Šestogodišnji rezime predstečajnih nagodbi

Oko tri tisuće tvrtki pred stečajnim ponorom

Tijekom šest godina primjene Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, prema posljednjim podacima Financijske agencije, 8.599 poslovnih subjekata u Hrvatskoj koji zajedno imaju 67 tisuća zaposlenih podnijelo je zahtjeve da dugovanja od ukupno 82,4 milijarde kuna riješe kroz predstečajnu nagodbu. S obzirom da im je prijetio stečaj ili likvidacija, u tome su vidjeli izlaz i način za opstanak na poslovnoj sceni. No, tek nešto više od trećine njih uspjelo je doći do predstečajne nagodbe u kojoj su vidjeli izlaz iz financijskih problema, iako poslovati pod režimom nagodbi nije nimalo lako, jer jedan krivi potez i neplaćeni račun može značiti kraj.

Kada dugovi pritišću, a svježeg novca nema, daljnje poslovanje je, nema sumnje, pod upitnikom. Jedina šansa je nagoditi se s vjerovnicima, no put do predstečajne nagodbe nije jednostavan. Počinje s planom financijskog restrukturiranja koji trebaju prihvatiti svi vjerovnici u tom postupku, a nagodbena vijeća donijeti rješenja. Tijekom šest godina u tom stadiju su 134 poslovna subjekta ili osam posto od ukupnog broja onih koji su podnijeli zahtjeve za predstečajni postupak. Iznos njihovog dugovanja koji su prijavili je oko 6,6 milijardi kuna, a zapošljavaju ukupno četiri tisuće radnika. Nakon tog postupka slijedi onaj završni na trgovačkim sudovima gdje se sklapa nagodba dužnika i vjerovnika. Prema podacima koje je objavila FINA, predstečajne nagodbe je kroz to vrijeme sklopilo ukupno 3.098 poslovnih subjekata čije je dugovanje iznosilo 45 milijardi kuna, a imaju oko 40 tisuća zaposlenih.

Pet djelatnosti s najvećim dugovanjima

U predstečajnom postupku tijekom šest godina najveći prijavljeni dug od ukupno 20,8 milijardi kuna dolazi iz građevinarstva. Zahtjeve za predstečajnu nagodbu podnijela su 1.483 poslovna subjekta iz te djelatnosti s ukupno nešto više od 13 tisuća zaposlenih. Po ukupno prijavljenom dugu od 16,5 milijardi kuna drugorangirana je prerađivačka industrija u kojoj je 1.275 subjekata sa skoro 23 tisuće zaposlenih zatražilo predstečajnu nagodbu. Treće mjesto zauzima trgovina gdje se u problemima našlo 2.049 poslovnih subjekata s 9.500 zaposlenih, prijavivši dugovanje od 13,5 milijardi kuna. Slijedi djelatnost pružanja usluga hrane i smještaja u okviru koje su 874 poslovna subjekta prijavila za predstečajnu nagodbu ukupno 7,7 milijardi kuna, te stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti u kojima je 645 subjekata prilavilo ukupan dug od 7,4 milijarde kuna.

Najviše zatjeva za nagodbom u Zagrebu

Po broju podnesenih zahtjeva za predstečajnu nagodbu prednjače poslovni subjekti s područja Grada Zagreba gdje se tijekom šest godina na taj korak odlučilo njih 2.473 prijavivši ukupan dug od oko 33 milijarde kuna. Slijedi Splitsko-dalmatinska županija u kojoj je 881 subjekt podnio zahtjev za predstečajni postupak, a u pitanju je bilo ukupno 12,7 milijardi kuna, dok je na trećem mjestu Primorsko-goranska županija gdje je 645 subjekata prijavilo dug od ukupno 5,9 milijardi kuna. Nisku nastavlja Osječko-baranjska županija s 555 podnesenih zahtjeva za predstečajnu nagodbu oko ukupno 5,7 milijardi kuna te Zagrebačka županija s 592 podnesena zahtjeva, no u pitanju je bio dug od ukupno 2,8 milijardi kuna, za razliku od Varaždinske županije u kojoj je 275 poslovnih subjekata prijavilo dug prema vjerovnicima od oko 4 milijarde kuna.

Pod povećalom vjerovnika

Već šest godina predstečajne nagodbe su aktualna tema. Oni koji to prolaze i izdrže pod povećalom su vjerovnika i javnosti. Trebaju, naime, iz nelikvidnosti i nesolventnosti doći do pozitive i ispunjavati na vrijeme sve obveze prema vjerovnicima, kako je to i nagodbom određeno. Oko učinkovitosti predstečajnih nagodbi stručna javnost je, pak, podijeljena. Neki misle kako taj instrument nije jamstvo da će u nastavku poslovanja tvrtka koja je prošla proces predstečajne nagodbe biti i uspješna, jer obično izostaje, ističu, cjelovito i pravo restrukturiranje. Takvih primjera u hrvatskoj poslovnoj praksi, nažalost, ima podosta, ali ima i onih s pozitivnim ishodom predstečajnih nagodbi.  Da li je to rezultat dotoka svježeg kapitala ili same nagodbe, to i nadalje ostaje otvoreno pitanje za daljnje analize.

Snježana Habulin