Ruske hibridne prijetnje Finskoj

Sauli Niinistö: Stalno otkrivamo nove kiber-trikove Rusa

Finski predsjednik Sauli Niinistö zauzima se za ulazak svoje zemlje u Nato – jer dobro poznaje Putina. On se, doduše, ne boji ruskog napada, ali ga zabrinjavaju druge aktivnosti susjeda. Predizborna kampanja je započela, vode se prve rasprave, ali tek u siječnju Finci će moći izabrati novog predsjednika. U toj skandinavskoj zemlji, koja je već desetljećima neutralna, sada se gorljivo raspravlja o stalnoj temi: pristupu zemlje Natou. No ton bi ovoga puta mogao biti drukčiji s obzirom na to da je aktualni predsjednik Sauli Niinistö izjavio da je situacija na Baltiku u mnogim aspektima opasnija nego u vrijeme Hladnog rata.

Osim toga, scenarij u Europi posve je drukčiji negoli onda jer geopolitički blokovi nisu više tako jasni. Za 69-godišnjaka, koji je poznat po tome da teži solidnoj ravnoteži s Rusijom kao nekadašnjim okupatorom, to su snažne riječi. Niinistö se očitovao o tome iako je on do sada uvijek šutio o delikatnoj temi Natoa i mogućem referendumu o pristupu. Ovaj put, on je u više navrata ponovio, da „Finska ne će reći „ne“ Natou“. Taj neovisni političar, kojeg podržavaju konzervativci kandidira se za svoj drugi i posljednji šestogodišnji mandat.

Odnos prema susjednoj Rusiji, koja je Finskoj 1917. nakon što je čitavo stoljeće bila dijelom Carstva omogućila neovisnost, oduvijek je težak. U Drugom svjetskom ratu Finska je uz pomoć Nijemaca napala Sovjetski Savez, a četrdesetih i pedesetih godina prošlog stoljeća Helsinki je težio pomirenju s Moskvom i sklapao sporazume o prijateljstvu. S druge strane, Finska je 1995. pristupila Europskoj uniji, a 2002. eurozoni. U vojnom pogledu zemlja surađuje sa članicama Europske unije, ali u prvom redu Švedskom, koja kao ni Finska nije članica Natoa.

Prema ispitivanjima javnog mišljenja Niinistö u ovom trenutnu uživa potporu više od 70 posto građana, ali nije samo popularan u Finskoj već u čitavoj Skandinaviji i na Baltiku: u Estoniji, Letoniji i Litvi. To sigurno ima veze s posebnim odnosom finskog predsjednika i vrhovnog zapovjednika finske vojske prema ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. „Ja imam vrlo izravan odnos s Putinom. On dobro zna što ja mislim, i ja dobro znam što on misli. Rusima se mora jasno i izravno reći što želimo“, izjavio je Niinistö u svom uredu s pogledom na Helsinški zaljev. No uređenje ureda prije podsjeća na carsku Rusiju nego na minimalistički ukus nordijskih zemalja.

Od aneksije Krima 2014., kaže predsjednik, geopolitičke tenzije su porasle. On aktualnu situaciju analizira s velikom zabrinutošću. „Ako u ovoj zoni (istočnoj Europi) dođe do vojnoj sukoba, onda ćemo se suočiti sa sličnim scenarijom kao u Drugom svjetskom ratu. I to svi znaju.“ A tu bi bio samo jedan gubitnik. Stoga sve vojne odluke – vježbe na Baltiku, na Arktiku, obvezni vojni rok, stalna modernizacija vojnih snaga – moraju imati jedan cilj: izbjeći rat u nuklearnom svijetu.

Niinistö isključuje mogućnost ruske invazije Finske. „To Putina ne zanima.“ No unatoč tome, u finskoj politici i društvo raspravlja se o povećanju proračuna za obranu koji trenutno iznosi 1,3 posto BDP-a, ali i povećavanju vojske. Raspravu je dodatno raspirilo to što je susjedna Švedska 2010. ukinula obvezni vojni rok jer više nije osjećala opasnost od Rusije. Finskog predsjednika ne brine mnogo situacija na 1300 m dugoj granici s Rusijom, ali ga brinu kiber napadi s istoka. „Protiv njih se teško boriti. A mi stalno otkrivamo nove trikove.“ Tajne službe primjećuju sve jači utjecaj Moskve na finsku javnost. Tko primjerice kao novinar u Finskoj piše o ruskim trolovima, lažnim vijestima i ruskoj propagandi, mora računati na teške napade pa čak i prijetnje smrću.

Europska komisija lani je izabrala Helsinki za sjedište novog „Centra za borbu protiv hibridnih prijetnji“, koja se provodi u suradnji s Natoom. Zajedno s centrom za borbu protiv kiber napada u Talinnu i centrom za energetsku sigurnost u Vilnisu, baltičke regije i sjeverna Skandinavija trebale bi formirati obrambenu liniju protiv digitalnih napada iz Moskve. Ipak, Niinistö se oprezno kreće u pogledu pristupa Natou jer tu ideju podržava samo 20 posto od ukupno 5,5 milijuna Finaca, dok ih je 60 protiv. Stoga finski predsjednik izbjegava dati konkretan odgovor na pitanje bi li u slučaju da on pobijedi na izborima bio održan referendum o ulasku u Natu. On na to pitanje odgovara da referendum neće biti njegov prioritet ako za to ne postoji dovoljna potpora građana.

K tomu, on nema ni potrebne glasove u Parlamentu, koji bi svakako za taj korak morao dati svoje zeleno svjetlo: „Za pristup Natou potrebno je postići dvotrećinsku većinu, a to u ovom trenutku nije moguće.“ Niinistö ističe da vodi računa o ispitivanjima javnog mnijenja. „Finska je i dalje otvorena što se tiče pristupa Natou. Ja nemam ništa protiv toga.“

Belén Domínguez Cebrián, Die Welt