Toksični kokteli u hrani

Koliki je broj kemikalija korištenih u proizvodnji povrća koje se prodaje u supermarketima?

Na konferenciji održanoj u Londonu 20. studenog 2017. znanstvenici su upozorili na korištenje toksičnih koktela kemikalija u proizvodnji hrane. Konferencija pod nazivom „Pesticidi i hrana: jesu li male doze štetne?“ održana je u organizaciji sekcije za Epidemiologiju i javno zdravstvo Kraljevskog medicinskog društva (Royal Society of Medicine) gdje se govorilo i raspravljalo o pitanjima vezanim uz današnju primjenu pesticida u Ujedinjenom kraljevstvu (UK) kao i u EU i diljem svijeta te o novim znanstvenim spoznajama o značajnim rizicima za ljudsko zdravlje zbog sadržaja rezidua pesticida u našoj hrani.

Ian Boyd

Ono što je potrebno istaknuti jest broj kemikalija korištenih u proizvodnji povrća koje se prodaje u supermarketima: naime, u posljednjih 40 godina broj korištenih kemijskih tvari je sedamnaesterostruko povećan! Jednako tako uznemiruje podatak da regulatorni sustav za pesticide nikako nije dobar.

Znanstvenici su objasnili kako ovaj sustav testira samo glavni aktivni sastojak (jedan ili više njih) u kemijskom sredstvu tj. pesticidima, a propušta ispitati interakciju, odnosno međusobno/uzajamno djelovanje brojnih drugih kemijskih tvari koje se nalaze u formulaciji zaštitnog kemijskog sredstva, a koriste se zbog pojačanja učinka glavne aktivne tvari. Isto tako ne ispituju se ni kombinirani učinci cjelokupne formule kemikalija u sastavu komercijalnog pesticida a kamoli koktelski učinak višestruke izloženosti različitim pesticidima što je naročito slučaj kod poljoprivrednika, ruralnog stanovništva i potrošača.

Jedan je znanstvenik istaknuo da postoji velik broj različitih kombinacija kemikalija koje bi se tek trebale ispitati i regulirati. A regulatorni sustav također ne ispituje učinke stvarnih malih/niskih doza ovih kemijskih tvari od kojih su mnoge poznate kao 'endokrini prekidači' koji negativno utječu na cjelokupan hormonalni sustav čovjeka te uzrokuju razvoj ozbiljnih bolesti koje su u znatnom porastu u humanoj populaciji.

Već zbog ovih navedenih činjenica sigurna primjena pesticida u poljoprivredi nije moguća, istaknuli su sudionici konferencije. Na konferenciji su također po prvi puta prezentirani podatci koji jasno pokazuju da je broj toksičnih kemikalija koje se koriste u proizvodnji luka i poriluka te pšenice i krumpira u stalnom porastu od 1960-ih godina. Tako na primjer podatci pokazuju i javnosti otkrivaju da je broj korištenih pesticida u uzgoju luka i poriluka s 1,8 u 1966. godini porastao na 32,6 u 2015. U prosječnom uzgoju pšenice 1974. je korišteno manje od 2 kemijskih tvari, ali to se do 2014. deseterostruko povećalo na 20,7. I u proizvodnji krumpira danas se koristi mnogo više kemijskih tvari nego 1975.: broj je s 5,3 povećan na 30,8 u 2014. Ovi podatci do sada nisu bili poznati javnosti, a objavljeni su tek kada je britanska organizacija „Soil Association“ koja certificira organske poljoprivredne proizvode u Ujedinjenom kraljevstvu platila (!) njihovu objavu tvrtki „Fera Science.“ A „Fera Science“ nije nikada ispitala stvarnu količinu rezidua pesticida u hrani. Zbog česte primjene većeg broja različitih kemijskih tvari možemo biti sigurni da u hrani postoje njihove rezidue.

Na konferenciji je istaknuta i objava značajnog teksta u časopisu „Science“ čiji autor je prof. Ian Boyd, glavni znanstveni savjetnik britanskog Ministarstva poljoprivrede (DEFRA). Prof. Boyd je između ostalog napisao: „Pretpostavka regulatornih tijela diljem svijeta o sigurnoj primjeni pesticida prema uputama industrije tj. proizvođača, potpuno je pogrješna.“

Danska znanstvenica prof. Anne Marie Vinggaard iz Nacionalnog instituta za prehranu (National Food Institute) upozorila je da izolirane kemikalije koje možda same nemaju negativnog učinka mogu imati izraženo toksični učinak kada se nađu u mješavini / koktelu, tj. zajedno s drugim kemijskim tvarima u formulaciji komercijalnog proizvoda. A u stvarnom životu mi nismo izloženi samo jednoj kemijskoj tvari u određenom vremenu nego mješavini kemijskih tvari. Štoviše, formulacija komercijalnih pesticida podrazumijeva sadržaj jedne ili više aktivnih tvari te adjuvansa. „Mi smo izloženi učincima brojnih kemijskih tvari koje djeluju zajedno,“ upozorila je prof. Vinggaard te dodala: „Mi moramo uzeti u obzir njihov zajednički učinak.“ No, regulatorna tijela to ne čine.

