Siemens Hrvatska i dalje upravljanje iz Zagreba

Pametna mreža u Koprivnici Siemensov je proizvod s odličnim potencijalom

Nova predsjednica Uprave Siemensa za Hrvatsku Medeja Lončar, predsjednica Uprave Siemens Hrvatska i Slovenija, Zagreb, ističe da je tvrtka u Hrvatskoj zainteresirana za nastavak dobre suradnje s HEP ODS-om i HOPS-om, a zanima ih i modernizacija postojećih energetskih postrojenja te izgradnja novih, kako u Hrvatskoj tako i u regiji. Hrvatska ima odlične i neiskorištene potencijale za primjenu industrije 4.0, a optimizam budi najava izrade Nacionalne strategije digitalizacije gospodarstva.

• Preuzeli ste vođenje Siemensa Hrvatska i nastavljate voditi i slovenski Siemens. Kako će se to odraziti na samostalnost poslovanja hrvatske kompanije?

– Svaku promjenu treba gledati kao novu priliku za rast i razvoj. Upravo tako gledam i svoju novu dužnost u Hrvatskoj koja za Siemens predstavlja nešto veće tržište od slovenskog, Siemensom Hrvatska i dalje će se upravljati iz Zagreba a zajedničko im je što imaju puno potencijala za daljnji napredak. a, kao što će se Siemensom Slovenija upravljati iz Ljubljane, samo što ću ja češće putovati i bit ćemo funkcionalno povezaniji, što će nam omogućiti da budemo agilniji i da kvalitetnije rastemo na oba tržišta. Moram naglasiti da sam i dosad radila s timovima u Hrvatskoj, jednako kao što su neki kolege iz Hrvatske već godinama dio mojeg tima u Sloveniji. Tvrtkama su interne granice manje važne, uvijek nas spajaju ciljevi. Isto tako, pojedine se poslovne divizije u današnjem svijetu također spajaju funkcionalno kako bismo svi zajedno bili produktivniji. Siemens se kontinuirano prilagođava potrebi da što učinkovitije odgovori zahtjevima globalnog tržišta uvodeći nove poslovne modele koji znače i promjenu, kako kulture, tako i organizacije kompanije. Primjerice, izdvojili smo posao s vjetroelektranama i objedinili ga u joint venture sa španjolskim Gamesom, a to isto je u tijeku s tvrtkom Alstom u području divizije Mobility. Siemens je osnovao i zasebnu kompaniju Next 47 koja ulaže u disruptive ideje i potiče razvoj novih tehnologija. Udružili smo se i s Accenture tvrtkom i osnovali OMNETRIC Grupu koja isporučuje tehnološka rješenja koja poboljšavaju radne značajke pružatelja energije. Pitanje mjesta u današnjem svijetu sve je manje važno, to nam omogućuje tehnologija. Proživljavamo četvrtu industrijsku revoluciju što znači da živimo u vrlo uzbudljivom vremenu digitalizacije. Čim dovršite jedan krug optimizacije, odmah morate započeti novi jer za razliku od prvih dviju industrijskih revolucija u kojima je nekoliko generacija radilo bez velikih promjena, doba u kojem živimo podrazumijeva i po nekoliko većih promjena za jednu generaciju. Siemens je globalno posvećen što kvalitetnijem praćenju i prilagodbi svih naših klijenata tim promjenama između kojih, da se tradicionalno izrazim, više nema «predaha».

• Koji su vaši ključni poslovni ciljevi u Hrvatskoj, kad je riječ o području energetike?

