Zbirka je otiskana

Pred čitateljima zbirka kratkih neobjavljenih priča Preprekova jesen 2017.

 

 

Iz tiska je izišla zbirka kratkih neobjavljenih priča Preprekova jesen 2017.  Izdavanje ove knjige podpomoglo je Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Republici Srbiji.Hrvatsko kulturno-umjetničko-prosvjetno društvo „Stanislav Preprek“ iz Novog Sada je do sada izdalo osam zbirki pjesama, čije promocije su se jednom godišnje održavale na već tradicionalnoj kulturnoj manifestaciji Hrvata u Novom Sadu Preprekovo proljeće. Pjesme predstavljaju pravu malu antologiju pjesničkog stvaralaštva članova Književnog kluba tog Društva, kao i po troje autora u svakoj zbirci, pjesnika gostiju iz različitih krajeva Hrvatske.

Nakladnik:              HKUPD “Stanislav Preprek”, Novi Sad

Uredništvo:             dr Dragana Todoreskov

                                Branimir Miroslav Cakić

                                Jelisaveta Buljovčić Vučetić

                                Siniša Božulić

                                Mladen Franjo Nikšić

Recenzija:               mr. Pavel Domonji

Naslovna stranica:  Branimir Miroslav Cakić

                               Ivan Dermanov

Tisak:                     ALFAgraf, Petrovaradin, 2017.

 

Sve vrijeme kroz dugogodišnji period rada ovog Kluba osjetio se nedostatak prozne pisane riječi i širina prostora na kojem se govori hrvatski jezik. Stoga je prošle godine Uredništvo odlučilo raspisati javni natječaj za neobjavljenu kratku priču na standardnom hrvatskom jeziku koji bi, uz članove ovog kluba, obuhvatio i sve druge zainteresirane pripovjedače koji pišu na standardnom hrvatskom jeziku. Kao finalni proizvod ove ideje prošle godine je izašla zbirka kratkih priča pod nazivom Preprekova jesen 2016.

 

Budući HKUPD “Stanislav Preprek”želi da “Preprekova jesen” postane još jedna tradicionalna kulturna manifestacija Hrvata u Novom Sadu, natječaj je raspisan i ove godine i odziv je bio neočekivano velik. Svoje radove su poslali autori iz cijele Vojvodine i mnogih krajerva Hrvatske. Odprispjelih preko 40 priča Uredništvo je odabralo 22 za tiskanje, i to najbolje od onih autora koji su poslali jednu, dvije ili tri priče. Za dodjelu nagrada stručni žiri u sastavu: dr Dragana V. Todoreskov, književna kritičarka i povjesničarka književnosti, predsjednica žirija, i članovi žirija preč. Marko Kljajić i mr Pavel Domonji, izdvojili su one najzanimljivije:

 

“Smještajući svoju pripovijetku u fantastični milje, Vlaho Ercegović opisuje neobični susret u vlaku sa divovskim žoharom. Slučajni suputnik i razgovor što se vodi sa njim otvaraju se na više razina tumačenja: one u isti mah tretiraju pitanje samoće, čovjekova životna izbora i puta, istine i zablude što se nadvijaju nad nama, te paralelne percepcije i zrcanja. Uvodeći pažljivo i postupno, no nadasve efektno, lik žohara, Ercegović mu pridaje niz ljudskih osobina, no ovdje se ne radi o paraboli niti o alegoriji. Dapače, kao da pisac namerno potencira područje između dvaju svjetova koji se sustiču, te tako draž njegovoga pripovijedanja počiva u međuprostoru – vlaku koji nije ni tamo ni ovdje. Uzbudljivost i neizvjesnost, koje autor održava do samoga konca, a donekle i ambijentalni apsurd odlikuju i visoko pozicioniraju Badlove u ovogodišnjoj nadasve ozbiljnoj konkurenciji priča i autora. Zato je ova priča prvonagrađena.

 

Radnja priče Bomboni sa zemlje Branke Dačević odvija se u vrijeme Drugog svjetskog rata, na području današnje Vojvodine. Miješani brakovi i isprepletani životi pripadnika različitih nacija i konfesija prije ratne pošasti na ozbiljnoj su provjeri nakon njemačke okupacije i „rješavanja“ židovskog pitanja. U nimalo humanim uvjetima odrasta djevojčica koja nastoji razumjeti svijet oko sebe i objasniti nemotivirano i iracionalno ponašanje, ponajprije bijes i mržnju, što ju zatiče u svome selu. Iako se naracija odvija u trećem licu, Bomboni sa zemlje dati su iz dječje perspektive, iz pozicije nekoga tko se ne prestaje čuditi.  Smatramo da je ova priča zavrijedela drugu nagradu.

