Ustavni suci su 21. rujna 2014. ugušili demokraciju u Hrvatskoj
PROSVJEDOM SMO POKAZALI NESLAGANJE S NEDEMOKRATSKIM PONAŠANJEM POLITIČKE KASTE
Preko 380 tisuća hrvatskih građana je svojim potpisima tražilo referendum o izbornim pravilima za izbor zastupnika u Hrvatski sabor, a zastupnici nacionalnih manjina, HNS-a i HSU-a su svojim glasovanjem zajedno s SDP-om i IDS-om spriječili uz pomoć Ustavnog suda i Vladimira Šeksa održavanje referenduma. Broj potpisnika peticije je veći od broja članova svih većih parlamentarnih stranaka zajedno.
Članak 1. Ustava Republike Hrvatske (URH)
(1) Republika Hrvatska jedinstvena je i nedjeljiva demokratska i socijalna država.
(2) U Republici Hrvatskoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana.
(3) Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem.
Članak 87. URH
(1) Hrvatski sabor može raspisati referendum o prijedlogu za promjenu Ustava, o prijedlogu zakona ili o drugom pitanju iz svog djelokruga.
(2) Predsjednik Republike može na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade raspisati referendum o prijedlogu promjene Ustava ili o drugom pitanju za koje drži da je važno za neovisnost, jedinstvenost i opstojnost Republike Hrvatske.
(3) O pitanjima iz stavka 1. i 2. ovoga članka Hrvatski sabor će raspisati referendum u skladu sa zakonom ako to zatraži deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj.
(4) Na referendumu se odlučuje većinom birača koji su pristupili referendumu.
(5) Odluka donosena na referendumu obvezatna je.
(6) O referendumu se donosi zakon. Zakonom se mogu propisati i uvjeti za održavanje savjetodavnog referenduma.
Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Jasna Omejec, predsjednica, te suci Mato Arlović, Marko Babić, Snježana Bagić, Slavica Banić, Mario Jelušić, Davor Krapac, Ivan Matija, Antun Palarić, Aldo Radolović, Duška Šarin i Miroslav Šeparović, u postupku pokrenutom na zahtjev Hrvatskog sabora radi utvrđivanja jesu li ispunjene pretpostavke za raspisivanje referenduma iz članka 87. stavaka od 1. do 3. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.), na sjednici održanoj 10. prosinca 2014. donio je
ODLUKU
I. U povodu zahtjeva Organizacijskog odbora Građanske inicijative »U ime obitelji« za raspisivanje referenduma o prijedlogu izmjene članka 73. [72.] Ustava Republike Hrvatske pod nazivom »Birajmo zastupnike imenom i prezimenom«, koji je dostavljen predsjedniku Hrvatskog sabora 22. listopada 2014., a koji je u Hrvatskom saboru zaveden pod ur. brojem: 363-14-02, klasa: 014-01/14-02/09 od 22. listopada 2014., Ustavni sud utvrđuje:
– da je ispunjena pretpostavka iz članka 87. stavka 1. Ustava,
– da nije ispunjena pretpostavka iz članka 87. stavka 3. Ustava.
II. U povodu zahtjeva Organizacijskog odbora Građanske inicijative »U ime obitelji« nije dopušteno raspisivanje referenduma iz točke I. ove izreke jer je prema očitovanju tog odbora raspisivanje referenduma zatražilo 380.649 birača, a njegovo raspisivanje trebala su zatražiti 404.252 birača s obzirom da su na dan 21. rujna 2014. u Republici Hrvatskoj bila registrirana 4.042.522 birača.
III. Na temelju članka 31. stavaka 4. i 5. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst), Ustavni sud Republike Hrvatske određuje:
– pod »ukupnim brojem birača u Republici Hrvatskoj« u smislu članka 87. stavka 3. Ustava ima se smatrati ukupan broj punoljetnih hrvatskih državljana s prebivalištem u Republici Hrvatskoj upisan u evidenciju birača, kao dio registra birača, na dan koji je određen za prvi dan prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma (referentni dan), prema stanju na taj dan u 00:00 sati (referentni sat). Ustavni sudci su prihvativši neistinit podatak Ministarstva uprave, da je 4,042.522 mjerodavan broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj na dan početka skupljanja potpisa birača na peticiju GIUIO za održavanje Referenduma 21. rujna 2014. godine, ugušili demokraciju u Hrvatskoj povredom I. članka Ustava Republike Hrvatske i time pokazali da služe političkoj kasti boljševičkog mentalnog sklopa.
