Politička volativnost i širenje korupcije potkopavaju vladavinu prava
Ocjena hrvatskog gospodarstva po kriteriju indeksa ekonomskih sloboda
Eurostat je 23. 10. 2017. godine objavio da su najmanji državni deficit kao postotak udjela u BDP-na kraju 2016. godine imale Estonija (-0,3 %), Danska (-0,6 %), Irska (-0,7%) i Hrvatska (-0,9 %). Tri države članice imale su deficite jednake ili više od 3 % BDP-a: Španjolska (-4,5 %), Francuska (-3,4 %) i Rumunjska (-3,0 %). Hrvatska je među četiri države koje su imale najmanji deficit koncem 2016. godine.Nedavno objavljeni rast BDP-a (bruto nacionalnog proizvoda) u drugom tromjesečju 2017. godine od 2,8 %, posljedica je i provedene porezne reforme s primjenom od početka 2017. godine.
U prvom tromjesečju ove godine na rast BDP-a od 2,5 % značajno je utjecao rast izvoza od 8,6 % a od toga je izvoz roba rastao po stopi od 14,9 %, a dijelom i rast osobne potrošnje od 3,0 % i bruto investicija od 5,4 %. U drugom tromjesečju ove godine na porast BDP-a od 2,8 % utjecao je rast osobne potrošnje od 3,3%, bruto investicija od 3,2% te izvoz robe i usluga od 3,6 %. Stope rasta u prva dva tromjesečja 2017. godine, daju naslutiti da će se ove godine ostvariti projektirani rast BDP-a od 3,2 %. Pozitivni trendovi se, kao i u 2016. godine, nastavljaju i u 2017. Udio duga u BDP-a je sada na razini 84 %. Godina 2018. mora biti preokret u smislu provedbe strukturnih gospodarskih reformi.
Hrvatsko gospodarstvo je kumulativno u minusu kada se uzme u obzir pad BDP-a ostvaren od 2008. Drugim riječima još nije dostignuta visina BDP-a iz 2008. Gospodarstva država EU-a, kao i ona susjednih država članica EU, već su u razdoblju od 2013. pa do 2015. godine izašla iz minusa uzevši u obzir kumulativ minusa od 2008. godine. Kumulativ rasta BDP-a 2010. do 2016. godine je u Europskoj uniji prosječno 17,6 %, a Hrvatska je zaključno s 2016. godinom još na -0,7 %. Kumulativni rast Hrvatske je od 2013.- do 2016. godine je 3,1 % dok se je na primjer Bugarska imala 9,2 % a Rumunjska 11,38 %, s vjerojatno dostignutim BDP-om Hrvatske per capita, ako ne i više, jer je podatak u tabeli od 8.600,00 EUR(p) per capita, označen kao privremeni u statistici Eurostata. Ili, kumulativni rast od 2013. do 2015. Hrvatska je imala samo 0,1 % a za to vrijeme Bugarska 5,8 %, a Rumunjska 10,9.
U trećem tromjesečju zbog utjecaja dobre turističke sezone treba očekivati i veće stope rasta.
Iduća tablica pokazuje stanje u kojem se Hrvatska nalazi u usporedbi s nama susjednim bližim i nekim drugim državama Europske unije. Rast od 2,8 % u drugom tromjesečju 2017. godine je iznad prosjeka EU-a, ali su sva gospodarstva država iz prikazane tablice imala rast u tom tromjesečju veći od 2,8 %, kao i već spomenute Rumunjska i Bugarska.
