Hrvatski Fokus
Kultura

I Zagreb je imao svoga Klimta

Zagreb oko 1900. godine može se mjeriti s Bečom

 
 
Oranžerija u Belvedereu. Gusto poredana kao na zidu salona sva područja od slikarstva, mode, umjetničkog obrta do skulpture: Zagreb oko 1900. godine može se mjeriti s Bečom. Jedan čaroban ženski portret sažima ljubavnu priču ove izložbe: slikarica Leopoldine Auer Schmidt pozirala je 1902. svome suprugu Robertu Aueru  kao Parižanka koja stoji pred Renoirovim štafelajem – sva u crnom sa smeđim krznenim mufom pred azijskom zidnom tapetom, lice sjajno kao od porculana, smiješak klimtovski monden. Ali ta slika nije nastala u nekoj metropoli moderne, nego u Zagrebu.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2017/10/OS_1211.jpg
Onamo je slikarica otišla sa svojim suprugom Hrvatom nakon što su se upoznali i zaljubili  na bečkoj školi za umjetnost i obrt.  U Zagrebu su zatim vodili jednu od prvih umjetničkih škola. Leopoldine je izlagala u prvom hrvatskom klubu umjetnica, koji je osnovala jedna druga, skoro mitska slikarica zagrebačke moderne Nasta Rojc: sebe je prikazala kao lovkinju u prirodnoj veličini, živjela je osamljena u svojoj vili i, skandalozno,  bila u ljubavnoj vezi sa ženom.  Kakva povijest umjetnosti koju ne poznajemo!
 
I Zagreb je imao secesiju
 
Sada je u Belvedereu došlo njezino vrijeme: nakon velikih analiza vodećih scena moderne Beča, Berlina i Pariza Belvedere fokus okreće prema uglavnom jednostranom utjecaju bečke secesijske scene na Zagreb, glavni grad jedne od nekadašnjih krunskih zemalja Habsburške monarhije. A to je najprije bilo pitanje obrazovanja: u nedostatku vlastite umjetničke akademije u 19. stoljeću hrvatski su umjetnici odlazili na bečku akademiju, ali prvenstveno na bečku školu za umjetnost i obrt. Mnogi su se vratili kući odlično informirani o Klimtu i secesiji, koja se skoro paralelno događala i u Zagrebu.
 
Hrvatski Klimt zvao se Vlaho Bukovac. On je 1897., iste godine kao u Beču, s kolegama napustio tradicionalno društvo  umjetnika u gradu i osnovao secesionističko društvo hrvatskih umjetnika. Autorski duo Petra Vugrinec i Irena Kraševac uspio je – u organizaciji sa zagrebačkom galerijom Klovićevim dvorima – u usporedbi  remek-djela zagrebačke i bečke moderne koja se nikad ne doima neugodno.  Slike su povješane gusto  kao u nekom tadašnjem salonu, čovjek se može baciti u to drugo vrijeme, taj drugi grad u kojemu se tada zrcalilo mnogo toga  iz glavnog grada monarhije: umjesto Ringstraße postojala je široka ulica u obliku „zelene potkove“, postojao je secesijski paviljon, umjetničko djelo poput Hoffmannova sanatorija Purkersdorfa, poliklnike Ignata Fischera. Nosile su se reformske haljine koje je dizajnirao Bela Čikoš-Sesija. I postojao je kipar kod čijih se (ranih) djela pomisli na Klimta u 3-D.
 
Ivan Meštrović bio je druga utjecajna ličnost u Zagrebu na prijelazu stoljeća, ali zvijezda i u Beču, stalni gost Secesije, Karl Wittgenstein naručio je kod njega  skulpturu svoje majke, koja se danas nalazi u Belvederu. Kao samo još neka djela zagrebačke moderne, čime bi se trebalo baviti: u tadašnjoj „Novoj galeriji“ skupljalo se tada umjetnost krunskih zemalja, a mnoga su djela nakon raspada monarhije vraćena. Što točno, ne zna se, kaže kurator Belvedera Franz Smola.
 
I direktorica Belvederea Stella Rollig najavila je da će se u budućnosti više pozornosti posvetiti toj zaboravljenoj sceni: umjetnici poput Naste Rojc, koja je i u Zagrebu ponovno otkrivena tek nedavno, ali i kipar Meštrović  zaslužili bi samostalne izložbe. Život toga kipara ocrtava metež u koji se u Hrvatskoj moglo upasti i umjetnički: Meštrović je bio slavenski nacionalan, što je sve više pojačavalo patos koji se osjećao još u njegovo doba u Beču, postao je državni umjetnik, oblijepio Zagreb kipovima. Otišao je u Ameriku 1942. Tipična priča moderne, buđenja i razočaranja.
 

Almuth Spiegler, Die Presse, Beč

Povezane objave

Balet Spartak premijerno u zagrebačkom HNK

hrvatski-fokus

U kamenu glagoljica priča

HF

​Hrvatska

hrvatski-fokus

Izložba Latife Echakhch u splitskoj Galeriji Kula

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više