Nakon Kine, i Slovenija gradi umjetne otoke

Militarizacija Koparskoga zaljeva se nastavlja

Umjetni otok od 40.000 četvornih metara sa plažama i botaničkim vrtom napravljenim od odbačenog građevinskog materijala. Ljubljana je dala svoje prvo zeleno svijetlo projektu. 

Slovenija će uskoro imati svoj prvi otok. Bit će to naravno, umjetni otok. Otok će biti izgrađen između Kopra i Izole, blizu poznatog morskog grebena. Na otoku, čije ime se još ne zna, neće biti izgrađene kuće za stanovanje niti hoteli nego samo plaže, parkovi i omanje odmaralište za okrjepu. Projekt gradnje otoka se uklapa u širu sliku valorizacije 46 kilometra slovenske obale i širenje turističke ponude i sadržaja. Ideja gradnje otoka se već polako pretvara u projekt nakon što je općina Izola dobila zeleno svijetlo od strane vlade u Ljubljani. S obzirom na sektorsku nadležnost, za projekt su posebno i konkretno zainteresirani ministarstvo okoliša i infrastrukture. Izola se nada da bi projekt mogao konačno  biti odobren kroz dvije godine. Sredinom veljače će se u Izoli održati sastanak između predstavnika općine Izola i predstavnika ministarstva infrastrukture, na kojem će projekt biti detaljno predstavljen. Predstavnici općine Izola se nadaju da bi tom prilikom, na istom sastanku mogli biti nazočni i predstavnici tvrtke 2TDK, koju je osnovala slovenska vlada s ciljem realizacije drugog perona željezničke pruge Kopar Divače. Umjetni otok bi zapravo trebao biti izgrađen od iskopane zemlje i građevinskog materijala koji preostanu tijekom gradnje važne trase gore navedene željezničke pruge.

Otok bi trebao „izroniti“ na 80 metara od obale, blizu mjesta gdje je svojevremeno potopljen prekooceanski brod Rex i gdje najveća dubina mora nije viša od sedam metara. Otok bi isto tako imao funkciju zaštite tog dijela obale od bure i tramuntane i da bi ga se izgradilo, prema izračunima stručnjaka, bilo bi dovoljno pola milijuna kubičnih metara materijala da bi se dobila površina od  željenih 40.000 četvornih metara otoka. Iz ministarstva zašite okoliša još nisu zauzeli nikakav službeni stav o projektu posebno u onim dijelu koji se odnosi na materijal koji bi se koristio u izgradnji otoka i koji bi naravno završio u moru. Ono što je isto tako bitno je i potreba da se zaštiti more od mogućeg zagađenja.

Građani Izole već sanjaju o mogućnosti izgradnje plaže, sadnji zelenih površina i uređenju botaničkog vrta s malim odmorištem za okrjepu. Projekt je dobio potporu i turističkih zajednica Izole i Portoroža, koji u realizaciji istog, vide mogućnost širenja kapaciteta turističke ponude i privlačenja novih gostiju. Međutim ima i onih koji su skeptični prema cijelom projektu, posebno u onim dijelu koji se odnosi na zaštitu okoliša. Jedan od njih je i Robert Turk, pročelnik za okoliš općine Piran koji smatra da projekt treba vrlo detaljno istražiti  u svim segmentima te da je potrebno da projekt uz sebe ima i pripadajući plan zaštite okoliša. Turk naglašava da nije a priori protiv projekta, ali da u njegovu realizaciju treba krenuti oprezno, poštujući sve potrebne, stroge i jasne kriterije zaštite okoliša.  

Mauro Manzin, Il Piccolo, Trst