Ustavni sud je potvrdio ustavnost i zakonitost na drugim izborima za Eu parlament održanim 25. svibnja 2014. godine na kojima je bilo registrirano na biralištima u Hrvatskoj 3,760.783 birača, a samo 118 dana kasnije bivši ministar uprave Arsen Bauk je potpisao ispravu da je na dan početka skupljanja potpisa na peticiju Građanske inicijative U ime obitelji ( GIUIO ) 21. rujna 2014. godine bilo 4,042.522 birača s prebivalištem u Hrvatskoj te da je potrebno 404.252 potpisa za održavanje referenduma. Nemoguće je da je za 118 dana 281.739 naših stanovnika s prebivalištem u Hrvatskoj steklo biračko pravo punoljetnošću više nego ih je umrlo odnosno s dnevnim prosječnim povećanjem za više od 2.387 birača. Dakle GIUIO je skupila dovoljno potpisa birača na peticiju za održavanje Referenduma o izbornim pravilima. Broj registriranih birača na biralištima na izborima održanim tijekom 2013. i 2014. godine nije prelazio 3,777.518 birača. Kako su ustavni sudci mogli zabraniti referendumsko izjašnjavanje na temelju krivotvorene isprave o 4,042.522 birača na dan 21. rujna 2014. godine koju je potpisao bivši ministar Arsen Bauk (vidi priloženu tablicu)? Za potpisivanje isprave s krivotvorenim podatcima Kazneni zakon RH zaprječuje prema članku 279. kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu, po zamjenici općinske državne odvjetnice Gordani Knaus, u kaznenom predmetu protiv osumnjičenog Arsena Bauka i dr. zbog kaznenog dijela iz članka 337. Kaznenog zakona/ 11, dana 29.prosinca 2016. godine je odbacilo moju kaznenu prijavu protiv Arsena Bauka i Branka Hrvatina zbog kaznenih dijela uništenja i krivotvorenja izbornih isprava iz članka 337. Kaznenog zakona/11 i izborne prijevare iz članka 338. Kaznenog zakona/11. U kaznenoj prijavi protiv Arsena Bauka napisao sam "Analizom nejednakosti biračkog glasa i kretanja broja birača otkrio sam da postoji opravdana sumnja na počinjenje kaznenog dijela koje su počinili bivši ministar uprave Arsen Bauk i predsjednik Državnog izbornog povjerenstva prema člancima 337. i 338. KZRH prema kojima se počinitelji kaznenih dijela kažnjavaju kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina za krivotvorenje rezultata izbora i uvođenja u popis nepostojećih birača, umrlih osoba i osoba koje nemaju biračko pravo ( stavak 2. čl.337. KZRH). U kaznenoj prijavi nisam napisao "uništenja".
Požurnicom urudžbiranom 24. studenog 2016. godine odustao sam od kaznene prijave prema članku 338. Kaznenog zakona/11 zbog izborne prijevare protiv Arsena Bauka i Branka Hrvatina, jer je Kolinda Grabar Kitarović neupitno legitimno izabrana predsjednica Republike Hrvatske samo je u pitanju s kojom razlikom u broju dobivenih glasova kandidata, ostao sam pri kaznenoj prijavi protiv bivšeg ministra uprave Arsena Bauka jer je nemoguće povećanje broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj od 25. svibnja do 21. rujna 2014. godine za 281.739 birača. Za takvo povećanje broja birača je potrebno da 20 godina 14.087 birača više godišnje stekne biračko pravo punoljetnošću nego ih umre. Godišnji prirast stanovništva od 1983. godine je manji od jedanaest tisuća, a od 1991. godine godišnje više stanovnika umire nego ih se rađa. Pomoćnica općinske državne odvjetnice gospođa Gordana Knaus i Glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan znanjem pučkoškolske matematike mogu lako dokazati da je počinjeno kazneno djelo lažiranja broja birača kako bi politička kasta HDZ-a i SDP-a, boljševičkog mentalnog sklopa, spriječila referendumsko izjašnjavanje o izbornim pravilima.
