Hrvatski Fokus

Njemačka Rusiju smatra 'velikom potencijalnom opasnošću'

 
 
Osim što je izvršila invaziju na Krim i Južnu Osetiju, Moskva izvodi velike kiber-napade protiv Njemačke i stabilnosti Zapada.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2017/11/1-format43.jpg
Bruno Kahl
 
Merkel se boji pasa. U djetinjstvu ju je ugrizao jedan pas i otada, kako sama priznaje, ne voli da joj se približavaju. Iako to savršeno zna, Putin je kancelarku u ljeto 2007. primio u Sočiju u društvu svog velikog crnog labradora Konija, koji je tijekom čitavog sastanka, njuškao njene noge. Merkel je tada bila na funkciji predsjednice vlade tek dvije godine i nekako je već preživjela taj izazov. Čak je poslije toga zbijala šale sa svojim suradnicima: „Pa nije baš bilo tako strašno, pas bar nije grizao novinare“. No Putin je novoj njemačkoj kancelarki jasno stavio na znanje koju će strategiju zauzeti prema Europi i Njemačkoj: dominirati ulijevajući strah. Deset godina nakon te epizode, njemačke tajne službe utvrdile su zabrinjavajuće progrese na toj liniji.
 
Direktor njemačke tajne službe (BND), Bruno Kahl, koristio je neuobičajeno transparente riječi u govoru održanom u Münchenu, kako bi upozorio da „umjesto partnera za europsku sigurnost, u Rusiji imamo veliku potencijalnu opasnost“. Također je istaknuo da se „Rusija vratila kao akter međunarodne politike i da će biti vrlo neugodan susjed“.
 
Pred 300 uzvanika Zaklade Hanns Seidel, Kahl je skrenuo pozornost na ambicije Rusije da postane globalna politička sila i utvrdio da je, otkako je on preuzeo funkciju 2016., BND je utvrdio „iznenađujuću modernizaciju ruske vojne opreme i zapovjedne sposobnosti” ruskih snaga, kao i pionirske progrese u korištenju interneta kao političkog oružja. „Sve je to uznemiravajuće, u prvom redu zato što je cilj Rusije vratiti svoju lidersku ulogu u Europi, i to očito po svaku cijenu. U skladu s tom strategijom su, smatra Kahl, i operacije čiji je cilj oslabjeti Europsku uniju u svim mogućim područjima, a SAD držati što dalje kako bi se između njih stvorio jaz. Unatoč svemu tome, Kahl smatra da je važno „ostaviti otvorenima kanal za komunikaciju s Rusijom i održati razmjenu informacija između europskih zemalja i Moskve“. No isto tako, gorljivo savjetuje Nato i EU da dobro promisle imaju li dovoljno kapaciteta za obranu od velike potencijalne prijetnje koju predstavlja Rusija. A to je, upozorio je Kahl, moguće samo u suradnji sa SAD-om, „tako da su bilateralni odnosi s Washingtonom sigurnosni element najviše razine“.
 
Osim što je izvršio invaziju na Krim i Južnu Osetiju, Putin poduzima spore, ali sigurne, korake protiv stabilnosti Zapada koji se manifestiraju u koracima protiv Njemačke. 2015. Njemačka je bila žrtva ozbiljnog kiber-napada ruskih hakera poznatih pod nazivom Sofacy ili APT 28 koji su uspjeli dočepati se 16 GB povjerljivih dokumenata Bundestaga. Osim toga, Putin je na rusku platnu listu stavio bivšeg njemačkog kancelara i socijaldemokrata Gerharda Schrödera koji je već radio za Sjeverni tok, a nedavno je dobio funkciju u ruskoj naftnoj kompaniji Rosneft, u kojoj će godišnje zarađivati 300 000 eura. Uoči izbora u rujnu, predsjednica populističke i antieuropske Alternative za Njemačku (AfD), Frauke Petry doputovala je u Moskvu kako bi se sastala s Vjašeslavom Volodinom, jednim od najbližih Putinovih suradnika. Njemačka i mnoge druge zemlje na istoku Europe, a posebno Poljska, vrlo su zabrinuto promatrale Zapad 2017 – vojne vježbe koje su zajedno izvodile ruske i bjeloruske vojne snage na granici Estonije, Letonije i Litve.
 
Ruski medili i golema propagandna mašinerija Europu predstavljaju korumpiranom i dekadentnom zajednicom koja svjedoči napredovanju novog ruskog carstva. Čini se da će idući korak Rusije biti donošenje novog zakona kojim će se zaprijetiti svim stranim medijima u Rusiji, a koji bi po riječima Piotra Tolstoja, potpredsjednika Donjeg doma parlamenta mogao imati veći domet nego što se očekivalo.” „Mediji registrirani na teritoriju druge države primaju strani novac i stranu infrastrukturu – državna tijela, tvrtke, pa čak i ruske tvrtke koje primaju novac izvana, mogle bi se smatrati stranim agentima”, izjavio je broj 2 u ruskoj Dumi. Jedan je zastupnik jasno rekao da bi tim zakonom mogli biti pogođeni američki mediji kao što su CNN, Radio Liberty, ili Glas Amerike, ali i drugi, poput njemačkog Deutsche Wellea. Posljednji put kada su se sastali šefovi ruske i njemačke vlade, u svibnju ove godine, novinari su upitali Merkel boji li se mogućeg ruskog uplitanja u njemačku politiku, na što je ona odgovorila: „Ja ne dopuštam da me vode strahove, i dalje ću voditi politiku polazeći od vlastitih uvjerenja.“
 

Rosalía Sánchez, EL ABC, Španjolska

Povezane objave

Woke kultura: Skrivena opasnost koja potkopava temelje zapadne civilizacije

hrvatski-fokus

Iran se otvara prema Indiji

HF

Izazovi migracija i integracija

HF

Vrlo židovska obitelj Joea Bidena 

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više