Demografska teorija, razvoj stanovništva Hrvatske i populacijska politika
U knjizi Demografska teorija, razvoj stanovništva Hrvatske i populacijska politikadonosi se izbor radova akademkinje Alice Wertheimer-Baletić objavljenih u znanstvenim edicijama u razdoblju od 1960-ih godina do sadašnjih dana (2017.). Time se dobiva ne samo pregled sadržaja tada značajnih demografskih tema, već i uvid u razvoj demografskih istraživanja, u perspektive razvoja stanovništva Hrvatske, uz sistematizaciju demografskih znanja i primijenjenih metoda demografske analize. Knjigu je objavila izdavačka kuća Meridijani.
Projekcije stanovništva, agregatne i strukturne, sadržane u tim radovima, potvrdio je stvaran razvoj stanovništva Hrvatske. Projekcije stanovništva iz 1960-ih kao i one iz početka 1980-ih godina, koje se temelje na određenim razvojnim pretpostavkama, upozorile su na demografske promjene koje će se (»ako se ništa ne poduzme u domeni populacijske politike«) dogoditi nakon određenog vremena u ukupnim i parcijalnim demografskim procesima razvoja našeg stanovništva. One jasno pokazuju kakve će promjene u razvoju stanovništva Hrvatske, ukupne i strukturne, nastupiti za dvije, tri ili više decenija (npr. u domeni radne snage) ukoliko se ne poduzmu potrebne mjere stimulativne populacijske politike.
Sadašnje demografske prilike u Hrvatskoj s krajnje nepovoljnom demografskom bilancom, s visokim stupnjem ukupne i parcijalne depopulacije njenih sastavnica (prirodne i osobito migracijske depopulacije), s uskom povezanošću razvoja stanovništva i ukupnog razvoja zemlje, uz promjene demografskih struktura koje ubrzano vode smanjivanju mladih i povećanju staračkog stanovništva itd., uglavnom potvrđuju tadašnje rezultate projekcija stanovništva Hrvatske napose za razdoblje nakon 1990-ih godina i za nekoliko desetljeća u 21. stoljeću.
Studije i članci sadržani u ovoj knjizi pokazuju svu složenost demografskog razvoja i demografske problematike na našem području te ukazuju na potrebu znanja i razumijevanja mnogih često specifičnih okolnosti i čimbenika koji su u tom relativno dugom razdoblju, pod utjecajem brojnih povijesno-političkih, ekonomsko-socijalnih, socio-psiholoških i drugih internih i eksternih čimbenika, usmjeravali razvoj stanovništva Hrvatske prema depopulaciji. Utjecaj ratne agresije na Hrvatsku početkom 1990-ih godina, djelovao je u tom okviru kao jak stimulirajući čimbenik ukupne depopulacije našeg stanovništva. Gledano u europskim razmjerima, demografski pokazatelji za Hrvatsku već su vrlo rano, krajem 1960-tih i početkom 1970-tih godina, pokazivali depopulacijske tendencije, koje su tijekom posljednjih 25 godina postale bitno obilježje razvoja stanovništva Hrvatske.
Demografska istraživanja iznimno su značajna za svaku zemlju. Poznavanje brojnosti, struktura i perspektive razvoja stanovništva, temelj su svake politike koja je sastavnica ukupnog razvoja (ekonomske, socijalne, obrazovne, zdravstvene, kulturne i drugih). U rezultatima do kojih dolazimo istraživanjem pojedinih aspekata razvoja stanovništva određene zemlje, konkretno Hrvatske, izražavaju se učinci ekonomskog, socijalnog, zdravstvenog, obrazovnog i drugih djelatnosti i područja razvoja, kao i njihove opće perspektive.
Analizirajući retrospektivni razvoj hrvatske demografije i demogeografije može se ustvrditi da je ova znanost i u Hrvatskoj rano dosegla visoke domete, u rangu zapadnoeuropske i američke demografije. Za takav razvoj demografskih znanosti u Hrvatskoj najzaslužnija je upravo akademkinja Alica Wertheimer-Baletić, koja je kao doajen i utemeljitelj suvremene hrvatske demografije bila glavni nositelj transfera demografskih teorija i metodologija iz svijeta u Hrvatsku, ali i kreator osnova razvoja demografije u našoj zemlji.
Uz brojne studije i knjige od kapitalne vrijednosti za razvoj hrvatske demografije, radovi sabrani u ovoj knjizi nastali u dugom razdoblju od prošlih pola stoljeća, ukazuju na kreativnu i znanstvenu snagu stvaranja Alice Wertheimer-Baletić. Te brojne studije i radovi sabrani na jednom mjestu, ukazuju na značenje akademkinje Wertheimer-Baletić u razvoju demografskih teorija, ali osobito i u praćenju stanja i procesa kroz koje je prolazilo stanovništvo Hrvatske i okruženja od Drugog svjetskog rata do danas. I ova knjiga portvrđuje ocjenu da je hrvatska demografija uspješno uočavala i pratila demografske promjene, pravovremeno i kontinuirano upozoravala na negativna demografska kretanja i predlagala odgovarajuća rješenja. Uz nove naraštaje hrvatskih demografa, upravo je akademkinja Wertheimer-Baletić najaktivnija i najutjecajnija u današnjem procesu stavljanja dramatičnog demografskog stanja kao najakutnijeg i najvažnijeg pitanja opstanka i razvoja naše zemlje.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više