Istražno povjerenstvo o Agrokoru pretvoreno u najobičniji igrokaz
• Traženje oporbenih stranaka glasovanje o nepovjerenju Vladi zbog njezinog postupanja u krizi najveće kompanije u zemlji Agrokora nema budućnosti. To je najobičniji pokušaj odvraćanja pozornosti s političke slabosti u vlastitim redovima – u SDP-u i Mostu.
Josip Manolić
• Na djelu je već četvrta inicijativa za nepovjerenjem Vlade Andreja Plenkovića u manje od godinu dana. Pokreću ju izborni gubitnici i loši političari i time nanose veliku štetu hrvatskome gospodarstvu. Posebno u zadnje vrijeme, kako i sam Plenković kaže, Most i SDP, "pabirče, želeći ušićariti političke poene na temi Agrokora". Još je Most nazvao "jednim velikim lijevkom u koji možete ubaciti što hoćete. Njihovi filtari su takvi da će to već sutra, ako ne i isti dan, postati javno obznanjena politika jedne tako kreativne populističke grupice kao što je Most. To što rade varijanta je onoga što govori SDP. To je varijanta, veliki lonac, guglanje, čitanje dokumenta, pabirčenje nečega iz početka 1990-ih", ističe Plenković.
• Sukob ili sporenja između hrvatske predsjednice i predsjednika Hrvatske vlade iz dana u dan se pojačavaju oko istražnoga povjerenstva za Agrokor. "Želim da sve bude transparentno, da javnost zna istinu", rekla je Kolinda Grabar-Kitarović na poslovnoj konferenciji u Zagrebu. Još je dodala kako je svjesna da kod saborskog istražnog povjerenstva postoje zakonska ograničenja, "međutim, mislim da je uvijek fleksibilnost potrebna i da se mogu mijenjati i zakoni kada je interes javnosti takav". S druge strane, Andrej Plenković poručuje Predsjednici kako se očito nalazi među onima koji nisu dobro shvatili cijeli slučaj te izravno dodao kako mu se čini da "predsjednica nije dovoljno upućena" u taj slučaj. Na strani predsjednice je neuništivi Josip Manolić: "Kad sam ja bio premijer govorilo se da iznad Sabora postoji samo Bog i sad jednom činovniku dajete moć da izbaci jedno saborsko povjerenstvo. Oni se pozivaju na slovo zakona – volio bih vidjeti taj zakon jer on je sigurno protuustavan", slikovito je to izjavio Manolić na ispitivanju u Saboru. Za novinara i političkog analitičara Denisa Kuljiša "Povjerenstvo za Agrokor je posljedica nakaradnog parlamentarnog sustava u Hrvatskoj, koji Sabor svodi na načelne rasprave lokalnih predstavnika, terenskih agitatora kojima Sabor služi za obraćanje svom biračkom tijelu." Nešto zagonetnija je bivša ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt koja se priklanja predsjedniku Vlade izjavom: "Pitanje je treba li kršiti zakon ili nastaviti s radom povjerenstva".
• I na ispitivanju u Saboru od strane istražnoga povjerenstva za Agrokor potvrdilo se da Stjepan Mesić uvijek laže. Naime, Mesić je izjavio je on predložio Antu Todorića za ministra poljoprivrede, a Josip Manolić rekao kako to nije istina, nego da je on osobno predlagao Todorića starijeg za ministra. Pritom je lukavi Manolić, na užas raznih grmoja, marasa i miljenića, rekao da je predsjednik Franjo Tuđman bio protiv ideje Ante Todorića o poljoprivredi koja počiva na velikim tvrkama, što je, prema njemu značilo "ubijanje malih proizvođača", pa je Ante Todorić odustao. Manolić je također nekoliko puta u svome iskazu izjavio kako Tuđman nikada nije koristio frazu o '200 bogatih obitelji'. U nastavku je Manolić optužio svoje nasljednike na čelu Vlade Franju Gregurića i Nikicu Valentića oko pretvorbe i privatizacije i time pokušao prešutjeti činjenica da je Zakon o pretvorbi upravo on predložio.
• Milan Kovač, zamjenik predsjednika hrvatskog Fonda za privatizaciju 1994., a predsjednik HFP-a od 1995.- 1996., dužnost ministra privatizacije u Vladi Zlatka Mateše obnašao je od 16. prosinca 1996. do 1. travnja 1999. Na ispitivanju u Saboru on je izjavio da dok je bio predsjednik Fonda "nije bilo privatizacije kompanija iz portfelja Agrokora". Još je dodao kako mu izgleda da je ovo istražno povjerenstvo ustvari o HDZ-u, a ne o Agrokoru, iako je "HDZ svetinja velikom dijelu hrvatskog naroda". Slažem se! Incident tijekom ispitivanja Kovača počinio je Orsat Miljenić iz SDP-a, koji nije dopustio Josipu Boriću iz HDZ.a da postavi pitanje o zatvaranju javnosti sjednica Upravnih odbora Fonda nakon 2002. uz istovremeno pokretanje revizije i privatizacije. "Ovo je potpuno izvan teme. Idemo dalje", zaključio je komesarski Miljenić.
