Rotterdam je najveća luka u Europi i sedma u svijetu koja godišnje ostvari oko 300 milijuna tona prometa. Kroz luku godišnje prođe oko 430 milijuna tona tereta, a godišnji joj je promet oko 11 milijardi eura. Na prvom mjestu po pretovarenoj robi posljednjih su se desetljeća izmjenjivali Rotterdam i Singapur, a prošle ih je prestigao Šangaj. U Rotterdamu je 2004. prekrcano 354 milijuna tona tereta. Luka ima čak pet rafinerija nafte. Sisak ima samo jednu, i tu jednu žele nam ugasiti. Zato sam se svojevremeno začudio i zabrinuo da Kinezi traže novu veliku luku u Europi i to na Rijeci u Hrvatskoj. Odmah sam znao da nam taj pokušaj Nizozemci ne će oprostiti. Jer to nizozemsko posredništvo preko njihovih luka ima korijene u kolonijalnom dobu.
Sigurno je Rotterdam među najvećim lukama svijeta, ali nije zlato sve što sija. Toje jako loša i nesigurna luka, oprema je sve starija itd. Stagnira jer nema prostora za razvoj. Inače teret se može evidentirati na razne načine a ne samo u metričkim tonama. Primjerice, dijelovi ili krila za vjetrenjače za proizvodnju struje su ogromni i manipulacija komplicirana, a teže samo 15 tona. Njima se vozarina naplaćuje u stvarnim prostornim tonama odnosno metrima kubnim itd.
Šanghai danas ne možemo izdvojti od njegove okolice – dakle prostor koji zauzima zajedno s terminalima na rijekama i kanalima je kao pola Hrvatske. Tereti su sve što postoji na svijetu. Sve kupuju i sve izvoze. To je daleko najviši lučki promet u svijetu. Inače najveća luka na svijetu po izvozu je Port Hedland Australija, slijedi Sao Luis Brazil, Tubarao Brazi (izvoz željezne rudače). U Port Hedland West Ausu većina brodova je od 200.000 tona nosivosti pa naviše.
Luka Bar ima sve veće šanse za veliki promet – usput gradi se autocesta od Bara do srpske granice. Grade ju Kinezi i bit će ubrzo gotovo. Luka ima ogromne prostore, veliki gaz za superbrodove. Zadar i Maslenica isto tako imaju puno prostora za razvoj, blizinu autoceste… Tu bi trebala biti jasna strategija razvoja, pa i sklopljeni ugovori. Sve drugo su male lokalne luke uključujući i Rijeku s Bakrom. Mala protočnost tereta, mali skladišni prostor, bez državne strategije za razvoj, a u taj se dio Hrvatske utuklo toliko novca. Luka odavno stagnira jer ne može konkurirati Kopru i Trstu, a pogotovo po protoku tereta
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više