 

Batak Ruže Silađev također je priča koja nas vraća u prošlo stoljeće i djetinje dane što ih pripovijeda naratorka, uz uočljivu dozu sjete i nostalgije. U ovoj je priči opisan težak život seljaka nadničara, njihove obitelji, ali i djece koja se odmalena uče raditi i pomagati. Glavnu junakinju, djevojčicu Ružicu, zatičemo u dva ambijenta: u svome domu, gdje sudjeluje u kulinarskim i drugim poslovima, i u polju, gdje dolazi donijeti majci ručak. Ono što umješnoj naraciji Ruže Silađev daje posebnu draž jeste to što ona izravno donosi govor bačkih Šokaca, koji je danas u izumiranju. Time autorica daje nemjerljiv doprinos očuvanju jezika svoga naroda i žiri je ovoj priči dodjelio treču nagradu.

 

*Kuća od kamika nedavno preminulog Siniše Božulića je mješavina standardnog jezika kojim teče pripovijest i dijalekta na kojem pričaju junaci, stanovnici otoka u Dalmaciji i njihovi rođaci koji tu dolaze iz Vojvodine.  Dok Jagoda Prebeg u Klarinim sestrama realističkim manirom i nadasve duhovito, rabeći često dijalošku formu i njome dočaravajući dinamiku odnosa između mještanki malenog hrvatskog sela, kao i njihove karaktere, uspjeva sukob unutar „sestrinstva“ podići na razinu univerzalnog, Slađana Varićak se usmjerava na dijalog dvije dame, čiji se identitet otkriva postepeno. Nizom dosjetki i replika kojima Empirija i Teorija nastoje ubjediti jedna drugu u svoje postulate, autorica se implicitno dotiče i važnih filozofskih raspri što se stoljećima vode na temu teorijskog odnosno empirijskog utjemeljenja zbilje.

 

Dobar čovjek Paule Ćaćić, mlade autorice iz Hrvatske, priča je koja plijeni pozornost čitatelja, kako snažnom emocijom koja prožima naratorku dok se prisjeća svojih predaka, tako i osebujnim stilom kojim se pripovijeda – mješavinom standardnog jezika i kolokvijalnog govora svjstvenim njezinoj baki. Kuća od kamika Siniše Božulića također je mješavina standardnog jezika kojim teče pripovijest i dijalekta na kojem pričaju junaci, stanovnici otoka u Dalmaciji i njihovi rođaci koji tu dolaze iz Vojvodine. 

 

Svojom pripovjetkom Globalno uvrtanje Branimir Miroslav Tomlekin nastavlja nizati priče koje zadiru u sferu apsurda i fantazije, što ih je započeo u prethodnom zborniku, Preprekova jesen 2016., pričama AC ljubav i Metalne mentalne veze, a koje idu u sam vrh njegovoga bogatog književnog rada. Globalno uvrtanje međutim, odlazi i korak dalje – ovoga se puta njezin narator pozicionira kao društveno angažiran, kada, uz uspjelo doziranu ironiju, sukobljava globalizaciju kao novi svjetski poredak i elemente ruralnog, koji su u iščeznuću. „Globalno selo“ ovoga autora pokušava uhvatiti korak sa svjetskim trendom, ali na način koji kod čitatelja izaziva smijeh i empatiju.

 

Slađana Varićak u priči Gospođa Empirija i gospođica Teorija se usmjerava na dijalog dvije dame, čiji se identitet otkriva postepeno. Nizom dosjetki i replika kojima Empirija i Teorija nastoje ubjediti jedna drugu u svoje postulate, autorica se implicitno dotiče i važnih filozofskih raspri što se stoljećima vode na temu teorijskog odnosno empirijskog utjemeljenja zbilje.”

 

Recezent zbirke mr Pavel Domonji piše: “Vrlo uspjela zbirka novih priča, sačinjena kao izbor najboljih po natječaju, iznenadila nas je svojom umjetničkom zrelošću i načinom pripovjedanja. Sve priče posjeduju estetičke kvalitete i njihovo čitanje djeluje kao osvježenje u suvremenoj literaturi kratkih formi. Iako mi danas živimo u vrtlogu elektronskih medija koje suvremenog čovjeka porobljavaju i otuđuju, čini se da kratke priče mogu čitatelje vratiti u fokus literature u višem smislu i da mogu postati forma koja odgovara duhu vremena. A priče su, ipak, vječne, i u njima i mi živimo vječno.”

 

Promocija zbirke kratkih priča Preprekova jesen 2017., uz bogat kulturno-umjetnički program, biti će u subotu, 21. listopada 2017. godine, u 18.00 sati u Kulturnom centru Novog Sada, Katolička porta 5, na kojojće nagrađeni autoričitati svoje priče. Knjiga će sa ostalim izdanjima Književnog kluba biti izložena i na 62. Međunarodnom beogradskom sajmu knjiga (22.-29. 10. 2017.) na štandu Pokrajinskog sekretarijata za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine, a predstavljena i u maloj sali Sajma „Borislav Pekić“ u subotu 28.10. u 10.00 sati.

Molimo posjetite našu internetsku stranicu www.stanislavpreprek.org

 

Branimir Miroslav Cakić, voditelj Književnog kluba