Hrvatski Fokus
Hrvatska

Ponavlja se povijest miješanja narodâ

Ne brane se nenaseljeni prostori

 
 
Zimovanje na Kupresu, ralice čiste teren po mećavi, policija je na kritičnim točkama, restorani i skijališta puni krajem veljače – većinom splitski vikendaši. Na povratku prema Livnu gledamo divlje konje na Borovoj glavi.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2018/03/fall16_biraciality_couple.jpg
U ožujku obilazim Mostar, Mostarci su čuveni po duhovitosti, čitam grafite i gledam pjesnika Aleksu Šantića naslikanog kao astronauta na fasadi zgrade; poznati njegovi stihovi pozivaju narod da ostane:
Ostajte ovdje!… Sunce tuđeg neba,
Neće vas grijat kô što ovo grije;
Grki su tamo zalogaji hljeba
Gdje svoga nema i gdje brata nije.

Od svoje majke ko će naći bolju?!
A majka vaša zemlja vam je ova;
Bacite pogled po kršu i polju,
Svuda su groblja vaših pradjedova…

 
Ali narod putuje u Njemačku, Austriju, Kanadu, Australiju, SAD od Trebinja do Bihaća ista priča. Negdanje socijalističke industrije u Tuzli, Zenici, Bugojnu ne mogu nikome dati kruha. Loži se mazut i ugljen, zrak je opasan po disanje! Kao što se vidi iz početnih riječi ovog članka hrvatski dio BiH funkcionira i Bogu hvala nije etnički očišćen, u istočnom Mostaru možete sjedati u Šadrvanu i slušati u podne molitveni poziv mujezina dok pod kaldrmom i smionim lukom bijelog mosta teče zelena ljepotica Neretva. Zapadno od Mostara zatječem velike robne kuće i skladišta,spretni Hrvati iz Hercegovine naplaćuju pogled na lijepe ali minijaturne slapove Kravica 6 KM (oko 24 kune) izvan sezone, u sezoni 8 KM (oko 32 kune). Međugorje unatoč skepsi većine kardinala postaje pravi hodočasnički gradić.
 
Koliki god bio bošnjački i srpski dio BiH svi putevi na Zapad vode preko Hrvatske, bilo preko plodne Panonije bilo preko Jadrana. Pravo je pitanje na ovoliko iseljavanje iz Hrvatske i BiH tko će se ovdje naseliti, jer nema više ni seljaka, ni radnika ni obrtnika. Ako ćemo postupiti kao Kraljevina Belgija ne će biti dobro. Oni su naime u Bruxelles naselili pola milijuna Marokanaca, i još ih postavili u etnički homogene gradske četvrti. Sutra ovi mogu s punim pravom tražiti status naroda u Belgiji. Useljenici bi morali biti šaroliki, vrlo brzo bi se asimilirali Poljaci i Ukrajinci. Postavlja se pitanje hoće li npr. Kinezi useljenici postajati katolici, pravoslavni, muslimani? Hoće li glasovati za liberale, socijaliste ili radikale? Tu važi i pravilo da se ne naseljava novo stanovništvo uz granicu sa njihovom matičnom državom!
 
Eto, i u mojem osnovnoškolskom razredu se trefilo dosta učenika kojima je djedovina bila Austrija, sve Hrvati prezimenom Hafner, Wagner, Lenz, Fišer… Moj pokojni kolega i ravnatelj zvao se Željko Esterajher. Možda jednom i u Bosni zavlada umjesto Izetbegovića Hasanbegović! Za dubrovačke obitelji Križ, Jež, Kos više se ljudi i ne sjećaju da su im preci Česi i Slovenci. Slično je sa Talijanima, Albancima, Mađarima. Hoće li Irci, Nijemci, Englezi, Amerikanci u mirovini masovno doseljavati u Dalmaciju?
 
Nekada sam se čudio dr. Tuđmanu što nije jače vojne jedinice slao u Posavinu i Srednju Bosnu. Sad vidim da je u Srednjoj Bosni saveznički i rođački bošnjački narod prevladao demografski, a da je inzistiranje na obrani Posavine značilo neizvjestan, dugotrajan i krvav rat što je opasno za malu i siromašnu zemlju koja usto nema jaku podršku među velesilama. Sjetimo se povijesti, megaloman Justinijan je osvajajući Afriku i Italiju osiromašio vlastitu zemlju, unesrećio osvojene i slabošću omogućio Bugarima i Slavenima da prijeđu Dunav. Ustrajavanje Perzije i Bizanta na ratnom sukobu toliko je oslabilo rečene velevlasti da ih je arapski val pomeo.
 
Arapi su imali jaku socijalnu komponentu Islama (uz nauk o džihadu), dok je Konstantin Isusovo učenje toliko "porimljanio" da je u tom zagrljaju Rimske države Crkva pomalo slomila kralježnicu. Tako su i križari pomeli Bizant u XIII. stoljeću, bez čega ne bi turski činitelj toliko umarao nas na jugoistoku Europe. I srpski kraljevi, napose Dušan su mrcvarili taj isti Bizant, dok im Turci ne uzeše Kosovo.
Prije srpskog poraza (1389.) od Turaka bila je anarhija nakon smrti kralja Dušana; gospodari Makedonije Mrnjavčevići porazili su 1369. na Kosovu Dušanovog sina Uroša, te feudalce Altomanovića (gospodara istočne Hercegovine) i Hrebeljanovića (budućega kralja Lazara); Hrebeljanović je sa zadovoljstvom uvidio da je njegov saveznik Altomanović u bezizlaznoj situaciji, te se nije uključio u bitku.
 
Ne likujmo nad nerazmnošću susjeda, ni ponašanje Hrvatinića, slavonskih banova i bosanskih velikaša nije bilo mudrije. Stvari su definirane početkom XIII. stoljeća kada su srpski vladari osnovali vlastitu nacionalnu crkvu i progonili bogumile. Moglo je biti drugačije da je krajem XVII. stoljeća Austrija oslobodila Makedoniju i Srbiju; ali napad Louisa XIV. je to onemogućio. Tko zna hoće li Europa pozitivno djelovati na Srbe u Beču i Njemačkoj, kao što je i Berlin danas magnet za susjedne Poljake, koji unatoč bremenu prošlosti govore njemački i naseljavaju se u metropoli. Mnogi istočni Nijemci su starinom Balti i Slaveni. Svakako sadašnja Turska nije privlačna ni Kurdima, a kamoli Arapima i Irancima. Tu slagalicu zvanu Put svile bit će izuzetno teško složiti.
 

Teo Trostmann

Povezani članci

Domoljublje

HF

Hodočasnik

HF

Provedimo žurno lex HRT

HF

Plenković je najveći gubitnik izbora

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...