Hrvatski Fokus
Znanost

GMO kukuruz, koji proizvodi Bt-toksin

Genetski modificirani kukuruz odobren u EU-u uzrokuje oboljenje bubrega i kamence u mokraćnom mjehuru kod štakora

 
 
Genetski modificirani kukuruz kompanije Monsanto odobren je u Europskoj uniji za hranu i hranu za životinje iako je kompanija u vlastitim ispitivanjima otkrila da ovaj genetski modificirani kukuruz uzrokuje oboljenje bubrega i kamence u mokraćnom mjehuru štakora. Radi se o genetski modificiranom kukuruzu koji proizvodi Bt-toksin. Naime, kako bi riješili problem kukaca štetnika u poljoprivrednim kulturama-uključujući i kukuruz, biotehnolozi su metodama genetskog inženjeringa iz jedne vrste mikroorganizma, tj. bakterije tla poznate pod nazivom Bacillus thuringiensis prenijeli gen koji kodira proizvodnju bjelančevine insekticidnog učinka na štetnike iz reda Lepidoptera, u koje se ubraja i štetnik koji uzrokuje najveće gospodarske štete u uzgoju kukuruza – kukuruzni moljac, lat. Ostrinia nubilalis.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2018/03/1.jpg
Ličinke kukaca štetnika koje se hrane na Bt-kulturama na ovaj način se truju i ugibaju. Bt-toksini su toksini koje proizvodi i izlučuje bakterija tla B. thuringiensis, a dijele se u dvije grupe: kristalne proteine (ili bjelančevine) Cry koji su i endotoksini, te citolitične proteine, Cyt. Toksini djeluju u crijevu štetnika: Cry uzrokuju pore u staničnoj stijenki i posljedično tome smrt stanice, dok Cyt uzrokuje osmotski šok s posljedicom pucanja stanica. Postoji mnogo vrsta Bt-toksina, a svaki djeluje na određenu skupinu kukaca (komarci, muhe, moljci, gusjenice). Bt-toksini smatraju se agresivnim toksinima koji ozbiljno oštećuju stanične membrane.
 
Prije nego što je Europska unija odobrila ovu vrstu genetski modificiranog Bt-kukuruza za hranu i hranu za životinje, nekoliko država članica EU-a upozoravalo je na rezultate istraživanja o štetnosti a samim time i veliku zabrinutost u svezi sigurnosti konzumiranja takvog Bt-kukuruza. No usprkos svemu, Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) odbacila je zabrinjavajuće nalaze ispitivanja o sigurnosti insekticidnog kukuruza te dala pozitivno mišljenje za njegovo korištenje u hrani i hrani za životinje, pa je Europska komisija 2011. godine odobrila genetski modificirani Bt-kukuruz MON89034. Međutim, od tog vremena genetski modificirani Bt-kukuruz MON89034 križan je s drugim genetski modificiranim vrstama kukuruza u svrhu dobivanja genetski modificirane kulture s 'višestruko složenim osobinama.' Pojedine države članice EU-a nastavile su upozoravati na štetne zdravstvene učinke koji su otkriveni kod štakora hranjenih Bt-kukuruzom MON89034.
 
Francuska je uporno upozoravala na sve veću zabrinutost zbog činjenica da MON89034 uzrokuje oboljenje bubrega i pojavu kamenaca u mokraćnom mjehuru štakora hranjenih s ovim kukuruzom. Međutim, EFSA je uporno ignorirala sva upozorenja u svezi postojećih rezultata laboratorijskih istraživanja o štetnim učincima genetski modificiranog Bt-kukuruza MON89034 te je Komisija donijela odluku o odobrenju novih devet sorti genetski modificiranog kukuruza s „višestruko složenim osobinama“ od kojih sve sadrže MON89034. Genetski modificirani kukuruz MON89034 na tržištu je poznat pod nazivom Yield Gard™ VT Pro™. Monsantov Bt-kukuruz MON89034 sadrži jedinstvenu mješavinu insekticidnih proteina zvanih Bt-toksini. Biljke kukuruza proizvode sintetski Bt-toksin, Cry1A.105 – kombinaciju Bt-toksina zvanih Cry1Ac/Cry1Ab i Cry1F. Nigdje ne postoji prirodni oblik ovakve kombinacije proteina/bjelančevina, pa se stoga sigurnost ne može usporediti s prirodnim Bt-toksinima. Ovaj sintetski toksin kombiniran je s drugim Bt-toksinom, Cry2Ab2 (MON88017).
 
Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) smatra da su ove genetski modificirane Bt-kulture jednako sigurne kao i one ne-modificirane. No, stručnjaci upozoravaju na uočene štetne promjene u urinarnom sustavu kod štakora hranjenih s Bt-kukuruzom: minimalna do umjerena hiperplazija stanica, a takva proliferacija stanica može biti prekursor odn. preteča za razvoj karcinoma urinarnog sustava, upala i hidronefroza (prisutnost tekućine/vode u bubrezima zbog opstrukcije). Njemački stručnjaci iz njemačke Savezne agencije za zaštitu prirode (BfN) predlagali su da se od Monsanta zatraži dodatno dvogodišnje istraživanje u svrhu testiranja dugoročnih učinaka na zdravlje. No, EFSA je hladnokrvno odgovorila kako ona ne vidi potrebu za daljnja istraživanja.
 
Stručnjaci belgijskog Savjetodavnog vijeća za biološku sigurnost usredotočili su se na zabrinjavajuće otkriće: nisku težinu štitnjače/paraštitnjače u odnosu na konačnu tjelesnu težinu kod ženki štakora hranjenih s obrocima koji su sadržavali 33% Bt-kukuruza. Kako bi se dobio točan uvid u ukupne učinke na zdravlje kod štakora hranjenih genetski modificiranim Bt-kukuruzom, belgijski stručnjaci tražili su daljnja ispitivanja.
 
Francuski stručnjaci također su izrazili svoju zabrinutost u svezi Bt-kukuruza MON89034. Naime, još ranije, prof. Gilles-Eric Séralini radio je s grupom znanstvenika u CRIIGEN-u (Comité de recherche et d'information indépendantes sur le génie génétique, sjedište u francuskom gradu Caen, osnovan 1.06.1999.) gdje su ispitivali sigurnost monsantovog Bt-kukuruza MON863 za tržište Europske unije. Prof. Séralini otkrio je simptome trovanja i oštećenje organa kod štakora hranjenih ovim kukuruzom. Genetski modificirani Bt-kukuruz MON863 sadrži modificirani Bt-toksin Cry3Bb1, delta-endotoksin iz bakterije B. thuringiensis, a sadrži i 'nptll' – marker gen za antibiotsku rezistenciju (rezultati ovog istraživanja objavljeni su u „Archives of Environmental Contamination and Toxicology“). No, Europska agencija za sigurnost hrane/EFSA, samu sebe je uvjerila da su oštećenja bubrega i kamenci u mokraćnom mjehuru štakora hranjenih Bt-kukuruzom „spontani“ ili tek slučajan nalaz koji nema nikakve veze s genetski modificiranom hranom. To je bilo zato što je, prema EFSA-i  „poznata niska učestalost kamenaca u mokraćnom mjehuru ove vrste štakora.“
 
Časopis „Journal of Hematology and Thromboembolic Diseases“ (2013., Vol.1, Issue 1:104) objavio je uznemirujuće rezultate grupe brazilskih znanstvenika koji su istraživali biosigurnost genetski modificirane hrane, pa tako i moguću štetnu ulogu Bt-toksina na zdravlje sisavaca, uključujući i čovjeka. Znanstvenici Brazilskog sveučilišta (University of Brasilia / Institute of Biological Sciences' Department of Genetics and Morphology) otkrili su izrazito negativne učinke Bt-toksina na crvene krvne stanice miševa: Bt-toksini uzrokuju rupturu/pucanje krvnih stanica te također štetno djeluju i na koštanu srž, a posljedice su ozbiljne – od anemije do 'raka krvi' poput leukemije. Također je utvrđena hemotoksičnost i genotoksičnost četiri ispitana Bt-toksina: Cry1Aa, Cry1Ab, Cry1Ac i Cry2Aa kod švicarskih albino miševa.
 