Prof. Carlo Leifert, direktor Centra za istraživanja u organskoj poljoprivredi / Centre for Organics Research pri Southern Cross University u Australiji predstavio/citirao je istraživanje u kojem je kod muškaraca koji rade u danskom Udruženju organskih poljoprivrednika utvrđena veća gustoća i veći broj spermija. Nasuprot tome, odvojena studija u SAD-u pokazala je da viša razina pesticida u hrani uzrokuje kod muškaraca lošu kvalitetu sperme.

A početkom 2018. časopis JAMA Internal Medicine (2018; 178(1): 17-26) objavio je članak o problemu plodnosti kod žena kao posljedice rezidua pesticida u hrani. Ovu studiju proveli su znanstvenici s Harvarda na 325 žena u klinici za liječenje neplodnosti: žene koje su se redovito hranile voćem i povrćem tretiranim pesticidima imale su smanjenu plodnost kod izvantjelesne oplodnje, dok žene koje se hrane s proizvodima iz organske proizvodnje imaju manji rizik od gubitka trudnoće i povećanu plodnost. Dr. Michael Antoniou, King's College London, na konferenciji u Londonu istaknuo je da adjuvansi u komercijalnim pesticidima mogu sami biti toksični, a u nekim slučajevima i toksičniji od glavne aktivne tvari. No, prema odredbama regulatornih tijela testira se samo učinak glavne aktivne tvari s dugoročnom procjenom na zdravlje.

Nadalje, dr. Antoniou je upozorio da istraživanja učinka kemijskih tvari na hormonalni sustav, uključujući dakako i pesticide, pokazuju kako vrlo male/niske doze mogu biti toksičnije od visokih doza. A učinci pesticida se ne ispituju u malim dozama jer regulatorni proces to ne zahtijeva. Iz tog razloga javnost mora znati da smo izloženi štetnim učincima kemijskih tvari poznatih kao „endokrini ili hormonalni prekidači“ što je zabrinjavajuće jer se ove kemikalije povezuju s velikim brojem različitih bolesti koje su sve raširenije, a tu na prvom mjestu ubrajamo određene vrste karcinoma, gojaznost i dijabetes.

Dr. Antoniou je osobito istaknuo da regulatorna tijela diljem svijeta vrlo slabo i sporo slijede znanstvene spoznaje o štetnim učincima malih/niskih doza kemijskih tvari s učinkom 'endokrinih / hormonalnih prekidača.' „Europska unija još uvijek nije odlučila kako definirati kemikalije s učinkom 'endokrinih prekidača' a kamoli kako ih regulirati,“ upozorio je dr. Antoniou. Također je još jednom upozorio na rezultate istraživanja koje je proveo sa suradnicima o štetnom učinku monsantovog komercijalnog herbicida „Roundup“ čija glavna aktivna tvar je glifosat (ili glifozat). Istraživanje je dokazalo da vrlo niske doze ovog herbicida (mnogo niže od propisanih) uzrokuju tzv. ne-alkoholnu masnu degeneraciju jetre, bolest koja je u SAD-u i Europi poprimila značaj prave epidemije jer više od 25% populacije boluje od ove bolesti (o tome sam također pisala 2017.). Također je još jednom istaknuta povezanost herbicida glifosata s ne-Hodgkinovim limfomom i akutnom mijeloičnom leukemijom, bolesti od kojih najviše oboljevaju poljoprivrednici i druge osobe koje su često profesionalno u kontaktu s ovom kemikalijom.

Dakako, na konferenciji je bilo i zagovaratelja pesticida: npr. dr. Chris Hartfield iz Nacionalnog saveza poljoprivrednika (NFU) i Dave Bench iz vladine organizacije za zdravstvo i sigurnost Velike Britanije govorili su u prilog sigurnosti kao i o prednostima pesticida. Međutim, njihova izlaganja nisu potkrijepljena čvrstim dokazima i argumentima, osobito ne nakon izlaganja znanstvenika koji su citirajući rezultate objavljenih znanstvenih istraživanja ukazali na štetnost učinka toksičnih kemijskih koktela iz hrane. Georgina Downs, predstavnica Britanske kampanje protiv pesticida zastupa ruralno stanovništvo koje je postalo žrtvom primjene i raspršivanja kemikalija na poljoprivrednim površinama izjavila je: „Nije istina ono što govore dr. Hartfield i David Bench, osobito ne ono o rigoroznom regulatornom sustavu za pesticide. To jednostavno nije istina i takve laži više se ne mogu širiti.“

Regulatorni sustav za primjenu pesticida mora se mijenjati ali on se ne može reformirati uz tvrdnje da su ove kemikalije sigurne. Ponovimo za kraj još jednom: regulatorni sustav ne ispituje adjuvanse kao ni komercijalne formulacije pesticida i/ili kemijske koktele kojima smo izloženi. Također ne testira učinke niskih, realnih doza koje mogu prouzročiti endokrine poremećaje s ozbiljnim posljedicama. Poljoprivreda se mora potpuno promijeniti, istaknuli su sudionici konferencije, i pretvoriti u dokazano uspješnu organsku i agroekološku praksu.       

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.