Ukidanjem odredbe o tisuću i petsto pravovaljanih potpisa birača za sudjelovanje stranačkih i lista kandidata birača na izborima iz promjena Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor od 13. veljače 2015 godine na zahtjev Demokratske stranke žena i zabranom referenduma " Glasujmo imenom i prezimenom" Ustavni sud je izazvao ustavnu krizu i prijevremene izbore. Skandalozne odluke ustavnih sudaca mogle su dovesti u pitanje održavanje izbora s preferencijskim glasovanjem zbog prevelikog broja izbornih lista. Na izborima je teoretski moglo nastupiti preko 160 registriranih stranaka. Prema izglasanim promjenama Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor zbirne izborne listine poslužile su kao knjižice s imenima i prezimenima kandidata za preskupu anketu o (ne)popularnosti kandidata.
Bivša predsjednica Ustavnog suda i članica Venecijanske komisije profesorica na Pravnom fakultetu u Zagrebu dr. sc. Jasna Omejec bila je članica Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima. Šutnja akademika i inteligencije omogućava nedemokratsko ponašanje sadašnje političke kaste koja ignorira većinu hrvatskih državljana kršenjem I. članka Ustava Republike Hrvatske lažiranjem broja birača! Ustavni sudci, DORH, većina medija, a posebno HRT i većina članova Vijeća su pokazali da služe političkoj kasti boljševičkog mentalnog sklopa.
Zbog nade da će HDZ otvoriti proces stvaranja nove " Hrvatske paradigme " prema knjizi Davora Ive Stiera mnogi su glasači HDZ-a glasali 11. rujna 2016. godine za HDZ, ali predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković je uključio kao savjetnike Vladimira Šeksa i njegova posinka Karla Resslera, Furia Radina za potpredsjednika sabora, notornog Milorada Pupovca za predsjednika Odbora za nacionalne manjine i ljudska prava, Predraga Štromara za potpredsjednika Vlade te prof. dr. sc. Blaženku Divjak za ministricu znanosti, obrazovanja i športa, a isključio pravo na referendumsko izjašnjavanje o izbornim pravilima i drgim spornim pitanjima hrvatskog društva. Sada mimo volje većine hrvatskih državljana Vlada Andreja Plenkovića nameće Istanbulsku konvenciju i osuđuje jedino ustaški režim kao nedemokratski te kriminalizira poklič " Za dom spremni".
Nas 380.649 birača je potpisali da se zabrani predizborno koaliranje, ali unatoč tome stranka Glas inzistira na predizbornom koaliranju sa strankom Pametno, IDS-om i drugim strankama, a Krešimir Beljak na koaliciji SDP-a, HSS-a i MOST-a te time Vesna Pusić , Anka Mrak Taritaš, Krešimir Beljak, Božo Petrov i Davor Bernardić ignoriraju opravdane zahtjeve birača. Preslagivanje saborske većine s dijelom zastupnika HNS-a je izborna prijevara birača. HDZ je imao priliku da demokratski riješi ustavnu krizu raspisivanjem Referenduma za promjenu izbornih pravila ili promjenom izbornih pravila u Hrvatskom saboru sukladno zahtjevima potpisnika peticije.
