Nova kampanja u Vojvodini: Hrvate utapaju u umjetnu bunjevačku naciju
Savez bačkih Bunjevaca podnijet će pokrajinskom vojvođanskom parlamentu inicijativu da se akt iz 1945. kojim se negira postojanje bunjevačke nacionalne manjine proglasi aktom nasilne asimilacije u Hrvate. To je za vojvođanske medije kazao Mirko Bajić, predsjednik ovog Saveza. Bajić tvrdi da je spomenuti akt donio Glavni narodno-oslobodilački odbor Vojvodine u svibnju 1945. godine i da su time Bunjevcima uskraćena njihova ljudska prava te su asimilirani. Tek na popisu 1991., pod stavkom „ostali“ Bunjevci se izjašnjavaju svojim imenom i tada ih se tako u Bačkoj izjasnilo 16.706. No, oni se i danas žale jer ih se najčešće naziva „bunjevački Hrvati“ ili „Hrvati Bunjevci“, kaže Bajić.
Mirko Bajić
Književnik Tomislav Žigmanov, predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini i zastupnik u srbijanskom parlamentu, u svojim se radovima bavio i borio protiv politike odnarođivanja bunjevačkih Hrvata koju provode i srbijanske vlasti radi stvaranja umjetne bunjevačke nacije. „Ova inicijativa još jedan je snažan nasrtaj na identitetski prostor Hrvata u Vojvodini kojeg Demokratski savez Hrvata u Vojvodini snažno osuđuje. Ponovno je na dijelu organiziran nastup ideologije iz krajnje desnih političkih prostora Srbije koji niječe pripadnost Bunjevaca hrvatskom narodu. To je i djelo predstavnika vladajućih struktura – SBB je pouzdani koalicijski partner Vučićeve SNS. I premda je ova inicijativa već znana, a aktivnost glede otimanja identitetskih sastavnica Hrvata u Vojvodini uspostavljena i raširena za vrijeme Miloševića, ona ne bi smjela ostati bez ozbiljne pozornosti u Hrvatskoj. Tim prije jer dolazi iz dijela vladajućih struktura u Srbiji – kaže za Slobodnu Dalmaciju Tomislav Žigmanov.
Svoj glas digle su i poznatije osobe iz redova Hrvata komentirajući najavljenu inicijativu kao „apsurdnu političku inicijativu“ ili „vulgarnu reviziju prošlosti“. Suočen s time, Mirko Bajić, predsjednik Saveza bačkih Bunjevaca odjednom ističe kako je ideja da su Bunjevci Hrvati ideja Ustaškog pokreta u Hrvatskoj. U znanstvenim radovima i enciklopedija Bunjevci se označavaju kao najbrojnija grana hrvatskog naroda čija je kolijevka zapadna Hercegovina i kontinentalna Dalmacija. Živjeli su od stočarstva i u bunjama kamenim kućama. Seobama su naseljavali neke dijelove Hrvatske, a u Bačku i na jug Mađarske došli su u prvoj polovici 17. stoljeća predvođeni franjevcima. U samoj Bačkoj ime Bunjevac pojavljuje se u 18. stoljeću, a njima su to ime davali drugi radije nego oni sami sebi. S vremenom se dio Bunjevaca mađarizirao, a dio posrbio. Slobodan Milošević je promicao posebnu bunjevačku naciju koji nisu Hrvati. Uz potporu Miloševićevog režima formirana je Bunjevačko-šokačka stranka koja je koalirala sa Miloševićevom strankom i JUL-om njegove supruge te Šešeljevim radikalima.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više