Hrvatski Fokus
Znanost

Opasnost od konzumiranja zaslađenih napitaka

Zašećereni napitci povezani s visokom stopom smrtnosti

 
 
Konzumiranje zašećerenih napitaka može prema procjenama godišnje biti uzrokom 184.000 smrtnih slučajeva odraslih osoba diljem svijeta – pokazalo je provedeno istraživanje. U prvom iscrpnom globalnom istraživanju i izvješću o učinku slatkih, šećerom zaslađenih napitaka, istraživači su procijenili uzroke smrti i nesposobnosti / invaliditeta zbog dijabetesa, srčanih oboljenja i karcinoma u 2010. godini. U ovoj analizi zašećereni napitci definirani su kao slatka pića poput sode, voćnih sokova, športskih i energetskih napitaka, ledeni čajevi i domaći napitci (pripremljeni u domaćinstvima) kao što je popularna „fresca“ i dr. Isključeni su sto posto prirodni voćni sokovi.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2018/02/TCWN_SodabrietyLogo_Final_ForDigital.jpg
Rezultati provedenog istraživanja objavljeni su u časopisu „Circulation“ (lipanj 2015.), a prije toga predstavljen je sažetak na znanstvenoj konferenciji u organizaciji „American Heart Association / AHA,“ održanoj u New Orleansu od 19. do 22. ožujka 2013. (Napomena: „Circulation“ je jedan od časopisa koji izdaje AHA). Dr. Darius Mozaffarian, dekan Friedmanove škole za nutricionističku znanost i politiku Sveučilišta Tufts u Bostonu (Friedman School of Nutrition Science & Policy, Tufts University, Boston, SAD) i viši autor znanstvene studije izjavio je: „Mnoge zemlje u svijetu suočene su sa značajnim brojem umrlih zbog jednog prehrambenog faktora – a to su zašećereni napitci. Globalni prioritet trebao bi biti postupno smanjenje ili eliminiranje slatkih napitaka iz prehrane.“
 
Znanstvenici su tako 2010. procijenili da su zašećereni napitci mogli biti uzročnikom: 133.000 umrlih od dijabetesa, 45.000 umrlih od kardiovaskularnih bolesti i 6.500 umrlih od karcinoma. Procjene su donesene na temelju pregleda provedenih znanstvenih istraživanja i objavljenih rezultata o konzumiranju zašećerenih napitaka u različitim populacijama diljem svijeta. „Nema nikakve dobrobiti od konzumiranja zaslađenih napitaka, a smanjenje konzumiranja ima potencijalni učinak u spašavanju nekoliko desetaka tisuća života godišnje“, rekao je dr. Mozaffarian (M. D., Dr. P. H.).
 
Utjecaj zašećerenih napitaka na zdravlje uveliko se razlikuje među populacijama. Prema ekstremima, procijenjeni postotak smrtnosti bio je manji od 1 posto u Japanu kod osoba starijih od 65 godina, ali 30 posto kod meksičkih odraslih osoba mlađih od 45 godina. Ovako velika razlika očituje se u činjenici da je Japan jedna od svjetskih država s najnižom potrošnjom slatkih pića po glavi stanovnika. S druge pak strane, od dvadeset najnaseljenijih zemalja, Meksiko je imao najveću stopu smrtnosti koja se može pripisati zašećerenim napitcima – s oko 405 smrtnih slučajeva na milijun odraslih osoba, dok je u SAD-u 125 smrtnih slučajeva na milijun odraslih osoba. Sveukupno, kod odraslih mlađe dobi postotak kroničnih bolesti povezanih sa zaslađenim pićima bio je veći nego kod odraslih starije dobi.
 
„Zdravstveni učinak slatkih napitaka kod mladih osoba vrlo je značajan iz razloga što upravo mladi ljudi čine veliki sektor radne snage u mnogim zemljama, pa je stoga i gospodarski učinak konzumiranja slatkih napitaka i s njima povezanim smrtnostima i nesposobnostima / invaliditetom i te kako značajan. Radi toga raste i zabrinutost glede budućnosti. Ako će ti mladi ljudi i dalje konzumirati visoke razine zašećerenih pića u starijoj dobi, učinci visoke potrošnje biti će povezani s učincima starenja, što dovodi do još veće stope smrtnosti i invaliditeta zbog srčanih oboljenja i dijabetesa nego što to vidimo sada“, upozorio je dr. Gitanjali M. Singh, Ph. D., suautor provedene studije ('Friedman School').
 
Ugledni časopis za medicinske znanosti „British Medical Journal, BMJ“ u srpnju 2015. godine objavio je rezultate istraživanja u kojem je dokazano da je redovita konzumacija šećerom zaslađenih napitaka povezana s dijabetesom tipa 2 neovisno o statusu pretilosti. Umjetno zaslađena pića (pića zaslađena umjetnim sladilima poput aspartama i dr.) i voćni sok također su pokazali pozitivnu povezanost s dijabetesom tipa 2. Stoga autori provedene studije također upozoravaju da pića zaslađena umjetnim sladilima kao i voćni sok nisu pogodne alternative za prevenciju dijabetesa tipa 2.
 
Američka regija Appalachia (Apalači) je područje koje je najpoznatije u SAD-u zbog visokog rizika pretilosti i povezanih oboljenja kod mladih ljudi zbog goleme konzumacije zaslađenih pića. Naime, djeca regije Appalachia najveći su potrošači slatkih napitaka u SAD-u, zbog čega je smrtnost radi pretilosti, karcinoma, dijabetesa i srčanih oboljenja u stalnom porastu. No, tinejdžeri (teens) su sa znanstvenicima (Ohio State University Center for Clinical and Translational Science) pokrenuli projekt pod nazivom „Sodabriety“ koji se pokazao uspješnim a trajao je trideset (30) dana. Na kraju projekta, tinejđeri koji su sudjelovali u projektu, potpuno su se odrekli slatkih pića – umjesto njih piju vodu, čime su ujedno povećali unos vode u organizam. (Rezultate ovog projekta objavio je i časopis Science Daily 20. veljače 2014.). Stoga bi javnozdravstveni stručnjaci u Hrvatskoj zajedno s Ministarstvom zdravstva trebali pokrenuti jednu veliku inicijativu s osvješćivanjem roditelja i mladih ljudi o svim mogućim štetnim učincima konzumiranja zašećerenih napitaka kao i onih s umjetnim sladilima zajedno s najavljenom kampanjom moguće zabrane prodaje energetskih napitaka maloljetnicima.   
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Povezane objave

Lavoslav Ružička i Vladimir Prelog

HF

Pojedinačna i ukupna gospodarstvenost (8)

HF

Izabrani novi članovi Akademije

HF

Kako definirati fašizam?

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više