– U području energetike očekujemo nastavak dobre suradnje naše divizije Energy Management (EM) s HEP-om i HOPS-om, pri čemu je naglasak na primjeni najnovijih tehničkih rješenja, kao što su sustavi koji osiguravaju stabilnost i pouzdanost elektroenergetske mreže, kompaktna visokonaponska postrojenja, automatizacija distribucijske mreže i implementacija naprednih mreža (smart grid). Također, modernizacija postojećih energetskih postrojenja i izgradnja novih u području industrije i infrastrukture predstavljat će dodatni izazov, pogotovo, u pogledu komunikacijskog i upravljačkog povezivanja svih energetskih sastavnica u jedinstvenu tehnološku cjelinu. U dijelu energetike tu je naravno i naša divizija Power and Gas (PG) s pripadajućim servisima Power Generation Services (PS) i obnovljivim izvorima. Siemens kao partner na projektima novih elektrana osigurava tehnološki visokoučinkovita rješenja uz minimalne emisije. Odjel za automatiku na elektranama (PS CD) Hrvatska djeluje kao centar kompetencije u CEE regiji te realizira odnosno daje podršku projektima modernizacije elektrana u 18 zemalja. Siemens Hrvatska u posljednjoj je poslovnoj godini samostalno izvezao roba i usluga u vrijednosti od 76 milijuna kuna, no kako smo globalno opredijeljeni za to da uvođenjem novih tehnologija i savjetovanjem u njihovoj promjeni radimo zajedno s našim klijentima na njihovoj transformaciji i povećanju konkurentnosti, Siemensov doprinos razvoju hrvatskih izvoznih tvrtki nadmašuje tu brojku. Daljnjim rastom suradnje i poslovanja s drugim hrvatskim tvrtkama vjerujem da možemo kvalitetno sudjelovati u rastu cijeloga gospodarstva. Kao globalnoj kompaniji, naša je misija na svim tržištima na kojima poslujemo omogućiti trenutačni pristup najnaprednijim i inovativnim tehnologijama iz područja elektrifikacije, automatizacije i digitalizacije.

• Nedavno ste u suradnji s HEP ODS-om u Koprivnici instalirani prvu samoobnavljajuću pametnu mrežu u Europi. O čemu se radi?

– Da, upravo je u Hrvatskoj Siemens u suradnji s HEP ODS-om završio zanimljiv pilot projekt u distribucijskom području Elektra Koprivnica. Riječ je o superbrzoj samoobnavljajućoj mreži na decentraliziranom sustavu i bežičnoj tehnologiji uz korištenje komunikacijskog protokola IEC1850. Ta je mreža prva takva i jedinstvena u Europi. Decentralizirani sustav znači da nema središnjeg sustava koji odlučuje već kontroleri ugrađeni duž mreže međusobno komuniciraju u stvarnom vremenu za što je potrebna razmjena informacija velikom brzinom. Inženjeri u Siemensu Hrvatska svladali su veoma zahtjevne tehničke uvjete i napravili sustav koji otklanja kvar i rekonfigurira mrežu u roku kraćem od 0,3 sekunde. Prekid napajanja smanjen je do te mjere da ga uređaj priključen na mrežu i ne osjeti (npr. računalo ili TV neće se ugasiti/restartati) te se ponaša kao da do prekida napajanja nije ni došlo. Korak je to prema potpuno autonomnim sustavima s umjetnom inteligencijom u okviru Smart Grid tehnologija. Isto tako, obnovljivi izvori energije spojeni na takvu mrežu ne iskaču iz nje. Nužno je što više osvještavati činjenicu da su takvi pothvati mogući bez obzira na stanje gospodarstva i samo tako će ih biti sve više. Za Hrvatsku bi bilo dobro da se pozicionira kao dobro pilot-tržište za nove tehnologije, jer kroz to država raste. Hrvatska distribucija električne energije je na tehnološki vrlo visokom nivou i jako je otvorena za promjene, ona je prva koja će početi s primjenom novih poslovnih modela i za to treba biti tehnološki spremna. Bitno je imati strategiju kako ići dalje s tim promjenama, jer smart grid je budućnost, a Hrvatska ima visok udio obnovljivih izvora energije. Tu su izazovi veliki a manje zemlje mogu biti dobar primjer kako se oni rješavaju pa i na svjetskom nivou.

• Hrvatsko gospodarstvo na začelju je liste po razvijenosti u EU-u, kakve mogućnosti rasta vidite u takvom okružju?

