Hrvatski Fokus
Unutarnja politika

Produbljen negativni prirodni prirast stanovništva

Ne krene li demografska obnova, Hrvatska će 2030. imati 3,9 milijuna stanovnika

 
 
Unatrag samo pet godina u Hrvatskoj je oko 70 tisuća ljudi više umrlo nego što ih se rodilo. Kroz to vrijeme rođeno je 191.192. djece, a umrlo je 261.233 osoba. No, negativan prirodni prirast prisutan je već više od dva desetljeća, s tim da iz godine u godinu podaci postaju sve alarmantniji za budućnost zemlje koja naočigled stari, pa je kroz samo pet godina nestao, primjerice, jedan veći ili dva manja grada srednje veličine. Gleda li se sedmogodišnje razdoblje od 2011., kada je bio posljednji popis stanovništva, pa do 2017., u Hrvatskoj je 89.800 ljudi više umrlo nego što ih je rođeno.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2018/02/0da4c985c0a76cf0e96a8e8b82f39b05.jpg
Prošla je godina, pak, prema podacima službene statistike, završila s nezapamćenim negativnim prirodnim prirastom od 17.614 više umrlih nego rođenih, nadmašivši i do tada  rekordnu 2015. sa 16.702 više umrlih nego rođenih stanovnika. Demografska revitalizacija očigledno je zakazala ili nije ni krenula. Umjesto na bolje, krenulo je prema dolje.
 
Broj rođene djece pao ispod 37 tisuća
 
Prema preliminarnim podacima Državnog zavoda za statistiku o prirodnom kretanju stanovništva, prošle je godine rođeno je 36.647  osoba, a umrlih je 54.261. U odnosu na godinu prije rođeno 2,4 posto ili 890 djece manje, dok je istodobno broj umrlih osoba porastao za 5,3 posto ili njih 2.719. Demografi kažu, nikad manje rođene djece unatrag sto godina! Lani povećan negativni prirodni prirast u odnosu na godinu prije za čak tri tisuće osoba više umrlih nego rođenih ukazuje da u demografskoj politici stvari očito nisu dobro posložene odnosno sve još uvijek stoji samo na riječima pa se dalje od dobrih ideja nije došlo, unatoč dodatnim novcima ubačenih u demografski sustav. Naime, preliminarni statistički podaci pokazuju nastavak, ali i rast negativnog trenda prirodnoga prirasta. Istina, za popravak demografske slike Hrvatske treba vrijeme, ali naznake da kreće na bolje su nažalost za sada nevidljive.Nastavi li se taj trend, kažu demografi, za deset godina Hrvatska će imati tristo tisuća stanovnika manje!
 
Lanjski demografski pokazatelji
 
Svi mjeseci prošle godine imali su negativan prirodni prirast stanovništva. Prednjačio je siječanj u kojemu je rođeno 3.232. stanovnika, a umrlo ih čak 6.441. Najviše djece, 3.383., rođeno je u kolovozu, a najmanji negativni prirodni prirast s 805 više umrlih nego rođenih zabilježen je u rujnu kada je rođeno 3.097 djece, a umrlo je 3.902 stanovnika. Sve u svemu, lanjski podaci o rođenima su alarmantni. Nešto su povoljniji pokazatelji o brakovima. Lani ih je sklopljeno 20.702 odnosno 235 više nego godinu prije, a razvelo se 5.660 parova  ili 1.375 manje nego prethodne godine. Najviše brakova sklopljeno je u rujnu, njih 2.951, a najviše razvedenih bilo je u ožujku, 567.
 
Hrvatska stari
 
Prije sedam godina, točnije 2011. u Hrvatskoj je živorođeno 41.197 djece, a umrlo je 51.019 ljudi odnosno bilo je 9.822. više umrlih nego rođenih Od tada negativan prirodni prirast stanovništva postaje sve veći, a od 2013.  prelazi 10 tisuća više umrlih nego rođenih. Godinu poslije dogodilo se već 11.273 više umrlih nego rođenih, a 2015. je dosegnut onaj spomenuti rekord od 16.702 više umrlih nego rođenih. Nakon smanjenja te brojke u 2016. na 14 tisuća više umrlih nego rođenih osoba lani je, pak, zabilježen novi rekord od 17.614 više umrlih nego rođenih. Pridoda li se tome i sve veće iseljavanje mladog stanovništva, demografija postaje društveni i gospodarski problem broj jedan, jer u pitanje dolazi razvoj zemlje te održivost njezinog mirovinskog i zdravstvenog sustava.
 
Sve nas je manje
 
Prema zadnjoj procjeni iz 2016. Hrvatska je imala 4.174.349 stanovnika, oko 29 tisuća manje nego godinu prije. Broj stanovnika ove zemlje kontinuirano pada. Iako se godinama govori o demografskoj obnovi, pomaka na bolje nema. Nastavi li se negativni trendovi u prirodnom prirastu te rast iseljavanja ljudi, lako je moguće da se ispune i prognoze Ujedinjenih naroda po kojima će Hrvatska 2030. imati oko 3,9 milijuna stanovnika, a sredinom stoljeća 3,5 milijuna, da bi 2100. spala na svega 2,5 milijuna stanovnika. Naime, Hrvatska je svrstana među deset europskih zemalja s padom stanovništva za više od 15 posto kojima prijeti demografski kolaps. Alarm je već poduže upaljen, a sve skupa trebalo bi biti dovoljno da se od ideje demografske revitalizacije krene i u njezinu konkretnu provedbu s mjerama koje će tome doista i doprinijeti.
 

Snježana Habulin

Povezane objave

Corona je rezultat zapadno-kineske globalizacije

HF

Pelješki most treba graditi

HF

Nemamo ni Hrvatski državni sabor, a nemamo ni Škrabalov sabor

HF

Plenković provodi ustavotvorni i državotvorni reket

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više