Tempirana bomba uoči vukovarske tragedije

Ivo Goldstein među onima koji onemogućuju završnu etapu nacionalno-političke integracije

Otvoreno pismo Ivi Goldsteinu 

Oporbena se gibanja obično začinju u intelektualnim krugovima. […] Osim medija, za pad HDZ-ovske vlasti važan je bio i časopis Erasmus (1993.-1997.), ​kojeg je uređivao Slavko Goldstein, pogotovo prve hrvatsko-srpske konferencije koju je Erasmus organizirao 1993. u Zagrebu, a na kojoj je 35 hrvatskih i srpskih intelektualaca razgovaralo o uzrocima rata i načinima rješenja hrvatsko-srpskog sukoba. (Ivo Goldstein, Hrvatska povijest, Zagreb, 2008.)

Ivo Goldstein u Parizu ispod slike zločinca Broza!

Poštovani kolega, Vaša ekscelencijo!

ERASMUS GILDA – SLOBODA ILI ZLOČIN ZA PISAĆIM STOLOM?

1. Glasovita Vam epistola “Zašto šutite kardinale” – iako je potegla niz pitanja (“o povijesnim neistinama i mržnji što se šire iz Glasa Koncila, o biskupima koji pozdrav ZDS smatraju domoljubnim, o župniku kojega je obradovala smrt mojega oca?” – očito u sjeni “slučaja Agrokor”, ostala je bez većeg odjeka u javnosti.

2. Međutim, ako je (ne)svjesno tempirana uoči obilježbe vukovarske tragedije (18. studeni 1991.), zanimljivo je spomenutu epistolu kontekstualizirati obljetnicom Erasmus Gilde, tj. njezina poznata skupa “Srbi i Hrvati” (20. – 22. studeni 1993.).

3. Naime, „boreći se protiv ekstremnog nacionalizama […] to je od početka rata bio prvi sastanak intelektualaca, predstavnika civilnog društva te katoličkih i pravoslavnih dužnosnika iz Hrvatske i Srbije“ (Vesna Pusić).

4. S tim u svezi – glede si zaključaka, nakana i usmjerbe („demokracija ili nacija“ „Srbi kao ključ“) – taj je događaj čvrsto uglavljen u „službenu“ povjesnicu, budući da je time presudno oblikovana (o)porbena politika „novoga smjera“ (od 2000. do danas).

5. Međutim, upravo je spomenuta politika, onemogućivši završnu etapu nacionalno-političke integracije („natio croatica clavis“), svojim koruptivno-klijentističkim potencijalom nacionalno i društveno biće dovela na rub moralna, društvenog i gospodarskog ponora.

6. Ako je to tako, kritičko propitivanje intelektualno-političke baštine Erasmus Gilde (1993. – 1998.), koju izvorno obilježava familijarni krug Goldstein-Pusićevih, bila bi središnja zadaća hrvatske (izvan)institucionalno organizirane akademske elite.

7. Kao liberotropan i kritički intelektualac, pače i ugledni diplomat, valja među prvima očekivati Vašu potporu glede spomenute pobude koja je na mogućem tragu rješenja hrvatske „kvadrature kruga“.

ZA ISTINU SPREMNI!

Uz kolegijalne pozdrave
 

Ivan Biondić