Hrvati će plaćati za otpad iz NE Krško

Nuklearni otpad iz Krškog Slovenci izvoze u Francusku

Budući da Hrvatska i dalje nema rješenje za zbrinjavanje radioaktivnog otpada iz nuklearke u Krškom, kojom upravlja zajedno sa Slovenijom, vlasti u susjednoj državi okrenule su se izvoznim rješenjima. Na svojoj posljednjoj sjednici Cerarova vlada odobrila je otvaranje pregovora s Francuskom, kamo bi se izvozio otpad iz NEK-a niske i srednje radioaktivnosti, što, među ostalim, otvara pitanje hoće li dio računa za transport i ostale troškove ispostaviti Hrvatskoj. Prema međudržavnom sporazumu o nuklearci Krško iz 2003., podsjetimo, obje države zajednički donose odluke o elektrani i snose troškove. Otuda je Slovenija ponudila Hrvatskoj da sudjeluje u izgradnji skladišta za nisko i srednje radioaktivni otpad u Vrbini pokraj Krškog, ali ni na to zasad nema, barem orijentacijskog, zauzetog stajališta Banskih dvora.

Odgovarajući na zastupničko pitanje Franca Trčeka (Ljevica) dokle su stigli pregovori s Hrvatskom o zbrinjavanju otpada iz Krškog, Cerarova vlada otkrila je da od srpnja ove godine čeka odgovor našeg Ministarstva zaštite okoliša i energetike na prijedlog da međudržavna komisija za NEK konačno održi sastanak, nakon što se zadnji put sastala u srpnju 2015. godine. Pokušali smo u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike doznati je li odluka slovenske vlade o izvozu otpada iz NEK-a u Francusku donesena u dogovoru s hrvatskom stranom i je li točna informacija koju je od vlade Slovenije dobio zastupnik Trček, no do zaključenja ovog teksta nismo dobili odgovor iz Ministarstva.

Možemo i sami?

Bivši ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović stava je da bi Hrvatska trebala sama zbrinjavati otpad manje radioaktivnosti.

– Smatram da rješenje za zbrinjavanje nisko i srednje radioaktivnog otpada ne bi trebalo tražiti u suradnji sa Slovenijom, koja nam je dala određenu ponudu da taj otpad zbrinjavamo kod njih, nego da ga moramo zbrinuti sami. Odnos sa Slovenijom u upravljanju nuklearkom Krško, kao i zbrinjavanju visoko radioaktivnog otpada iz NEK-a, bio je i ostao partnerski. Tako se donose sve odluke u NEK-u i ne vidim da se tu nešto promijenilo. Svakako, mi trebamo donijeti odluku gdje ćemo zbrinjavati visoko radioaktivni otpad iz NEK-a i o tome se još rade studije i vode rasprave – kazao nam je Dobrović, kojega je zajedno s ostalim Mostovim ministrima premijer Plenković smijemo u travnju ove godine. Na traženje Mosta, podsjetimo, energetika je iz Ministarstva gospodarstva prebačena u Ministarstvo zaštite okoliša, no kasniji razvoj događaja nije dao puno vremena Dobroviću da se bavi energetikom.

– Moram priznati da se pitanjem zbrinjavanja visoko radioaktivnog otpada nisam ni stigao baviti u svojem mandatu. Ono čime sam se bavio jest radioaktivni otpad niske i srednje razine iz naše industrije i zdravstva, koji se skladišti na dva mjesta u Zagrebu, i to je problem koji mi moramo riješiti samostalno – kaže bivši ministar.

Spomenuti sporazum sa Slovenijom o nuklearci predviđa da bi Hrvatska, ako donese rješenje o vlastitom zbrinjavanju otpada iz NEK-a, trebala 2025. početi s odvozom opasnih tvari iz Krškog i dovršiti ga u roku od dvije godine. Slovenski projekt izgradnje skladišta za nisko i srednje opasni otpad iz NEK-a prema nekim procjenama košta oko 180 milijuna eura ako bi se gradio silos za hrvatsko skladištenje.

Otpala Trgovska gora

Hrvatska je dosad u fond za zbrinjavanje opasnog otpada iz NEK-a odvojila oko 170 milijuna eura, tako da novac nije problem. Problem je lokacija i politička odluka o načinu zbrinjavanja, a početna ideja da zbrinjavanje radioaktivnih tvari bude na Trgovskoj gori pokraj Dvora doživjela je velike otpore i zbog činjenice da se bivša vojarna Čerkezovac, gdje bi bilo opasno skladište, nalazi praktički na samoj granici s BiH. I Krško je praktički na samoj granici s Hrvatskom, pa ispada da bi Vrbina bila bolja opcija jer se radioaktivni otpad ionako već tamo nalazi. U međuvremenu, Slovenija se, dok ne počne gradnja u Vrbini, odlučila na pregovore s francuskom tvrtkom „Socodei“ o izvozu opasnih tvari iz Krškog. Prema dijelu slovenskih medija, otpad iz Krškog u Francuskoj bi se samo preradio i vratio u buduće skladište Vrbina, ali, tvrdi se, u deset puta manjem obujmu od onoga u kojem bi stigao na preradu u „Socodei“.

Vedran Marjanović, Slobodna Dalmacija