Članica |
Udio duga u BDP-u % – 2016. |
Deficit, % u BDP- 2016. |
Rast kumulativ 2013.-2016. % |
BDP per capita EUR-2016 |
Rast BDPIV-VI/2017. |
EU prosjek |
83,5 |
1,7 |
5,4 |
29.000,00 |
2,3 |
Hrvatska |
84,2 |
0,9 |
3,1 |
11.000,00 |
2,8 |
Bugarska |
29,5 |
0,0 |
9,2 |
6.600,00(p) |
3,6 |
Estonija |
9,5 |
0,3 |
7,2 |
15.900,00 |
|
Letonija |
40,1 |
1,3 |
10,1 |
12.800,00 |
4,8 |
Litva |
40,8 |
0,2 |
10,04 |
13.500,00 |
3,9 |
Češka |
37,2 |
0,6 |
3,9 |
16.700,00 |
4,5 |
Rumunjska |
37,6 |
0,8 |
11,38 |
8.600,00(p) |
5,7 |
Mađarska |
74,1 |
1,6 |
10,5 |
11,500,00 |
3,6 |
Slovenija |
79,7 |
2,9 |
7,3 |
19.300,00 |
4,4 |
Slovačka |
51,9 |
2,7 |
10,8 |
14.900,00 |
3,1 |
Poljska |
34,4 |
2,6 |
10,9 |
11.000,00 |
4,4 |
Hrvatska ima apsolutni rast, kriza je iz nas, ali relativno zaostaje u odnosu na usporedive države. U čemu je problem? Zaklada The Heritage prati pokazatelj indeksa ekonomskih sloboda svih država svijeta. Hrvatska je po indeksu ekonomskih sloboda svrstana u skupinu zemalja uglavnom neslobodnih. Najrazvijenije zemlje svijeta kao na primjer Singapur, Novi Zeland itd. spadaju u skupinu zemalja s indeksom ekonomskih sloboda uglavnom slobodnih. Njihovi su indeksi 88,6 odnosno 83,7.
Institucionalna uređenost koja se uzima u obzir pri izračunavanju indeksa je: u sklopu kriterija Vladavina zakona: prava na imovinu, integritet Vlade, sudska učinkovitost, u sklopu kriterija Vladina veličina: potrošnja Vlade, porezno opterećenje, fiskalno zdravlje, u sklopu kriterija Regulatorna učinkovitost: sloboda poslovanja, sloboda rada (fleksibilnost rada), monetarna sloboda, i u sklopu kriterija Otvorenost tržišta: sloboda trgovanja, sloboda ulaganja i financijska sloboda. U analizi zaklade The Heritage u sklopu kriterija Regulatorna učinkovitost, navedeno je slijedeće: „Usprkos reformama za pojednostavljenje postupaka za uspostavu poslovanja, cjelokupno regulatorno okruženje ostaje opterećeno i neučinkovito. Novi zakon o radu koji je usvojen u 2014. godini bio je pokušaj da tržište rada bude fleksibilno i dinamično. Politička nestabilnost 2016. dodatno odgađa napredak na reformama za smanjenje potrošnje i subvencija kako to zahtijeva postupak prekomjernog deficita Europske komisije.“
U analizi hrvatskog gospodarstva u usporedbi s drugim državama, navodi se sljedeće: „Hrvatska zaostaje za mnogim susjedima u strukturnoj gospodarskoj reformi, a institucionalni nedostaci i dalje zaustavljaju poduzetnički rast. Nedavne fiskalne reforme bile su ograničene u opsegu i dubini. Politička volatilnost i širenje korupcije potkopavaju vladavinu prava, a zaštita imovinskih prava i dalje je slaba.“
Hrvatska se po indeksu ekonomskih sloboda, u usporedbi s prikazanim državama, nalazi na začelju. Kada se ovi indeksi usporede s stopama rasta BDP-a u navedenim gospodarstvima, dolazimo do zaključka zašto Hrvatska relativno zaostaje. Ukupni indeks ekonomskih sloboda je u Hrvatskoj 59,3, a fleksibilnost tržišta rada 43,3, dok Mađarska ima iste indekse 65,8 odnosno 64,4 ili Bugarska 67,9 i 64,4. Grafikon to zorno prikazuje.
INDEKS EKONOMSKIH SLOBODA I FLEKSIBILNOSTI TRŽIŠTA RADA
Izvor: Index of Economic Freedom 2017.