Hrvatski Fokus
Znanost

Prilog HAZU-a kurikulnoj reformi (48)

Prijedlozi i nove vizije obrazovne reforme

 
 
(Prilozi za raspravu o obrazovnoj i kurikulnoj reformi – kritike i vizije (HAZU, 2017., urednik Vladimir Paar)
 
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Znanstveno vijeće za obrazovanje i školstvo, studeni 2017.
 
CITATI iz stručnih recenzija Cjelovite kurikularne reforme (KRITIKE I VIZIJE) – IZBOR CITATA IZ STRUČNIH RECENZIJA: KRITIKA „CJELOVITE KURIKULNE REFORME“ (CKR) I PRIJEDLOZI NOVE VIZIJE OBRAZOVNE REFORME RH (izvaci iz "Crvene knjige" i "Plave knjige“ o reformi odgoja i obrazovanja u RH)
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2018/05/CAM00185.jpg
Mara Azinović s djecom iz svoje škole
 
Prof. Boris Vilić, dekan Rider University, New Jersey, SAD
Moram reći da me prijedlog programa Cjelovite kurikularne reforme (CKR) razočarao. Ovakvi prijedlozi složenih kurikulnih reformi, koji se više posvećuju sadržaju koji već sutra zastarijeva, davno su propali i u razvijenim državama pa će tako i u Hrvatskoj. Iako čitam dokumente poput CKR-a već dugi niz godina, bilo mi je jako teško pratiti pojedine dokumente CKR-a zbog vrste uporabljenog jezika (ali i pogrešaka) i često sam se morao pitati: što je pisac zapravo htio reći? Čitajući prijedlog nastavnoga plana stječe se dojam da su subjektivne vrednote pojedinaca iz takozvane „Ekspertne" radne skupine prevladale nad objektivnim potrebama društva. Svi su znanstvenici – i u Hrvatskoj i u svijetu – naviknuli na proces recenzija pri objavi znanstvenih radova. Upravo me zato začuđuje pristup kurikulnoj reformi koji ju tretira kao fait accompli te omalovažava i politizira sve kritike programa CKR-a. Rekao bih čak da takav pristup neuvažavanja recenzija pokazuje i manjak intelektualizma, ali i da je opasan za budućnost Hrvatske. CKR-ovi planovi za usavršavanje učitelja (preko webinara i internetskih stranica) pokazuju određenu dozu amaterizma prema pristupima usavršavanja učitelja i nije mi poznat niti jedan uspješni model koji ima takav pristup. Očigledno je da Hrvatska ima mnogo stručnjaka i zato podržavam prijedlog HAZU-a za proširenjem Ekspertne radne skupine i za proširenjem stručnih radnih skupina i za revizijom CKR-a. Hrvatska djeca zaslužuju bolje!
 
Akademik Ranko Matasović HAZU i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Autori CKR reforme odabrali su model u kojemu se uspješnost obrazovanja ocjenjuje pomoću takozvanih „ishoda učenja", a ne pomoću usvojenih (naučenih) sadržaja i primijenili su taj model na sve predmete u svim obrazovnim ciklusima. Valja odmah napomenuti da je riječ o teoriji koja je u velikoj mjeri kontroverzna i za koju ne postoje znanstveni dokazi da je smisleno primjenljiva na sva područja obrazovanja i korisna za sve uzraste učenika. Uvođenje tablica s „ishodima učenja" na društveno-humanističke fakultete, kojemu sam svjedočio, dočekano je s posvemašnjim podsmijehom i do sada nije pokazalo nikakve mjerljive pozitivne rezultate, a sada se upravo taj model želi protegnuti na čitav hrvatski obrazovni sustav!
 
Prof. dr. sc. Marko Palekčić Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Koncept kurikula koji je orijentiran na ishode, odnosno standarde i kompetencije, već je odavno primijenjen i provjeren – primjerice u SAD-u (KERA, 1991.) i u Njemačkoj (Bildungsreform als Revision des Curriculums, 1967.). Obje kurikulne reforme, a i mnoge reforme koje su implementirane kasnije, proglašene su neuspješnima ili su im upućene masovne kritike kako znanstvenika, tako i nastavnika.
 
Prof. dr. sc. Renata Marinković Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Sintagma koja je u posljednje vrijeme previše rabljena u CKR-u jest fraza „ishodi učenja". Znanje je lako provjeriti konkretnim pitanjima, a ishode teže „vrednovati" jer su dani široko i deskriptivno pa ih treba „frizirati", dopuniti, pojasniti, konkretizirati. I pritom ne bismo bili sigurni da smo postigli cilj jer je sve apstrakcija. Primjena tabličnoga prikazivanja i evidentiranja ishoda ne pridonosi ničemu osim što odgojno-obrazovni proces i nastavnikov rad komplicira i čini ga birokratskim.
 
Prof. dr. sc. Stipe Botica Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Matica hrvatska, Zagreb
Bit će mi drago ako se usuglase Akademijini i Matičini stavovi oko ove maglovito zamišljene reforme školstva. Ali, kako stručne raščlambe i rasprave već sada pokazuju: nedorečene, nesustavne, formalističke i „promašene" u mnogim odredbama.
 
