Hrvatski Fokus
Hrvatska

Razgraničenje u Boki Kotorskoj

Plovni put prolazi na otprilike pola puta iz među otočića Mamule i Rta Oštro

 
 
Pogledajte pomorsku kartu Boke (https://www.hercegnovi.me/images/grad/bokaNK.pdf), povećajte ju tako da imate samo ulaz od Ponte Oštro do Kobile, ili ostavite i malo otvorenog mora na ekranu, pa će se morska granica lako naslutiti, odnosno izdefinirati pravo jedne i druge države, ali koristeći više metoda, pravnih aspekata, u određivanju granice na moru. Ovdje se jasno, sudionici u procesu razgraničenja pozivaju na poštivanje međunarodniog pomorskog prava, međunarodne konvencije o sigurnosti plovidbe, pravo obalne države da ima nesmetan izlaz ns otvoreno more i na zdrav razum gdje neprimjereno otezanje radi partikularnih interesa treba odmah eliminirati. Osoba koja počme govoriti o gospodarskim interesima, zapošljavanju, ribolovu i drugim pravima vezanim uz prava i odrednice koje imaju osnovicu u pravu korištenja teritorijalnog mora i neproglašene Zone ekonomskog interesa, treba biti isključena iz ovog stadija pregovora, gdje je tema Razgraničenje u prolazu koji vodi prema ulazu u Boku Kotorsku
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2018/04/Boka_nautical_map.jpg
TOČKA 1.
Otprilike između KOBILE i nasuprotnog rta – započeti plovni put  prema izlazu preko oznake dubine 24, koja je otprilike na pola udaljrnosti između 2 rta. Vrsta plovnog puta – dvosmjerni sa zonom odvojene plovidbe gdje svak drži svoje desno, dakle ulaz s desne strane, gledano Sjever – Jug izlaz s lijeve strane – ali onome tko izlazi to je desna strana. Ova točka, bez obzira kome pripada rt Kobila ne može se drukčije urediti i bazira se  na pravo izlaza na otvoreno more, te međunarodnih propisa o sigurnosti plovidbe. Očito je da bi ovu točku koristila samo Crna gora ali svejedno bi imao oznaku međunarodnog plovnog puta.
 
TOČKA 2 
Ovu točku određujemo prema pravilima Sigurnosti plovidbe. Nadalje plovni put nas vodi prema točci zapadno od Plič Ploča 11 m dubine. kurs između 182 i 185 stupnjeva. Ovdje treba naglasiti da se dubine odnose na srednju razinu nižih niskih voda živih morskih mjena. Zbog toga treba izbjeći ovu točku i mi Plovni put , isti kao ranije upućujemo zapadno od ove pličine, jer na istočnoj strani nema prostora za ovu vrstu derminiranja. Plovni put u oba pravca treba biti dovoljno širok da omogući pretjecanje, dok bi pomorskim pravilima trebalo ograničiti brzinu kretanja u plovnom putu baš zato da se 
onemoguće pretjecanja osobito većim brodovima.
 
Ovaj plovni put za brodove  određene bruto registarske tonaže
mogao bi se koristiti. 
A – uz navođenje Centra za kontrolu plovidbe – ne postoji ali bi ga trebalo osnovati i to da bude organiziran po Propisima o sigurnosti plovidbe i zajednički osnovan i financiran od EU-a s jedne i Crne Gore s druge strane, koji bi bio i politički gledano faktor sinergije i suradnje a ne razgraničenja. Uostalom i cijeli PLOVNI PUT ZADRŽAVA PRAVO EKSTERITORIJALNOSTI ne igra nikakvu ekonomsku ili drugu ulogu osim plovidbe, (nigdje u svijetu nije dozvoljeno ribanje ni bušenje nafte u plovnom putu) a podrazumjeva se da se zakon o Teritirijalnom moru primjenjuje od vanjskih granica plovnog puta pa prema obali pojedine države.
 
B – uz savjete PILOTA za brodove veće određene brutoregistarske tonaže (radi se posebice o većim kruzerima koji bi bio iz Crne Gore jer Hrvatska nema ni teritorij luke nakon početne sjeverne točke ovog plovnog puta.
 
TOČKA 3
Daljnje kretanje nastavljamo prema pravilima o epikontinentalnom pojasu (gdje se kopno u podmorju spušta do najvećih dubina s jedne i druge strane te nas put vodi blizu oznake dubine 58 m prema dubini  68 m u kursu otprilike 170 stupnjeva. Vidi se na karti da plovni put prolazi na otprilike pola puta iz među otočića Mamule i Rta Oštro, najvećim dubinama znači po odredbama Zakona o međunarodnoj plovidbi o epikontinetalnom pojasu. U nepostrednoj blizini ove točke trebao bi postaviti plutaču Sea buoy pravu ili virtualnu, koju bi  (virtualnu bilo moguće vidjeti na radaru, ploteru, elektronićkoj karti itd.
 
Ovdje i prestaju pravila Epikontinetalnog  pojasa, jer je ista konfiguracija podmorja uzduž cijele obale. Dubine naglo padnu i dolazi se do ravne plohe 100 i više metara duboke koja perzistira i prema istoku/jugoistoku i zapadu /sjeverozapadu. Od ove točke pa do južne granice Teritorijalnog mora trebalo bi napraviti razgraničenje  linijom koja bi bila OKOMITA NA GENERALNI SMJER LINIJE OBALE Hrvatske i Crne Gore koji iznosi 305 stupnjeva, što znači da  bi crta razgraničenja bila u smjeru 215 stupnjeva (u sistemu North up) i išla bi do točke koja je 12 milja udaljena od obale jedne i druge države, odakle počinju međunarodne vode. Osim što je ovaj uradak u potpunosti pravno utemeljen, on je utemeljen i na pozitivnom znanjima pomorske nauke i struke, to Vam samo govori jednu stvar, da bi se riješio ovaj problem, i slični, čovjek mora imati interdisciplinarna znanja i pošten odnos i prema svome i prema tuđemu. Inače sve se ovo isčitava s ove pomorske karte, bez potrebe za ikakvom drugom literaturom, uz jasno interdisciplinarnu familijarnost s problemom.
 
Ovo bi bilo pravo rješenje koje bi sve zadovoljilo, a ovakav prijedlog trebalo bi dati što prije, kako bi se ušlo u masu materijala prije eventualne arbitraže. Ovdje Hrvatska na moru ništa ne gubi.
 

Cvijeto Božović, kapetan duge plovidbe

Povezani članci

Hrabro zlatno srce Zlatka Dalića

hrvatski-fokus

Majčin vapaj

HF

Za Antina sina fratri su “klasni neprijatelji”

HF

Borba za vlast i moć

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...