Hrvatski Fokus
Hrvatska

Knjiga Marca Charuela i Gastona Bessona

Gradivo iz knjige više koristi onima koji se bave vojnom psihologijom i sociologijom rata, nego povjesničarima

 
 
Knjigu "Život na meti – francuski dragovoljac u Domovinskom ratu", autora Marca Charuela i Gastona Bessona, objavio je "Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata". Ovih dana prevedena je na njemački i engleski. Njemački prijevod "Ein Leben in der Schusslinie – französischer Kriegsfreiwilliger im kroatischen Unabhängigkeitskrieg" Antuna Mrzlečkog dostupan je na njemačkom Amazon.de kao Kindle e-book. Engleski prijevod "Life on a Target: A French Volunteer in the Croatian War of Independence" Milene Baljak dostupan je na svim Amazonima engleskog govornog područja također kao Kindle e-book.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2017/11/511Ee5A5hL._SX260_.jpg
Riječ urednika: »Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata (dalje Centar) osnovan je radi prikupljanja i sređivanja arhivskoga gradiva iz Domovinskog rata. Jedna od zadaća Centra je da, uz primarne povijesne izvore, zbog njegove iznimne važnosti za utvrđivanje i istraživanje povijesnih činjenica, prikuplja i predstavlja memoarsko gradivo – izjave, zapise, studije i slične radove sudionika Domovinskoga rata, kako bi informacije o tom razdoblju hrvatske povijesti bile što dostupnije istraživačima i cjelokupnoj javnosti. Naime, privatne zabilješke i intervjui, odnosno sjećanja, izjave, zapisi i studije neposrednih sudionika događaja iz Domovinskoga rata često otkrivaju nepoznate događaje ili nepoznate aspekte dobro poznatog događaja, i redovno bacaju novo svjetlo na neistražena područja. Njima je moguće nadopuniti postojeće dokumente i pomoći da informacije o tom razdoblju hrvatske povijesti
postanu što cjelovitije. Uz to, iznošenje osobnih dojmova važno je za razumijevanje atmosfere i međusobnih odnosa, primjerice, u nekoj postrojbi tijekom izvršavanja zadaća ili nakon nekog izvanrednog događaja. Dakako, zbog subjektivnog dojma izlagača, ali i vremena koje je proteklo od događaja o kojima se piše, memoarsko gradivo je podložno i manje objektivnim prosudbama i zaključcima.
 
Upravo zbog navedenoga Centar je pokrenuo seriju Republika Hrvatska i Domovinski rat 1990.-1995. – memoarsko gradivo. Knjiga „Život na meti“ (francuski dragovoljac u Domovinskom ratu) šesta je knjiga u toj seriji. Autor je sam odabrao naslov i podnaslov koji pobliže objašnjava da se radi o priči vojnika, stranca, francuskog dragovoljca Domovinskog rata. Kao što smo u ovoj seriji memoarskog gradiva objavljivali tekstove koji su po svojoj strukturi i jeziku bili bliže znanstvenom, nego memoarskom djelu, sada smo se suočili s tekstom koji svojim dobrim dijelom naginje književnosti, s izrazitim literarnim elementima. Sukladno tomu, a s obzirom na to da autoru nije bila primarna kronologija događaja i ostala faktografija, sadržaj ove knjige vjerojatno će kao gradivo više koristiti onima koji se bave vojnom psihologijom i sociologijom rata, nego povjesničarima.
 
Kroz priču o dijelovima svoga ratnoga puta Gaston Besson u isto vrijeme pruža sliku o stranim dragovoljcima Domovinskog rata, ljudima koji su izvana, iz drugog svijeta, kulture i okružja došli u Hrvatsku, te ostali i borili se protiv daleko nadmoćnijeg neprijatelja za slobodu Hrvatske, a kasnije i Bosne i Hercegovine. Njihova je uloga dugo vremena bila zanemarena i prema tomu, sasvim pogrešno ili uopće nije bila vrjednovana. Upravo je to jedan od razloga zbog kojega Centar objavljuje svjedočanstvo jednog od tih dragovoljaca. Odgovor na pitanje zašto se o njima toliko malo zna, dao je sam Gaston Besson rekavši da su oni bili prikovani u svojim rovovima i bunkerima i uglavnom do kraja 1991. nisu vidjeli previše od tzv. civilnog života. Nakon obrane Hrvatske od velikosrpske agresije, ratni vihor je 1992. Godine zahvatio Bosnu i Hercegovinu, a u obranu hrvatskih i muslimanskih domova stali su uglavnom svi strani dragovoljci koji su se borili u Hrvatskoj. Dakako, oni koji su ostali živi ili nisu onesposobljeni teškim ranjavanjem. Dio njih ostao je do kraja rata kako bi doprinijeli konačnoj pobjedi, a neki su potom ostali živjeti u Hrvatskoj, pronašli u njoj novi dom, drugu domovinu i zasnovali obitelji. Tko su ti ljudi, koliko ih je bilo, koji su njihovi motivi, kakve su njihove sudbine, samo su neka od pitanja na koja treba odgovoriti.
 

Antun Mrzlečki

Povezane objave

Prikrivanje zločina nad zarobljenim njemačkim vojnicima u Puli je zločin bez zastare

hrvatski-fokus

Svako ružno pače misli da je labud

HF

Ne mogu šutjeti

HF

Osloboditelj Putin protiv ‘trulog Zapada’

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više