– Uspješnija budućnost svih tvrtki koje čine jedno gospodarstvo počiva u današnjem vremenu na međusobnoj što boljoj povezanosti i razmjeni znanja i iskustava. Siemens je jako stara kompanija, 170 godina joj je već, međutim da danas radimo samo ono što smo radili prije stotinu godina i na način na koji smo to radili, to nikomu više ne bi trebalo. Start up tvrtke, s jedne strane, neopterećene načinom poslovanja u prošlosti, i veliki industrijski sustavi koji se sporije kreću i moraju mijenjati svoju korporacijsku kulturu posluju na istom globalnom tržištu. Možda paradoksalno, ali budući razvoj više nego ikad počiva na ljudima i njihovu kapacitetu da rade na sebi i da rade u timovima. U Hrvatskoj i cijeloj našoj regiji fasciniraju me brojne manje i srednje inženjerske tvrtke koje nisu često u medijima, ali su jaki nišni igrači na globalnom tržištu. Takve tvrtke nose potencijal rasta. Hrvatska tvrtka Montelektro jedan je od naših najvećih partnera u sektoru industrijske automatizacije. Ovdje bih spomenula i Ato Inženjering, Novatec te Sintaksu. Digitalnu transformaciju u Hrvatskoj primjenjuju uglavnom velike tvrtke, a većini malih najveće su prepreke nedostatak informacija i visoka složenost novih tehnologija te troškovi implementacije. U trenutku kada osvijestite nužnost prilagodbe novim trendovima i zahtjevima globalnog tržišta, već ste napravili pola posla. Hvalevrijedna je najava države da će izraditi nacionalnu strategiju digitalizacije gospodarstva koja među ciljevima ima i implementaciju koncepata Industrije 4.0. Na podatak da tek 12 posto malih i srednjih poduzeća implementira te koncepte možete gledati kao na mali postotak ili kao na veliki potencijal da se on poveća. Država svojim institucijama mora svakako omogućiti SME sektoru da što učinkovitije koristi novac koji im je na raspolaganju iz EU-a, a riječ je o iznosu između 140 i 160 milijuna eura namijenjenom digitalizaciji tvrtki te 300 milijuna eura za digitalnu transformaciju i pilot projekte. Novac uložen u digitalnu transformaciju omogućuje veći rast i bolju zaradu u budućnosti.

• Kako ubrzati proces digitalne transformacije gospodarstva?

– Za početak, osvještavanjem njezine nužnosti i odbacivanjem pesimizma. Spomenula sam najavljenu strategiju za Industriju 4.0 u Hrvatskoj. Čvrsto opredjeljenje za provođenje dobro definiranih strateških ciljeva svakako ubrzava dolazak pozitivnih rezultata. Također, brži razvoj i veća dostupnost širokopojasnog interneta te 4G i 5G mreže ubrzavaju procese digitalizacije. Za uspjeh svih tih procesa najvažniji su čimbenik ljudi i njihove kompetencije. Transformacija se prvo događa u glavi i zato ona u tvrtkama mora prožimati sve, a posebno vrhunski menadžment, a ne samo ostati na razini IT odjela. Strateško planiranje oduvijek je važno, a danas je za tvrtke nužno imati digitalne strategije. Buduća uspješnost značajno se oslanja na platforme koje omogućuju suradnju među tvrtkama i državama jer takva suradnja i spajanje znanja omogućuju i izdašnije financiranje iz sredstava Europske unije čiji budžet pune svi porezni obveznici u EU-u.

• U kojim industrijama u Hrvatskoj vidite najviše potencijala za Industriju 4.0 ?

– Svakako najviše potencijala imaju tvrtke koje svoje proizvode izvoze na zahtjevna razvijena tržišta jer se one prirodno i prve susreću s potrebom usvajanja novih modela poslovanja kako bi ostale konkurentne. Međutim, to je samo prvi val jer je digitalizacija potrebna svima. Meni je prirodna jer sam ju iskusila dugogodišnjim radom u telekomunikacijskom sektoru, u Sloveniji radimo na projektima digitalizacije u autoindustriji, pa i u procesnoj industriji, u Hrvatskoj je budući potencijal u svim industrijama koje se žele dugoročno razvijati i rasti. Globalno nam je danas zanimljiva i elektromobilnost i razvoj koji je vezan uz nju. Zanimljiv su primjer zrakoplovna industrija i Siemensova aktivnost u području razvoja električnih putničkih zrakoplova na čemu surađujemo s Airbusom. U Hrvatskoj je puno potencijala u području e-automobila i izgradnje mreže punionica, pa i u brodogradnji. Klimatske promjene navele su nas da se bavimo energetskom sigurnošću pa radimo na mobilnim energetskim sustavima koji moraju besprijekorno funkcionirati u ekstremnim uvjetima, primjerice, nakon pustošenja uragana. Zanimljivo je i da digitalizacija sve više postaje integralni dio tradicionalnih poslova kao što je građevinarstvo. Korištenje najmodernijih digitalnih alata poput Building Information Modelinga može dovesti do ušteda i od 10 posto.

