.
 
6. Ministarstvo znanosti i obrazovanja u rujnu 2017. reaktiviralo je stručne radne skupine, koje nisu bile imenovane temeljem javnoga natječaja, a u opisu posla stajalo je da im mandat završava istekom 2015. godine. Pri tom se odustalo od provedbe Strategije iz 2014. isključivanjem Posebnoga stručnoga povjerenstva i Ekspertne radne skupine.
 
Poziv na dijalog
 
7. Znanstveno vijeće za obrazovanje i školstvo izražava čuđenje što je nekim njegovim članovima uskraćeno sudjelovanje u radu reaktiviranih stručnih radnih skupina iz 2015., iako su u njih bili izabrani ili su se sada odazvali na javne pozive predsjednika Vlade i ministrice da se u njih uključe.
 
8. Iz svega navedenoga slijedi da se ni Ministarstvo, ni Vlada, ni Sabor ne pridržavaju ne samo Strategije iz 2014., nego ni drugih ključnih propisa i isprava odgojno-obrazovne politike, niti sustavno prate njihovu primjenu. To stanje prijeti funkcionalnim kaosom, izaziva pravnu i stručnu nesigurnost svih sudionika reformskih promjena, štosmanjuje povjerenje učenika, roditelja i učitelja u sustav i može imati nesagledive negativne posljedice za budućnost obrazovne reforme.
 
9. Znanstveno vijeće za obrazovanje i školstvo poziva ministricu obrazovanja Blaženku Divjak, predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora i Predsjednicu Republike Kolindu Grabar-Kitarović na promptno uočavanje koncepcijskih, sadržajnih i (dis)funkcionalnih problema aktualnih procesa te poticanje obnove transparentnoga i argumentiranoga društvenoga i institucionalnoga dijaloga o otvorenim pitanjima razvoja odgoja i obrazovanja, koji je u posljednje vrijeme također zamro.
To je jedini pravi put za napredak hrvatskoga društva.
 
U Zagrebu 9. listopada 2017.

Povezani članci

Nemoralno, licemjerno i vrijeđajuće oglašavanje

HF

Mladineo dobio spor na Ustavnom sudu

HF

Četrdeset milijuna Rusa spremno za rat

HF

Neki Mostarci simpatiziraju ISIL!

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...