Usprkos svemu, Europska komisija je zahvaljujući pozitivnom mišljenju EFSA-e,  2013. izdala odobrenje za genetski modificirani kukuruz „SmartStax“ koji „sadrži“ osobinu MON89034, proizvodi šest različitih Bt-toksina i tolerantan je na dva herbicida. Iako se 2016. francuska Agencija za sigurnost hrane (ANSES) protivila izdavanju dozvole za novu sortu GM kukuruza s višestruko složenim GM obilježjima zbog nedostatka informacija o sigurnosti proizvoda (GM kukuruz MIR162 x MON87427 x MON89034 x NK603), i ova genetski modificirana sorta kukuruza je odobrena u EU. A 2017. ANSES je ponovio svoju zabrinutost zbog još jedne 'genetski složene' sorte kukuruza: MON89034 x 1507 x NK603 x DAS-40278-9.
 
Baza podataka o odobrenju GM kultura koju vodi industrijsko tijelo ISAAA navodi ukupno deset sorti kukuruza s genetski modificiranim višestrukim obilježjima koji sadrže MON89034 odobrenih u EU za hranu i hranu za životinje (International Service for the Acquisition of Agro-biotech Applications / Međunarodna služba za nabavu agro-biotehnoloških aplikacija je neprofitna organizacija osnovana 1992., a prima donacije iz privatnog i javnog sektora, a najveći donatori su: američko Ministarstvo poljoprivrede/USDA, US Grains Council, Monsanto, Bayer itd.). Uz složene osobine genetski modificiranih usjeva (tj. složeni usjevi s multi-genetski modificiranim obilježjima) postoji rizik da će višestruke komponente usjeva djelovati međusobno, s drugim elementima u biljci ili s agro-kemikalijama korištenim u uzgoju te će stvarati nove ili još snažnije toksine ili alergene.
 
Unatoč ovim povećanim rizicima, EFSA ne procijenjuje kombinirane učinke različitih GM svojstava u složenoj GM sorti, niti zahtijeva 90-dnevnu studiju hranidbe životinja u svrhu utvrđivanja moguće toksičnosti 'složenih' GM kultura, kao što je to potrebno kod GMO-a s pojedinačnom osobinom. Stručnjaci upozoravaju da se sinergistički učinci kombiniranih Bt-toksina u kukuruzu ne mogu isključiti i stoga zahtijevaju daljnja istraživanja. Genetski modificirani Bt-kukuruz MON89034 sada je „ugrađen“ u brojne sorte kukuruza sa složenim genetski modificiranim osobinama. „Stoga je i rizik povećan, jer studije o sigurnosti su nedovoljne,“ upozorava dr. Michael N. Antoniou, molekularni genetičar (King's College London) te dodaje: „Kombinirani učinci Bt-toksina su neistraženi. Nedavno objavljeni znanstveni pregled otkriva brojne studije o kukcima – i one koji su 'cilj' Bt-toksina kao i one koji nisu njihova meta – korisni kukci, te potvrđuje da interakcije i kombinirani učinci mogu postojati između različitih Bt-toksina ili između Bt-toksina i drugih bjelančevina, kemikalija, organizama tla ili biljnih komponenti, a što u nekim slučajevima može rezultirati neočekivanim povećanjem toksičnosti. Mehanizmi tih učinaka nisu potpuno razumljivi.“
 
„Kako genetski modifirani usjevi postaju složeniji, skeptične države članice EU-a i javnost vjerojatno će imati sve veće nepovjerenje zbog propusta EFSA-e u pristupu rizika i djelovanja Komisije u odobravanju ovih kultura bez demokratskog mandata.“
(Izvor: GMWatch: „GM maize approved in the EU caused kidney disease and bladder stones in rats,“ 14. 2. 2018.).
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Povezane objave

KONAČNO RJEŠENJE – Klimatski kultisti zazivaju masovni genocid nad čovječanstvom

hrvatski-fokus

WHO poručuje da ‘klimatske promjene’ zahtijevaju masovno cijepljenje protiv komaraca

hrvatski-fokus

Sepsa – zabrinjavajući uzrok smrti zbog gripe

HF

Prilog HAZU-a kurikulnoj reformi (33)

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više