Europski fondovi, veliko rasipništvo

Malverzacije i nepravilnosti su velika prepreka učinkovitom korištenju europskih fondova

Na ovaj način riskiramo platiti cijenu skandala, nepravilnosti i pogrješaka. Za programsko razdoblje, EU je Italiji alocirao (odobrio) 43 milijarde eura, ali do sada smo potrošili tek jedan mali dio i to uglavnom na konzultante. I na prošlost i budućnost  sudbine europskih fondova u Italiji nadvio se oblak mogućih rezova europskih fondova kao i rezova nacionalnih i regionalnih i lokalnih proračuna. Isto tako, iskoristivosti europskih fondova ne čine dobro sudske istrage raznih malverzacija i nepravilnosti povezane s korištenjem EU fondova. 

Mladi, zaposlenost, integracija, zbrinjavanje otpada, atmosfersko zagađenje, obnovljivi izvori energije. Svaki neriješeni problem postaje potencijalno rješiv pomoću Marshallovog plana, u obliku pomoći kojom je SAD obnovio Europu nakon Drugog svjetskog rata. Danas, ulogu Marshallovog plana je preuzeo Bruxelles koji je Italiji alocirao prilično velika sredstva. U programskom, razdoblju 2014. – 2020.  Bruxelles je Italiji namijenio sredstva u iznosu od skoro 24 milijarde eura. Radi se o novčanoj alokaciji koja je manja samo od one alokacije koju je dobila Poljska. Kada se na navedeni iznos dodaju sredstva nacionalnog sufinanciranja, dobiveni iznos, za razdoblje od 7 godina, premašuje 73 milijarde eura. Radi se o velikim iznosima koje bi se mogle usporediti s onima iz Marshallovog plana, ali na žalost nema nikakve obnove u tijeku. To je zbog toga što je Italija do sada uspjela potrošiti i dokumentirati samo 2,4 %  troškova od navedenog iznosa, dok je iznos koji se odnosi na ugovorene projekte 32% od navedenog iznosa.

Ako je u prošlosti Italija izgubila znatna sredstva iz europskih fondova, ne čini se da je po tom pitanju budućnost svjetlija. Naime, pritisnuti jakim državama Europske unije,  koje su sve više osjetljive na rasipništvo europskih fondova, potaknuti efektom Brexita i  zabrinuti ne uvijek transparentnim korištenjem europskih fondova, za što se mogu prozvati i neke regije Talijanskog juga, povjerenici, na svojim internim sastancima, stalno preispituju postojeće modele alociranja europskih sredstava. Tako bi gozba uskoro mogla i završiti, a mi smo još na predjelu. Kako se bliži kraj godine, zaključivanje starih i otvaranje novih proračuna, talijanski računovođe, s kalkulatorom u ruci, zbrajaju učinke europskog new deala, a po onome što je razvidno, izgleda da su od svega, najviše profitirali konzultanti, dok su učinci obnove na teritoriju, vrlo skromni.

Malverzacije i nepravilnosti su velika prepreka učinkovitom korištenju europskih fondova. Tako je jedan poseban odjel financijske policije, obučen za borbu protiv nepravilnosti u korištenju europskih fondova, došao do iznosa od 578 milijuna eura, što se odnosi i na nepravilnosti, a i na izgubljena sredstva. Sada ministarstvo treba krenuti tragom tog otuđenog novca, ali ne želi da teret vraćanja tih sredstava EK, pade na teret poreznih obveznika.

Većina projekata, financiranih iz fondova EU-a, na papiru izgleda besprijekorno, uredno i  društveno korisno, međutim, kada se krene istraživati kako stvari konkretno stoje na terenu, stvari se drastično mijenjaju i ne odgovaraju stvarnosti projektne ideje. Kada su, na primjer, stručnjaci financijske policije, kontrolirali subvencije koje su se dodjeljivale ribarim, čiji se obrt nalazio u krizi, otkrili su da od njih 200 samo ih četvero djeluje po zakonu. Svih dvjesto je primilo 40.000 € kako bi unutar dvije godine pronašli novo zanimanje. Oni su pak potpuno oglušili na propozicije pod kojima su dobili pomoć, nastavili i dalje ribariti, ali ovaj put na crno. Umjesto da riješe problem, sredstva iz fondova EU su ga ovaj put dodatno pojačali. Možda se u ovom slučaju i ne radi o velikim sredstvima ( 2 milijuna i 900.000 eura) ali  se svakako radi o velikom  i ne izoliranom problemu za lovce na nepravilnosti. Samo htjeti malo zagrepsti ispod površine iznosa od 10 milijardi eura poljoprivrednih poticaja, znači kontrolirati stotine tisuća ugovora i isplata. Tijekom zadnje operacije kontrole 500.000 proračunskih stavki isplaćenih sredstvima iz europskih fondova, 35.000 je rezultiralo nepravilno. Dobro je poznato da  dodjela sredstava za poticanje poljoprivrede sadrži „sive“ i mutne zone u kojim se razne mafije jako dobro snalaze. To nije slučaj samo na Siciliji nego i u Pugli, Kalabriji pa čak i u sjevernim regijama Italije. Dobro vijest je da se ovakve pojave suzbijaju na svim razinama pa je tako 12. listopada 2017. osnovan Ured europskog javnog tužitelja koji će moći i kazneno goniti nepravilnosti i prijevare u trošenju europskih sredstava. Trebalo je proći dvadeset godina od prijedloga za osnivanje i četiri godine pregovora oko osnivanja, ali Ured je sada stvarnost koja će doduše tak postati operativna u 2021. godini.

Ipak, u međuvremenu, Ured je osnovan, što je već samo po sebi veliko ohrabrenje.

Francesca Sironi, L'Espresso