• Kakve poslovne rezultate očekujete u ovoj godini?

– Protekla je godina bila izazovna. U Hrvatskoj smo izdvojili poslovanje Wind Powera, posla s vjetroelektranama u zasebnu tvrtku, pa je volumen poslovanja manji u odnosu na prethodnu godinu. Očekujemo nastavak rasta poslovanja u skladu s predviđanjima na svjetskoj razini. Trenutačno imamo velik broj inozemnih poslova koje većinom drže inženjeri unutar odjela Globalnog inženjering centra u odjelu Procesne automatizacije koji je formiran za podršku međunarodnim projektima. Od početnih osam inženjera grupa je kontinuirano rasla i trenutačno broji 50 inženjera. Do kraja godine očekujemo da ćemo zapošljavati 60 inženjera automatizacije. Unatoč brzom rastu, kontinuirano je zadržan visok stupanj kvalitete i stručnosti što je u proteklom razdoblju rezultiralo 100 % zaposlenjem i brojnim referentnim postrojenjima. Primjerice, Siemens Hrvatska radi na jednoj od najvećih pivovara u Meksiku NAVA, koja je u sastavu Bonstellation Brands (CBI). Naši su inženjeri sudjelovali u izradi projektnog rješenja i puštanju u pogon. U Hrvatskoj imamo i R&D centar u sklopu divizije za procesnu industriju (Process Industries & Drives). Budući da Hrvatska uvozi značajan dio električne energije, vjerujemo da će se pokrenuti projekti novih elektrana kako bi se taj uvoz u određenoj mjeri kompenzirao, zatim razvoj pametnih mreža i dr. Isto tako, očekujemo projekte u vodnom gospodarstvu te u području e-mobilnosti.

• Jeste li zadovoljni kvalitetom kadrova iz obrazovnih institucija u Hrvatskoj?

– Hrvatska tradicionalno ima kvalitetne studije i stručnjake iz područja energetike, informatike, strojarstva, rudarstva. Međutim, upravo zbog brzih promjena u poslovnom svijetu tvrtke danas moraju kontinuirano ulagati u stalno obrazovanje i najbolje kadrove koji izađu iz škola. Snaga Siemensa je u tome što najboljima može ponuditi najbolje, od pristupa novim tehnologijama do razvijanja novih tehnologija i zato nemamo straha od nedostatka kadrova iako je zbog spore prilagodbe obrazovnog sustava potrebama tržišta moguća neravnoteža koja pogađa ponajprije tvrtke srednje veličine. Samo u Europi nedostaje 4,5 milijuna inženjera, a u budućnosti bi mogli biti još traženiji. Smatram kako je nužno da tvrtke sudjeluju u obrazovanju budućih stručnjaka uz tijesnu suradnju s fakultetima na kojima se oni obrazuju. Gotovo svim tehničkim fakultetima u Hrvatskoj pomažemo u opremanju laboratorija, ustupamo im softverske alate, a naši im stručnjaci prenose znanje iz prakse. Prošli smo tjedan obilježili 20 godina suradnje s Fakultetom elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, najboljeg studija iz tog područja u regiji. Uz tu smo obljetnicu obilježili i 60 godina Siemensovih automatizacijskih sustava SIMATIC koji danas u svjetlu trendova Industrije 4.0 predstavljaju čvrstu i pouzdanu osnovu za virtualno puštanje u rad i opće koncepte digitalizacije. Ugovorili smo i nastavak suradnje u obrazovanju u područjima automatizacije i pogonske tehnike. Na FER-u su u suradnji sa Siemensom opremljena tri suvremena laboratorija iz tog područja. Na taj način studentima već tijekom studija otvaramo vrata Siemensa za učenje, odrađivanje prakse, pa i kasnije zaposlenje. Osobno mi je uvijek cilj što više poticati inovativnost, kako u timovima unutar Siemensa, tako i u projektima koje radimo za naše klijente. Njegujem «uključujući» tip vodstva i jako cijenim posvećenost osobnom razvoju. Kao što je za tvrtke nužno prihvatiti stalnu promjenu u tehnologijama, tako je i za ljude, da bi uspješno vodili tvrtke ili radili u projektnim timovima, nužno prihvatiti cjeloživotno obrazovanje.

N. D., www.energetika-net.com