Akademik Krešimir Nemec HAZU i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Posrijedi je teško prohodan tekst CKR-a, pisan zamornim metodičko-didaktičkim metajezikom prepunim birokratskih fraza i mutnih sintagmi kojima kao da je cilj prikriti pedagoške, znanstvene i stručne nedostatke projekta. Odmah treba konstatirati da smo dobili slab, nedorađen i manjkav tekst iza kojega se krije ne samo nekompetencija, nego i opasan voluntarizam. Autori kurikula za predmet Hrvatski jezik nisu se prilikom izrade konzultirali ni s relevantnim institucijama (primjerice s katedrama za hrvatsku književnost na sveučilištima ili s Razredom za književnosti i Razredom za filologiju HAZU) niti s priznatim stručnjacima iz područja lingvistike i znanosti o književnosti. Ostentativno se izbjegavaju glagoli „znati" i „naučiti" kao očito nepoželjni ili čak prevladani, a u prvi plan stupaju demagoške floskule i isprazne didaktičko-metodičke formule, poput vrlo općenitih i stalno ponavljanih „ishoda učenja" ili nejasno definiranih pojmova kao što su „stjecanje kompetencija" i slično. Iz konfuznoga kurikula za predmet Hrvatski jezik nije posve razvidno kako će se strukturirati nastavni sadržaji pa prijeti potpuna disperzija u distribuiranju sadržaja i tema iz književne povijesti. Nemoguće je naći primjer neke zemlje u kojoj se odgovorni za odgoj i obrazovanje tako podcjenjivački odnose prema vlastitoj kulturi i tradiciji. Brza primjena kurikula otvorila bi prostor za improvizaciju, dezorijentiranost i kaotičnost u nastavi. Potrebna je široka i dugotrajna javna rasprava u koju će biti uključene sve relevantne institucije i pojedinci. U takvoj otvorenoj, tolerantnoj i ideološki neostrašćenoj raspravi treba „odvagnuti" sva dosadašnja pozitivna i negativna iskustva i utvrditi precizan nastavni plan: kamo idemo i što želimo. Bez stručnoga osposobljavanja nastavnika svaka je reforma unaprijed osuđena na neuspjeh.
 
Mara Azinović, prof., pedagog Osnovna škola Miroslava Krleže, Zagreb
Glavne promjene koje uvodi CKR su sljedeće: uvođenje Bloomove taksonomije: ishodi učenja + razine usvajanja + tablice, koja se dosad nije pokazala kao prikladna jer podcjenjuje ulogu znanja i odstupa od srednjoeuropske prakse, zatim veća izbornost na štetu podjednakoga prirodoslovnoga i društveno-humanističkog obrazovanja.
 
Akademik Ivica Kostović HAZU i Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Hrvatski institut za istraživanje mozga, Zagreb
U vezi s predloženom Cjelovitom kurikularnom reformom (CKR) postavlja se niz otvorenih pitanja i primjedbi. Nema analize stanja, ključnih pokazatelja i stvarnih projekcija potreba razvoja. Negativno je iskustvo ranijega Bolonjskog procesa: početak nagao i bez priprema – rezultat neuspješan. Reforma nije cjelovita jer ne obuhvaća i edukaciju nastavnika (što je bitna preporuka HAZU-a). Gdje su roditelji u predškolskom i osnovnoškolskom obrazovanju? Obveza je osnovnoga obrazovanja po Ustavu – prava roditelja da sudjeluju u odgoju i izgradnji svjetonazora. Rezultati reforme bit će vidljivi za dvadeset godina! Gdje je jamstvo uspješnosti i tko ga daje? Tko procjenjuje rezultate stručne i javne rasprave, tko recenzira Cjelovitu kurikularnu reformu? Na koji se način nadzire provođenje reforme? Pogrešno je shvaćanje da se to provodi samo na razini Ministarstva. Hrvatski sabor treba odrediti kako će se nadzirati reforma. Za pilot-program provođenja reforme ključan je nepristran izbor eksperimentalnih škola s reprezentativnim uzorkom. Emocionalni razvitak, razvitak osobnog identiteta, razvitak nacionalnoga identiteta. Neprilagođenost kurikula dobi učenika: neki sadržaji ulaze prerano za kognitivne sposobnosti djece. Opasna je prerana izbornost kao i prevelike mogućnosti izbornosti. Uloga sveučilišta – gdje, kada i kako započinje edukacija nastavnika za novu reformu? Dosadašnji stavovi HAZU – kako ih „uvažiti" npr. za STEM područje? Uvažavanje dosadašnje javne rasprave: ističe se analiza doc. dr. Matka Glunčića za gimnazijsko obrazovanje sa stajališta potreba ključnoga STEM područja. Bitne primjedbe na školsku lektiru i na zanemarivanje predškolskoga odgoja i obrazovanja. Općenito, iz CKR-a proizlazi da je odgoj manje važan od obrazovanja. Mnogi aspekti (na primjer održivi razvoj, donošenje odluka, preuzimanje rizika, rodnost, metakognicija, evolucija i tako dalje) uče se prerano i s neutemeljenim „odraslim" shvaćanjem mozga djeteta. Predškolski razvoj i osnovnoškolsko obrazovanje – nema potrebne prilagođenosti dobi i kognitivnome razvitku. Postoji potreba da se sačuva gimnazija sa širokim temeljnim obrazovanjem. Zanemarena je uloga sveučilišta u izradi kurikula. Gdje se u CKR-u izgubilo gospodarstvo? U CKR-u su zanemareni mnogi dosadašnji stavovi HAZU-a.
 
(Nastavak slijedi)
 

Vladimir Paar, urednik, Zagreb, 7. svibnja 2017.

Povezani članci

Skup o von Willebrandovoj bolesti

HF

Uspjeh sedmeročlanog tima

HF

Bill Gates, Monsanto i eugenika

hrvatski-fokus

Lista od 195 država i 29 najčešćih karcinoma

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...