• Ivica Todorić predao se policiji u Londonu i uhićen je po Europskom uhidbenom nalogu (engl. European Arrest Warrant), koji je izdala Hrvatska, a trebao bi biti pušten prema biritanskom Zakonu o ekstradiciji (The Extradition Act 2003.). Kako je iznenada uhićen, tako je još brže pušten na slobodu uz jamčevinu od 113.534 eura oko 100.000 funti). Sljedeće ročište zakazano je za 10. travnja 2018., što je dobra pljuska hrvatskome pravosuđu.
• Predrag Sekulić, predsjednik Ininog Sindikata Nova solidarnost, dobio je otkaz u sisačkoj Rafineriji jer je „opetovano kršio odredbe Ininog Pravilnika o radu i drugih internih akata, i to unatoč prethodno izrečena dva upozorenja o obvezama iz radnog odnosa i mogućnosti otkaza“, tvrde u Ini. Ono što nema veze s Inom je Sekulićeva aktivnost u Mostu, čime je njegova obrana, da je nevin, djelomice pala u vodu.
• "Nalazimo se u hibridnom medijskom ratu u kojemu sudjeluje mnogo aktera", tvrdi Andrej Plenković. "Specijalni, hibridni rat protiv Hrvatske vodi od ranih 1990-ih", dodaje Miroslav Tuđman. Tko je u pravu? Na žalost, obojica.
• Prema podacima finskog portala Yle.fi, u dokumentima 'Rajski dokumenti' pojavljuje se i ime Danka Končara, jednog od najbogatijih Hrvata. Ovo je važan podatak za one suce koji godinama progome obitelj Cetinski.
• Već su prošle dvije godine otkako je Slovenija postavila žilet-žicu na granicu sa Slovenijom i Hrvatska to stoički trpi! Na granici dugoj 671 kilometar žica se nalazi na čak 219 kilometara.
• Opće je poznato da su i dalje „većinski vlasnici“ Hrvatske oni koju je nikada nisu željeli. Tomu im je najviše pomogao Hrvat iz Konjica Ante Marković, koji je stoga i provodio pretvorbu od 1988. do 1991. godine. Isto je tako općepoznato da su potomci jugokomunista i srpske političke vladajuće elite u Hrvatskoj tijekom obiju Jugoslavija od 1990. uspješno zauzeli sve čelne pozicije u tzv. civilnim udrugama, kulturi i medijima. S vremenom toliko su ojačali da nema civilne, kulturne i medijske institucije i organizacije u kojoj ne vladaju sinovi i kćeri – pa već i unučad – oficira JNA, KOS-ovaca, UDBA-ša… To se vidi na primjeru triju nacionalnih televizija, GONG-a, Amnesty Internationala, Hrvatskoga novinarskog društva…, dopisništava inozemnih medijskih kuća… Posebno su se ove strukture odlučile obračunati s vjernicima, jer jako dobro znaju da su Crkva i vjernici njima glavna brana u daljnjem širenju ili zadržavanju postojećega dominantnoga stanja. I tako dolazimo do Tamare Puhovski, sociologinje i osnivačica zagrebačkog ProPuh Policy Solutions, kćeri Nenada Puhovskog, filmskog i kazališnog redatelja, i Vesne Mihoković Puhovski, predsjednice Foruma za slobodu odgoja i udruge za zaštitu prava ireligioznih osoba i promicanje ireligioznog poimanja svijeta – Protagora. Ove dvije žene s prezimenom Puhovski javno pozivaju istomišljenike da osnivaju hrvatske i katoličke udruge kako bi unijele razdor u hrvatskome društvu. Sve će biti, samo Hrvatice ne će!
• Suradnici su mi poslali poveznicu novinske agencije Patria (http://nap.ba/new/vijest.php?id=6361) u kojoj je 14. 12. 2014. objavljen korektan članak pod naslovom Ugledni boišnjački intelektualac i podnaslovomProšlo je 29 godina od smrti Nerkeza Smailagića. Sve je dobro napisano o mome nekadašnjem profesoru, osim podnaslova i prešućivanja. Naime, Nerkez Smailagić je živio prije Alije Izetbegovića, koji je 1993. izmislio „Bošnjake“, a ugledni profesor se osjećao Hrvatom islamske vjeroispovijesti. I da je danas živ, zasigurno bi se tako i dalje ponašao i osjećao.
• Egipatska voditeljica dobila tri godine zatvora jer je u svojoj emisiji govorila o društvenim temama pa tako i o izvanbračnom seksu. Još jedan doprinos demokraciji u islamskom svijetu.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više