Treba obratiti pažnju da se grad Herat nalazi u Khorasanu, odatle slijedi Tanais pa dalje do Krakova i Jadrana, znači Anti su dali ime tim slavenskim etnosima koji su zatim se izmiješali sa različitim starosjediteljima i osvajačima
Ime „Khorasan” dolazi od perzijske riječi Horāsān (hor: „Sunce” + āsān: „srodan” ili „sličan”), dok je najbliži prijevod „zemlja izlazećeg Sunca” (slično etimologiji Japana). Khorasan se ponekad poistovjećivao i s Horezmom (perz.خاورزمین ; Hāvar-zamīn – „Istočna zemlja”).
U današnje vrijeme pridjev „veliki” koristi se za razlučenje šire povijesne regije Khorasan od njenog iranskog dijela pod kojim se podrazumijeva bivša pokrajina (do 2004.) odnosno današnja geografska regija Horasan koja danas približno obuhvaća polovicu područja Velikog Khorasana. Također, Veliki Horasan danas se može definirati i manjim povijesnim regijama čija područja obuhvaća, a to su: Arahozija, Baktrija, Horezm, Sistan, Sogdijana i Transoksijana.
Najšire granice regija je dobila u vrijeme vladavine kalifa koji su podijelili područje jugozapadne Azije na tri zone: Horasan, Arapski Irak, te Perzijski Irak. Tijekom vladavine omejidskih i abasidskih kalifa Horasan je bio podijeljen na četiri dijela prema pripadajućim najvećim gradovima Heratu, Marvu, Balhu i Nišapuru.
U srednjem vijeku, Khorasan je okvirno podrazumijevao sve iranske teritorije koji leže istočno i sjeveroistočno od pustinje Dašt-e Kavir („Velike slane pustinje”), dok su se njegove krajnje istočne i sjeverne granice mijenjale ovisno o političkim previranjima i upadima raznih osvajačkih plemena.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više