Hrvatski Fokus
Gospodarstvo

Ulančani blokovi – digitalna tehnologija

Europa i Središnja Azija mogu pružiti bolje mogućnosti iskorištavanjem tehnologija ulančanih blokova

 
 
Kako je gospodarski rast u Europi i središnjoj Aziji dosegao vrhunac nakon što se 2017. popeo na 2,7 %, uz predviđenih 2,3 % za 2018., zemlje regije trebale bi iskoristiti nove digitalne tehnologije radi inoviranja i unaprjeđenja svojih usluga, stoji u najnovijem izvješću Svjetske banke o gospodarskim prilikama u Europi i Srednjoj Aziji, koje se posebno bavi kriptovalutama i tehnologijom ulančanih blokova (blockchain), a objavljeno je pod naslovom Cryptocurrencies and Blockchain: Europe and Central Asia Economic Update.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2018/05/bigstock-fintech-icon-on-abstract-fina-209216539-990x556.jpg
Tvorci javnih politika u regiji morat će uspostaviti ravnotežu između oslobađanja punog potencijala i obuzdavanja medijske halabuke oko novih tehnologija. Istodobno, javnim politikama građanima treba pružiti i potporu u prilagodbi sve većoj fleksibilnosti na tržištu rada i proizvoda.
 
U novom valu tehnologija koje dolaze posebno mjesto zauzimaju i ulančani blokovi – digitalne tehnologije koje korisnicima omogućuju izravnu provedbu transakcija i protok informacija bez potrebe za nekim pouzdanim posrednikom. Prva primjena tehnologije ulančanih blokova odnosila se na kriptovalute, koje stvaraju digitalni novac bez intervencije središnjih banaka i omogućuju plaćanja bez posredovanja financijskih institucija.
 
“Mnoge zemlje Europe i središnje Azije pokazale su se plodnim tlom za razvoj kriptovaluta i tehnologija ulančanih blokova”, izjavio je Hans Timmer, glavni ekonomist Svjetske banke za Europu i središnju Aziju, prigodom predstavljanja izvješća u Tbilisiju. “Primjerice, rudarenje kriptovaluta iznenađujuće je rašireno u Gruziji, a uvelike ga pokreću porezna izuzeća i niske cijene električne energije. U godinama koje predstoje, vlada će se svakako morati pobrinuti za financijski nadzor i zaštitu potrošača.” Kako su danas prerasle u industriju vrijednu više milijardi dolara, kriptovalute i dalje izazivaju vrlo oprečna mišljenja, stoji u izvješću. Izrazita kolebljivost vrijednosti kriptovaluta pobuđuje sumnju u to jesu li održive kao zamjena za službena sredstva plaćanja, a povoda za brigu daju i sve viši troškovi električne energije povezani s rudarenjem kriptovaluta.
 
No, temeljna tehnologija ulančanih blokova usvaja se sve više, pri čemu više vlada u regiji već iskušava primjenu ulančanih blokova u digitalizaciji i racionalizaciji javnih usluga ne bi li im povećale sigurnost, transparentnost i učinkovitost. Primjerice, u Ukrajini, Estoniji i Gruziji vlasti kane uvesti zemljišne knjige i upisnike nekretnina na temelju tehnologije ulančanih blokova. U Azerbajdžanu eksperimentiraju s digitalnim identitetima u bankarstvu, dok je u Litvi otvoren centar za tehnologiju ulančanih blokova radi inkubacije startup tvrtki na tom području. Švicarska namjerava postati središte tehnologije ulančanih blokova i predvodnik je kada je posrijedi prilagodba propisa toj tehnologiji.
 
“Tehnologija ulančanih blokova izlaže privatni financijski sektor pritisku konkurencije, a unutar vlada dovodi i do stvaranja kreativnih zamisli i pristupa”, pridodao je g. Timmer. “Istodobno, iznjedrila je i cijeli niz izazova za javne politike zemalja.” Među ključnim izazovima su osiguravanje financijskog nadzora te suzbijanje pranja novca, utaje poreza i nezakonitih transakcija. Pored toga, vlade moraju riješiti pitanje goleme potrošnje električne energije prilikom rudarenja kriptovaluta, a istodobno odrediti i koliku će potporu dati startup tvrtkama koje se bave tehnologijom ulančanih blokova.
 
U izvješću se zaključuje kako su Europa i središnja Azija zabilježile snažan gospodarski rast – najbrži u proteklih deset godina – što se posebno odnosi na Srednju Europu i Tursku. No, smanjenje nezaposlenosti i povećanje inflacije ukazuju na to kako će se rast u regiji vjerojatno usporiti u godinama koje predstoje. U razdoblju gospodarskog uzleta, mnoge zemlje regije povećale su svoj izvoz i smanjile fiskalni deficit, što će ublažiti udarac dođe li do nepovoljnih cikličkih kretanja. Međutim, u godinama koje predstoje, regija će se suočiti s dodatnim izazovima jer će se morati nositi s globalnim pooštravanjem financijskih uvjeta i pojačanim naginjanjem k protekcionizmu.
 

Anđelka Felja

Povezane objave

Voditelji trivijalnosti na društvenim mrežama 

hrvatski-fokus

Očekuje se sljedeća bankovna kriza

HF

Propast njemačke politike štednje

HF

Električni ‘custom’ bicikl – zabava, strast i kreativno izražavanje

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više