Hrvatski Fokus
Znanost

“Riblja” kamelina – GMO uljana repica

Mogući štetni učinci masnih kiselina EPA i DHA na kopneni svijet

 
 
Znanstvenici su tehnikom genetskog inženjeringa stvorili novu genetski modificiranu poljoprivrednu kulturu. Istraživački centar „Rothamsted Research“ sa sjedištem u Velikoj Britaniji 'proizveo' je genetski modificiranu uljanu repicu koja proizvodi omega-3 masne kiseline, EPA i DHA (eikosapentaenoična kiselina/EPA, dokosaheksanoična kiselina/DHA). Obje ove omega-3 masne kiseline nisu prirodni sastojak većine kopnenih biljaka. Cilj „Rothamsteda“ bio je stvoriti/uzgojiti uljanu repicu koja će proizvoditi omega-3 masne kiseline slične onima koje prirodno nalazimo u ribama i drugim morskim plodovima te algama, a osobito su ovim masnim kiselinama bogate ribe hladnih mora: tuna, losos, haringa, skuša, srdela i dr.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2018/05/kamelina-sjemenke-slika-85511294.jpg
Novu genetski modificiranu uljanu repicu znanstvenici su nazvali 'kamelina' i ona bi trebala proizvoditi iste masne kiseline kao i riba. Tvrde da ove masne kiseline koje potječu iz genetski modificirane uljane repice mogu zamijeniti korištenje divlje ribe u prehrani riba u uzgoju (akvakultura) te tako pomoći u očuvanju oceana koji se već prekomjerno izlovljeni. No, Stefanie Hixson i suradnici objavili su 2016. rezultate provedene studije o mogućim učincima omega-3 masnih kiselina (EPA i DHA) na jednu vrstu leptira poznatog pod nazivom bijeli leptir kupusar ili mali kupusar (lat. Pieris rapae). Prehrana ličinki leptira kupusara masnim kiselinama EPA i DHA koje nisu bile podrijetlom od genetski modificirane uljane repice, imala je za posljedicu deformaciju krila i povećanu težinu odraslih leptira. Na temelju rezultata provedene studije znanstvenici su zaključili da je potrebno provesti daljnja istraživanja o mogućim štetnim učincima masnih kiselina EPA i DHA na kopneni svijet.
 
Kanadski i američki znanstvenici objavili su nedavno stručni tekst o mogućim posljedicama uzgoja genetski modificirane uljane repice, ili kako su je nazvali – „riblja“ kamelina, na kopneni biljni i životinjski svijet i ekosustave. Pored toga istaknuli su i studiju S. Hixson i suradnika te opisali i druge moguće rizike uzgoja genetski modificirane uljane repice koja 'proizvodi' masne kiseline EPA i DHA. U tekstu autori posebno ističu kako kopneni kukci nemaju potrebu za omega-3 masnim kiselinama EPA i DHA pa one nisu u sastavu njihove prehrane. No, kopneni kukci imaju potrebu za jednom drugom masnom kiselinom, a to je alfa-linolenska kiselina/ALA koju nalazimo u biljnim uljima lana, soje i uljane repice, te u sjemenkama lana, 'chia' i u orasima.
 
Alfa-linolenska kiselina je preteča masnih kiselina i ona je neophodna i kukcima za njihovo zdravlje, rast, razvoj i preživljavanje. Poznato je da medonosne pčele koje se hrane hranom siromašnom s ALA znatno gube sposobnost učenja – to su pokazala provedena istraživanja. Otkriveno je da genetski modificirana uljana repica „kamelina“ zbog proizvodnje omega-3 masnih kiselina EPA i DHA proporcionalno smanjuje sadržaj ALA i to gotovo za polovicu, ovisno o transgenoj liniji. Drugim riječima, sadržaj ALA u ulju GM uljane repice „kamelina“ značajno je smanjen u odnosu na sadržaj ALA u konvencionalnoj, tj. genetski ne-modificiranoj uljanoj repici. Autori nadalje objašnjavaju kako nije poznato hoće li nedostatak ili smanjeni udio masne kiseline ALA u prehrani kopnenih kukaca prouzročiti i nedostatak ALA u organizmu kukaca.
 
Također nije poznato mogu li EPA i DHA funkcionalno zamijeniti ALA kod kopnenih beskralježnjaka. Stoga upozoravaju na moguće štetne posljedice koje bi mogle nastati zbog EPA i DHA koje nisu prirodni sastojak u prehrani kopnenih beskralježnjaka. I u ovom slučaju nove genetski modificirane kulture previše je nepoznanica i otvorenih pitanja. Autori stoga upozoravaju: „Čini se da učinci masnih kiselina EPA i DHA na kopnene kukce variraju te su stoga potrebna daljnja istraživanja. Nadalje, uzimajući u obzir rezultate Hixson i suradnika (2016.), kao i opći nedostatak informacija o fiziološkim učincima prehrane s EPA i DHA na kopnene kukce, preporučujemo da se proširi evaluacija o sigurnosti za okoliš i procjenu rizika što bi trebalo biti dio procesa kritičke procjene koje zahtijevaju globalna i nacionalna regulatorna tijela (npr. Canada Food Inspection Agency, američka Agencija za hranu i lijekove/US Food and Drug Agency, Europska agencija za sigurnost hrane/European Union Food Safety Authority, FAO itd.).“
 
Autori su zaključili da će biti „gotovo nemoguće“ spriječiti bijeg transgena iz genetski modificirane uljane repice „kamelina“ u divlje i kultivirane srodnike što može dovesti do „biokemijskih, ekoloških i evolucijskih učinaka koji mogu biti nepovratni.“
 
Izvor: „Potential for novel production of omega-3 long-chain fatty acids by genetically engineered oilseed plants to alter terrestrial ecosystem dynamics,“ Stefanie M. Colombo et al., Agricultural Systems 164 (2018) 31-37 (www.sciencedirect.com);
„Long-Chain Omega-3 Polyunsaturated Fatty Acids have Developmental Effects on the Crop Pest, the Cabbage White Butterfly Pieris rapae,“ Stefanie M. Hixson et al., objavio: PlosOne, 24.03.2016.
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Povezani članci

Primijenjena genomika

HF

Prilog HAZU-a kurikulnoj reformi (26)

HF

Jokićevi reformatori = prosvjetna birokracija

HF

Zasluge Stanka Hondla za hrvatsku fiziku i njezino institucionaliziranje u obrazovanju

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...