Prosvjedom protiv usvajanja Istanbulske konvencije deseci tisuća hrvatskih državljana je izrazilo neslaganje s nedemokratskim ponašanjem političke kaste. Prosvjedom do referenduma o izbornim pravilima i ponavljanjem kaznene prijave protiv odgovornih za sprječavanje referenduma za promjenu izbornih pravila prema člancima 279. i 337. KZRH nastavimo put demokratizacije hrvatskog društva! Samo Republika Hrvatska i Letonija imaju uvjet o broju potpisa na peticiju za održavanje referenduma izražen u postotcima od broja registriranih birača s prebivalištem u državi. U Švicarskoj je potrebno skupiti 50 tisuća potpisa za Zakonodavni u roku od 3 mjeseca, a za Ustavotvorni 100 tisuća u roku od 18 mjeseci. Švicarska ima preko tri milijuna stanovnika više od Hrvatske. U Sloveniji 40 tisuća za 35 dana, Italiji 500 tisuća za tri mjeseca i u Mađarskoj 200 tisuća za 120 dana. Trebalo bi biti dovoljno 12 % od broja punoljetnih stanovnika prema zadnjem popisu stanovnika odnosno 420 tisuća potpisa birača na peticiju za održavanje Ustavotvornog referenduma i i 8 % odnosno 280 tisuća za održavanje Zakonodavnog referenduma, a vrijeme skupljanja potpisa od 30 dana.
Ustavotvorni referendum bi bio važeći ukoliko većina izglasa pitanje postavljeno referendumom i ukoliko na referendum izađe više birača od 50 % od broja punoljetnih stanovnika prema zadnjem popisu stanovništva, a Zakonodavni referendum ukoliko većina izglasa referendumsko pitanje i ukoliko na referendum izađe više birača od 30 % od broja punoljetnih osoba prema zadnjem popisu stanovništva. Inicijator referendumske inicijative bi trebao zatražiti mišljenje Ustavnog suda o dopustivosti referendumskog pitanja prije početka skupljanja potpisa birača. Ovakva regulacija prava na referendumsko izjašnjavanje birača o svim bitnim pitanjima hrvatskog društva i države je test demokratičnosti i vjerodostojnosti HDZ-a i SDP-a i ostalih stranaka odnosno Andreja Plenkovića, Davora Bernardića, Milorada Pupovca, Bože Petrova i drugih čelnika parlamentarnih stranaka.
PREGLED IZBORA I REFERENDUMA OD 2011. DO 2017. GODINE
Datum |
S |
B |
P |
B – P |
04.12. 2011. HS |
4,284.889 |
3,842.363 |
3,487.034 |
355.329 |
22.01. 2012. RP |
4,267.558 |
4,092.137 |
3,481.226 |
610.911 |
14.04. 2013. E |
4,255.689 |
3,742.383 |
3,472.329 |
270.054 |
19.05. 2013. L |
= |
3,767.170 |
= |
294.841 |
01.12. 2013. RB |
4,247.039 |
3,777.518 |
3,468.507 |
309.011 |
25.05. 2014. E |
4,238.389 |
3,760.783 |
3,464.685 |
296.098 |
28.12. 2014. P |
4,220.997 |
3,773.687 |
3,458.803 |
314.884 |
11.01.2015. P |
4,220.997 |
3,788.039 |
= |
329.236 |
08.11. 2015. HS |
4,188.977 |
3,759.844 |
3,448.000 |
311.844 |
11.09. 2016. HS |
4,169.473 |
3,742.546 |
3,433.139 |
309.407 |
21.05.2017. L |
4,157.561 |
3,719.556 |
3,428.098 |
291.458 |
Oznake u tablici:
S = broj stanovnika prema popisu 2011. godine ili prema procjeni Državnog zavoda za statistiku ( DZS ) za sredine 2012. do 2016. godine ( https:// www.dzs.hr/Hrv ) i linearnom interpolacijom na dan izbora,
P = broj punoljetnih stanovnika prema popisu 2011. ili prema procjeni,
B = broj registriranih birača na biračkim mjestima s prebivalištem u Hrvatskoj (http: www. izbori. hr) i
B – P = razlika između broja birača i broja punoljetnih stanovnika prema procjeni na dan izbora.
E = izbori za Europski parlament, L = lokalni izbori, P = predsjednički izbori,
RB = Referendum o definiciji braka, RP = Pristupni referendum i HS = izbori za Hrvatski sabor.
Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.