Bošnjačka zmija u Acinim njedrima

Autohtona bosanska biljka pretvorena u najštetniji bosanski korov

Kada na Bliskom istoku izbije bilo kakav ratni sukob, ja točno znam uzroke toga sukoba, govorio je svojim studentima 70-ih godina profesor Povijesti civilizacija Eduard Kale, što je kod njih izazivalo čuđenje. Turci, Turci, vi ste za sve krivi, naprijed Kurdi, nek vam borba živi. Uz mnoge druge i ovu pjesničku umotvorinu je prije 10-ak godina lansirao pisac ovih redaka. Dakako da je mislio na davne osmanlijske osvajače i porobljivače tuđih zemalja, koja porobljavanja su uzročno poslijedično povezana sa svim agresijama i obranama iz 90-ih godina na Balkanu. Detaljnije o tome u knjizi u mojoj knjizi Dječak s kamena, str. 216.-217., 224.-225. i 238.-242.

Kao posljedica osmanlijskih porobljavanja nastao je i međuhrvatski vjerski rascjep, iz koga je u novije vrijeme izrastao i etnorascjep, koja krivo nasađena sjekira cijelo vrijeme krivo siječe. I sjekiru sv. Save su osmanlijski okupatori krivo nasadili pa dugo vremena siječe drva po tuđim šumama naročito hrvatskim.

No da se mi vratimo hrvatskim ostacima ostataka, aktualnoj politici, koja se definira kao umijeće mogućeg i Aci Stankoviću, vladaru HTV-a, potomku bjegunca Arsenija Černojevića pred osmanlijskim osvajačem u sjeverozapadno Podunavlje, koji je ovih dana ugostio Bakira Izetbegovića autohtonu bosansku biljku, koju su i stare i neoosmanlijske ruke oblikovale tako da se pretvori u najštetniji bosanski korov. Uvrjedljivo je za hrvatsko gledateljstvo bilo slušati njegove ponovljene pretenzije na hrvatski dio mora, na skoro mrziteljski odnos prema kršćanskim svetinjama u Mostaru, a Stanković se nije ogradio niti na njegovo otvoreno svjesno veličanje megazločinca Tita, učitelja Ratka Mladića, čiji bleiburški zločini u sebi sadrže 50 Srebrenica i za koji Bleiburg je efendija iz Gunje izjavio, da je najveća muslimanska grobnica u Europi.

I na kraju da završim jednom misli tirolskog ratnika, moga djeda Petra:

Dico moja, ima zmija.

Nikud ne 'odajte bez brstine u ruci.

Žarko Marić